Dinamitom na ribu u Skadarskom jezeru

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore ne posjeduje podatke o broju procesuiranih i kažnjenih lica u prethodnom periodu zbog nezakonitog ribolova u zoni zaštićenog prostora Nacionalnog parka Skadarsko jezero, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).

U podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je RSE rečeno da podatke koji se odnose isključivo za krivolov na Skadarskom jezeru - nemaju.

U Izvještaju o radu crnogorskih tužilaštava za 2019. godinu piše da su za krivično djelo nelegalan ribolov u cijeloj Crnoj Gori, u poslednjih pet godina, krivično procesuirana ukupno 134 lica.

Četrnaest prijava od početka godine

Zbog nelegalnih aktivnosti na Skadarskom jezeru od početka 2020. godine ODT je podnešeno 14 prijava protiv 22 lica, rekao je RSE Elvir Klica direktor Nacionalnih Parkova Crne Gore (NPCG), preduzeća koje ima službu zaštite u NP Skadarsko jezero.

“Tako da očekujemo rezulatate i da će kaznena politika biti malo veća u odnosu na raniji period. Mi smo ponosni na rezultate koje smo sami postigli u poslednjem periodu, i na ono što smo uradili u saradnji sa ljudima iz nevladinih organizacija od početka godine. Čekamo od tužilaštva da budu malo drugačiji rezultati”, precizirao je direktor NPCG Elvir Klica.

Iako je zaštita ribe u Skadarskom jezeru povjerena Nacionalnim parkovima u poslu im pomaže dio nevladinog sektora, sa kojim imaju potpisan sporazum o saradnji. Zbog čuvanja ribe volonteri nevladinog sektora su izloženi prijetnjama kriolovca.

Poslednji slučaj je požar koji se dogodio 7. maja u kome je potpuno uništena ribarska kuća Ratka Pajovića, iz nevladine organizacije Carp security group (CSG). ODT Podgorica je zbog požara formiralo predmet, saopšteno je RSE u tužilaštvu.

“Pretpostavljam da te prijetnje dolaze od onih koji nelegalno izlovljavaju ribu, drugo nema što da bude”, kaže za RSE Ratko Pajović. On napominje da su do sada njegove kolege i on mnogo puta pretpjeli štetu zbog čuvanja ribe u Skadarskom jezeru i da počinioci nikada nijesu otkriveni.

“Prate nas i sa zaštićenih brojeva nam prijete da odustanemo od posla koji radimo. Od izvora 'rekla-kazala' dobijali smo dojave - pazite se. Meni su već pravili štete ogromne, auto su mi lomili par puta, bušili gume, čamac su mi probušili. Nikada nije otkriveno ko je to radio”, objasnio je Pajović.

Direktor NPCG Elvir Klica osudio je paljenje ribarske kućice i objasnio da im u zaštiti ribljeg fonda u Skadarskom jezeru na terenu pomažu građani i nevladin sektor.

„Paljenje je samo jedan u nizu događaja gdje oni protiv kojih se borimo, krivolovci na Skadarskom jezeru, pokušavaju da nas zastraše. Tužilaštvo nas tim povodom nije kontaktiralo ali je želja svih nas da se počinioci što prije otkriju i procesuiraju. NPCG će gospodinu Pajoviću sagraditi što prije kućicu da bi mogli da nastave svoj dio posla. Oni kao volonteri obavljaju posao lovočuvara na Skadarskom jezeru,” kazao je Klica.

Stradaju ugrožene vrste ribe

Ministarstvo poljoprivrede svake godine izdaje naredbu o zabrani ribolova na Skadarskom jezeru u sezoni mriješćenja ribe, od sredine marta do sredine maja. Krivolov na Skadarskom jezeru je prema ocjenama nevladinog sektora dostigao alarmantne razmjere zbog koga strada ugrožena vrste ribe: ukljeva, krap i jegulja. Njemačka organizacija za tehničku saradnju GIZ je u oktobru 2017. godine ukazala na ugroženost ribljih vrsta zaštićenih nacionalnim i evropskim zakonima o zaštiti prirode.

„Ekonomski važne vrste kao što su krap i ukljeva eksploatišu se nekontrolisano i često protivzakonito, iako se o stanju fonda i maksimalnom održivom ulovu zna veoma malo ili ništa“, piše u izveštaju.

U nelegalnom ribolovu se brojna nedozvoljena sredstva, poput tzv. osti, koje su strogo zabranjene na Skadarskom jezeru. Krivolovci se služe i: električnim pretvaračima, dinamitom, plinskim lampama, podvodnim puškama i mrežama postavljenim na nedozvoljen način.

Dok se zajedno sa lovočuvarima bore protiv krivolovaca na Skadarskom jezeru volonteri iz nevladine organizacije Carp security istovremeno optužuju jedan dio lovočuvara NPCG za spregu sa krivolovcima.

“Nijesu svi zaposleni lovočuvari u NP umiješani, ne daj Bože. Ali ima pojedinaca, sigurno. To zna cijela Podgorica. To se priča po kafanama, kako uzimaju pare i ribu. Kada popiju ljudi, to se priča”, objašnjava Pajović.

Upitan o optužbama za korupciju među lovočuvarima Klica nije optužbe potvrdio, niti odbacio. On je odgovorio da je u prethodnom periodu bilo mnogo disciplinskih postupaka u toj službi, smjena i rotiranja.

“Pa ja direktno ne mogu da tvrdim da su lovočuvari zaposleni u NP u sprezi sa krivolovcima. Ali mogu da kažem da toga ima u značajnoj mjeri. Odnosno, mislim da ima propusta, koji sa naše strane sigurno nijesu tolerisani. Bilo je propusta i u prethodnom periodu. Očigledno je da treba još vremena da se to sve iskorijeni”, kaže Klica za RSE.

Klica objašnjava da ribočuvara uvijek fali i da su sve bolje opremljeni za borbu protiv nezakonitog ribolova. On okaže da će NPCG nastaviti saradnju sa NVO Carp security sa kojom imaju potpisan sporzum o saradnji.

“Mi imamo sa još nekoliko nevladinih organzacija veoma dobru saradnju, kao na primjer sa Grupom građana “Stop krivolovu”. Nastavićemo saradnju sa nevladinim organizacijama u zajedničkoj borbi da riješimo višedecenijski problem krivolova. A na dobrom smo putu da ga riješimo i sigurno nećemo odustati ni mi ni volonteri, bez obzira na prijetnje i sva ova dešavanja u poslednjem periodu”, kazao je Klica.

O tome koliko krivolov ugrožava riblji fond u Skadarskom jezeru, jednom od najvećih prirodnih resursa Crne Gore, priča volonter Ratko Pajović.

“Mi sigurno ne bi radili ovaj posao i štitili ribu da to nijesu ugrožene vrste. Skoro su i stručnjaci javno saopštili da su jegulja i ukljeva u veoma malom broju prisutne u jezeru. Nekada je te ribe bilo, što bi mi rekli, tonoma a sad je rijetkost da se nađe u Skadarskom jezeru”, precizirao je Pajović.

Skadarsko jezero predstavlja najveći jezerski rezervat u Evropi. U njemu živi oko 50 vrsta vrsta riba, od kojih su autohtone vrste krap (šaran) i ukljeva. Među najpoznatijim su jegulja, cipola i skakavica.

Nacionalnim parkom je proglašeno 1983. godine, piše na zvaničnom sajtu NPCG. Od 1995. godine je kao područje od međunarodnog značaja za boravak ptica upisano na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja – Ramsar lista.

• Skadarsko jezero: Dah prošlosti u čunovima

Sa 391 kvadratnim kilometrom najveće je jezero na Balkanskom poluostrvu, u nekim djelovima je i kriptodepresija, što znači da se neki djelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Nalazi se u Zetsko- skadarskoj kotlini a udaljeno je oko 30 kilometara od Crnogorskog primorja i 20 km od glavnog grada Podgorice. Dvije trećine Skadarskog jezera pripada Crnoj Gori dok se jedna trećina nalazi na teritoriji Republike Albanije.