Dvije hiljade radnika već zatražilo posao preko 'Otvorenog Balkana'

Ana Stambolić je dvadesetsedmogodišnja djevojka iz Užica u Srbiji, magistar međunarodnih odnosa sa školovanjem na univerzitetima u SAD, Velikoj Britaniji i Kini kroz različite programe. S druge strane, ima radno iskustvo iz nekoliko nevladinih organizacija. Sada se nada da će naći posao u Skoplju.

"Nakon postdiplomskih studija u SAD i magistarskih studija u Kini, odlučila sam da se vratim na Balkan. Iako sam planirala da radim u Srbiji, u međuvremenu sam upoznala svog partnera koji je iz Skoplja. Odlučili smo da zasad živimo ovde jer on ovde živi i radi, a volim i Skoplje kao grad", kaže Ana Stambolić.

Put do posla u Sjevernoj Makedoniji riješila je da započne kroz "Otvoreni Balkan". Ona je među prvima koji su odlučili da iskoriste priliku za lakši pristup tržištu rada u tri zemlje koje su dio ove inicijative - Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Albaniji.

U praksi, ta mjera znači da građani ne treba da gube vrijeme na odlaske u institucije, poput Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Zavoda za zapošljavanje, da bi dobili radne i boravišne dozvole, već da se cijeli ovaj proces odvija elektronski. Na kraju se dobija certifikat na osnovu kojeg se može tražiti posao. Predviđeno je da cijela procedura traje 30 dana.

Ova mjera je postala dostupna 5. marta, a prema podacima makedonske Vlade, postoji interesovanje građana sve tri zemlje.

"Dosad je izdato ukupno 2.000 potvrda (identifikacionih brojeva) u svim zemljama", kažu u Vladi za RSE.

Osim ukupnog broja prijavljenih za sve tri zemlje, iz Vlade do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na upite RSE o tome koliko se državljana Sjeverne Makedonije prijavilo za certifikat u Srbiji, a koliko u Albaniji, te koliko je državljana ovih zemalja zatražilo certifikat za pristup makedonskom tržištu rada.

Kojih radnika nedostaje?

S obzirom na to da je prošlo deset dana od početka mjere, a rok za dobijanje certifikata i dalje teče za one koji su se prijavili, nadležni trenutno nemaju informacije o profilu radnika iz regiona koji žele da nađu posao preko 'Otvorenog Balkana'.

"Nakon izdavanja te potvrde biće moguće analizirati profile lica koja su se prijavila kod nas, i za naše građane u Srbiji i Albaniji", kažu u Vladi.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim početkom marta, u Sjevernoj Makedoniji je u posljednjem kvartalu 2023. bilo 9.518 slobodnih radnih mjesta. Najviše njih - 2.656 je za radnike u uslužnim djelatnostima i prodaji. Slijede 1.476 iz grupe "tehničari i srodna zanimanja", a ima preko 1.000 slobodnih mjesta za "operatere i montažere mašina i postrojenja" i za "neindustrijska zanimanja u proizvodnji".

Kakva je tačno procedura?

Lak pristup tržištu rada preko 'Otvorenog Balkana' nije samo za ove deficitarne profesije, već ga mogu koristiti svi koji žele da se zaposle u privatnom sektoru.

Prvi korak u cijeloj proceduri za građane Sjeverne Makedonije, koji bi željeli da se zaposle u Srbiji ili Albaniji, jeste dobijanje matičnog broja na portalu e-usluga. Isto važi i za građane Srbije i Albanije. Svako uzima broj na portalu svoje matične zemlje.

Sa matičnim brojem se, kako je pojašnjeno iz Vlade, potom se aplicira na portalu za e-usluge u državi u kojoj građanin želi da se zaposli, kako bi dobio Certifikat za slobodan pristup tržištu rada.

"Certifikat za slobodan pristup tržištu rada se izdaje elektronski, automatizovanim procesom, bez vođenja bilo kakve procedure preko službenika u Zavodu za zapošljavanje, odnosno centrima za zapošljavanje", navodi se u obrazloženju Zavoda za zapošljavanje.

Pročitajte i ovo:

Od 5. marta slobodan pristup tržištu rada u okviru tri zemlje 'Otvorenog Balkana'

Pri aplikaciji se popunjava elektronski zahtjev i upitnik.

"Procedura nije nimalo komplikovana, radi se o samo nekoliko klikova. Napravila sam profil na portalu za usluge u svojoj zemlji, zatim sam se sa certifikatom sa matičnim brojem iz Srbije ulogovala na makedonsku platformu e-usluga gde sam popunila formular za svoje lične podatke, šta ću raditi, gde bih živela itd.", objašnjava naša sagovornica Ana Stambolić.

Elektronski zahtjev dalje rješava MUP, koji mora izvršiti sigurnosnu provjeru i izdati jedinstveni matični broj za stranca. Nakon što strancu dodijeli matični broj, Ministarstvo ga putem web servisa dostavlja Zavodu za zapošljavanje, koji na osnovu toga izdaje Certifikat za slobodan pristup tržištu rada.

Oni koji su se prijavili dobijaju ovaj dokument elektronskim putem, na profilu koji imaju na portalu e-usluga. Cijela procedura bi trebala trajati 30 dana.

Certifikat koji građani dobijaju važi dvije godine, odnosno to je period tokom kojeg strani državljanin ima pravo da pronađe posao.

"Od momenta obezbjeđivanja pristupa tržištu rada, u svim narednim fazama koje podrazumijevaju pregovore za rad, zapošljavanje i penzijsko-zdravstveno osiguranje, prava i obaveze građana i preduzeća ostaju nepromijenjena, odnosno ista kao i do sada, u skladu sa sa nacionalnim zakonodavstvom", pojasnili su iz Vlade kada je počela primjena pojednostavljene mjere za "Otvoreni Balkan".

Koja je razlika od dosadašnjeg postupka?

Do sada su državljani Srbije i Albanije za zapošljavanje u Sjevernoj Makedoniji prolazili standardnu proceduru predviđenu zakonima o strancima i o zapošljavanju i radu stranaca. Oni strancu predviđaju pristup tržištu rada nakon prethodno pribavljene odluke o regulisanom boravku po osnovu rada. Pred MUP-om se vodi postupak, a u okviru njega Zavod za zapošljavanje daje mišljenje o stanju na tržištu rada i korišćenju kvote u kojoj stranac želi da se zaposli.

Na ovaj način se Miloš Marković iz Beograda zaposlio u IT industriji u Skoplju.

"Mjera je odlična jer nema potrebe ići na šalter i prikupljati dokumentaciju. Trenutno mi ne treba jer sam već zaposlen, ali sam pokušao da se prijavim i lako je dobiti matični broj. Ali u slučaju nacionalnog portala za Sjevernu Makedoniju, imao sam određenih problema u digitalnim servisima, u početku nisam mogao učitati sve dokumente elektronski. Ali u svakom slučaju, sve je to mnogo lakše nego ići na šaltere i birokratiju", kaže Marković.

Dugoročna korist, ali ne i kratkoročna?

Cijela ova mjera za olakšavanje pristupa tržištu rada, smatra Vlada, će rezultirati ekonomskim napretkom ako se uzme u obzir koliko je važna oblast kretanja radnika.

Dio poslovnog sektora, s druge strane, strahuje da bi to mogao biti i udar na makedonsku ekonomiju. Predsjednik Saveza privrednih komora Trajan Angeloski u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da privreda ima koristi jer su ukinute birokratske procedure i uz fleksibilnost i mobilnost radnici će moći lakše da migriraju iz zemlje u zemlju, a kompanije bi lakše rješavale radne dozvole za svoje zaposlene.

Prema njegovim riječima, dugoročno će to biti korist, ali kratkoročno strahuje da bi moglo doći do odliva kadrova. To objašnjava činjenicom da je makedonska ekonomija trenutno najslabija u "Otvorenom Balkanu".

"Srpska privreda ima ogromna ulaganja u infrastrukturu i druge projekte. Njihov ekonomski nivo je viši i potrebni su im kvalitetni kadrovi i ljudi koje bi mogli privući. Albanska privreda takođe ima veoma pozitivne rezultate u oblasti turizma i velikih ulaganja u infrastrukturu", kaže Angeloski.

Nažalost, kako navodi, makedonska privreda se trenutno "ne može pohvaliti dobrim ekonomskim rezultatima", te stoga vjeruje "da će doći do dodatnog odliva određenog broja radnika u susjedne zemlje".

Mjera za lakši pristup tržištu rada u "Otvorenom Balkanu" počela je da se primjenjuje više od dvije godine nakon što su tri zemlje potpisale Sporazum o uslovima za slobodan pristup tržištu rada, 21. decembra 2021. U Parlamentu Sjeverne Makedonije ratifikovan je u februaru prošle godine, nakon čega je primjena trebala da počne na ljeto.

Prve aktivnosti na osnivanju inicijative "Otvoreni Balkan" počele su u oktobru 2019. godine. Osnivači su bili Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija, dok su ostale tri zemlje Zapadnog Balkana – Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina odbile da pristupe.

Inicijativa je predstavljena kao pokretač regionalne saradnje i povezanosti kada je u pitanju slobodno kretanje ljudi, kapitala, roba i usluga. Prve zvanične dokumente o regionalnoj saradnji potpisali su u julu 2021. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, albanski premijer Eid Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.