Makedonski ugostitelji uvoze radnu snagu sa Dalekog istoka otkako su lokalni stanovnici počeli da odlaze na posao u Hrvatsku. Razlog odlaska su niske plate koje su između 350 i 500 eura. Međutim, to je jedan od razloga zašto "uvezeni" radnici iz Nepala, Indije i Pakistana bježe u zemlje Evropske unije.
Desetine Nepalaca, Indijaca i Pakistanaca stižu u Ohrid i Strugu, ali ne kao turisti, već u potrazi za poslom.
Neki od njih ostaju, a drugi za vrlo kratko vrijeme ostavljaju makedonske šefove "na cjedilu", koristeći Sjevernu Makedoniju kao kapiju u Zapadnu Evropu.
"Imamo tri Nepalaca u kuhinji. Rade u dvije smjene, kvalitetni su, zadovoljni smo. Odobrili smo dolazak za još 23 radnika iz Nepala. Neki od njih će raditi i u kuhinji, dok će drugi raditi za šankom", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor jednog poznatog ohridskog restorana.
Potreba za uvozom radnika u ugostiteljstvu pojavila se nakon što su mnogi domaći radnici u ovo doba godine već počeli odlaziti na sezonski rad u druge zemlje, prvenstveno Hrvatsku.
"Ljeti, Sjeverna Makedonija ima sezonsku migraciju između 15.000 i 18.000 ljudi. Samo Hrvatska ljeti privlači 8.000-11.000 radnika iz Sjeverne Makedonije", kaže za RSE Zoran Kočovski, vlasnik jedne agencije koja posreduje u radu u inostranstvu.
Zbog toga nekoliko ohridskih kafića, hotela i restorana očekuje da će ovog ljeta zaposliti stotinjak radnika sa Dalekog istoka.
Tako u hotelu Corner Sky već radi 11 Indijaca, u restoranu Bistro više Nepalaca, a još nekoliko ugostiteljskih objekata očekuje da početkom juna stigne "uvozna" radna snaga, rekao je predsjednik Udruženja hotelijera (HOTAM), Krste Blaževski.
možda vas zanima Makedonski turisti sa starim pasošima do Ohrida, Crne Gore ili Albanije'Uvezeni' Nepalci bježe iz Sjeverne Makedonije
No, jesu li uvezeni radnici rješenje ili samo koriste Sjevernu Makedoniju za ulazak u EU?
Neki od njih su nakon vrlo kratkog boravka već napustili zemlju.
Šef jednog ugostiteljskog objekta u Prilepu je početkom aprila prijavio da su radnice iz Nepala koje su bile u radnom odnosu, pobjegle.
Četiri žene se nakon posla nisu vratile u kuću u kojoj su boravile u Prilepu. Imale su između 26 i 29 godina.
Desetak dana kasnije, u policijskom biltenu SVR Ohrid, navodi se da su dvije radnice iz Nepala pobjegle od vlasnika ugostiteljskog objekta.
Prema riječima Blaževskog, razlog za bijeg su plate.
Uprkos činjenici da će Nepalci, Pakistanci, radnici iz Bangladeša doći u Sjevernu Makedoniju i pristati na posao, oni istovremeno razmišljaju kako da pobjegnu u Njemačku.
Plate za "uvezene" radnike u ugostiteljstvu kreću se od 350 do 500 eura, odnosno iznose nešto više od minimalne zarade u zemlji, pa ni oni dugoročno nisu zadovoljni tim primanjima.
"Sjeverna Makedonija je samo jedna od stanica na putu do njihovog cilja", kaže Blažeski.
čitajte Dvije hiljade radnika već zatražilo posao preko 'Otvorenog Balkana''Muke' poslodavaca
Da bi doveo radnika, naprimjer iz Nepala, pored troškova smještaja i plate, poslodavac mora platiti sva ljekarska uvjerenja da je osoba koja dolazi sposobna za rad, a mora platiti i proviziju posredničkoj agenciji.
Svi ovi troškovi mogu predstavljati veliki gubitak, ali Blaževski kaže da poslodavci trpe slične gubitke kada svake sezone izgube domaće radnike.
"Ne možemo reći da li je gubitak u slučaju nepalskih radnika koji bježe veći ili manji. To je zato što domaći radnik, kad nema posla, daš mu platu i držiš ga prijavljenog cijelu zimu, a onda kad dođe ljetna sezona i trebaš ga, on odjednom ode u Hrvatsku bez najave", kaže Blažeski.
Ali ugostitelji u Ohridu za sada ne vide drugo rješenje.
Složene procedure za uvoz radnika
Osim ugostiteljstva, nedostatak radnika je pogodio i tekstilni sektor, prerađivačku industriju i građevinarstvo.
Zbog toga je Sjeverna Makedonija prošle godine povećala uvoznu kvotu sa 5.000 na 7.000 stranih radnika.
Prošle jeseni veliki broj tekstilnih kompanija iz Sjeverne Makedonije imao je ogroman odliv mladih kadrova iz odjevne industrije.
Međutim, dobili su samo desetine radnika sa Bliskog istoka uglavnom zbog birokratskih prepreka.
"Posredničke agencije i kompanije koje su primile radnike kažu da je proces veoma složen, da ima birokratskih procedura i da dugo traje", kaže predsjednik Udruženja poslodavaca, Angel Dimitrov.
Da bi radnik iz inostranstva došao da radi u zemlji, prvo mora da dobije boravišnu dozvolu.
Ukoliko uspije da dođe, prvo se javlja Ministarstvu unutrašnjih poslova i Zavodu za zapošljavanje, ali ne može odmah da sklopi ugovor o radu, jer prvo treba da dobiju radnu dozvolu, pa tek onda može da počne da radi.
Dimitrov kaže da je problem što se u cijeloj ovoj proceduri mnogo čeka, pa se dešavalo da radnik iz inostranstva na radnu dozvolu čeka više od mjesec dana.
Zbog toga poslodavci hitno traže da se olakšaju procedure za izdavanje radnih dozvola.
Građevinska industrija gubi majstore
Ublažavanje birokratskih procedura bi moglo da pomogne građevinskim kompanijama, smatra predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije, Ivan Peševski.
Prema njegovim riječima, od 2012. godine, kada je Sjevernu Makedoniju napustilo 12.000 građevinskih radnika, do sada, ovom sektoru su konstantno potrebni radnici.
On očekuje da će u narednom periodu doći do povećanja broja inostrane radne snage.
Kao očit primjer navodi nedostatak radne snage za izgradnju koridora 8 i 10d, projekat koji realizuje tursko-američki konzorcijum Bechtel and Enka.
"Sada Bechtel i Enka traže 4.000 radnika. Priča se da će veliki dio biti 'uvezen' iz Turske. Ovdje su najveći problem plate, ne dižu plate našim majstorima, pa zato odlaze u Njemačku", kaže Peševski.
Nije mu poznato koliko će novih građevinara biti "uvezeno", ali napominje da sve više kompanija razmišlja na ovaj način.
Tokom prošle godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, izdata su 5.894 pozitivna mišljenja za zapošljavanje stranih radnika.