Pod hashtagom #PravdaZaVale brojni ljudi, udruženja građana, advokati i javne ličnosti u Sjevernoj Makedoniji udružili su se u pokušaju da izdejstvuju slobodu za 36-godišnju ženu iz Kumanova, V.I., koja je nožem ubila svekra i supruga, što je potvrdila istraga tužilaštva.
Ovaj čin koji javnost tumači kao odbranu od porodičnog nasilja, V.I. je sa djecom trpjela godinama, izjavile su osobe koje poznaju porodicu.
"Prilikom porodičnog nasilja 13. juna, osumnjičena je namjerno usmrtila supruga i svekra. Nakon prethodne verbalne svađe, suprug je fizički napao osumnjičenu udarajući je tupim predmetima po glavi i tijelu, a zatim je uhvatio rukama za vrat i počeo daviti. Ona je uspjela da se oslobodi i iz kuhinje je uzela kuhinjski nož, kojim je prvo ubola supruga, a potom i njegovog oca. Od povreda su oni preminuli na licu mjesta", saopštilo je Osnovno javno tužilaštvo Kumanovo 15. juna.
Sud je odredio pritvor od 30 dana za osumnjičenu V.I.
Ovo je barem treći slučaj u posljednje tri godine ubistva supružnika ili partnera, nakon slučajeva Velešanke Pale Iloske 2021. i Tankice Mladenovske iz Kočana 2023. godine.
Iloska je ubila svog vanbračnog partnera policajca, koji ju je, prema policijskom izvještaju, prethodno uhvatio za vrat sa namjerom da je udavi. Osnovni sud u Velesu je utvrdio da je čin počinjen u nužnoj odbrani te je oslobodio optužbe za ubistvo iz neposredne blizine.
Mladenovsku je prošle godine ubio vanbračni partner Usein Rašidov sa 40 uboda nožem. On je osuđen na doživotni zatvor, ali je prije dvije sedmice, 8. juna, pronađen mrtav u zatvoru u Kumanovu. Iz zatvora su kazali da se objesio.
Ovi slučajevi su izazvali brojne reakcije u javnosti nakon informacija da su žene godinama bile zlostavljane, nasilje prijavljivale institucijama, ali nisu dobile zaštitu.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričajte mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
Samoodbrana ili namjerno ubistvo?
Platforma za rodnu ravnopravnost je zatražila da se prekine sudska praksa pogrešnog tretiranja nasilja u porodici.
"Smatramo da u konkretnom slučaju govorimo o činu samoodbrane, odnosno o nužnoj odbrani, a ne o krivičnom djelu 'ubistvo sa umišljajem', kako tvrdi Javno tužilaštvo. Krajnje je paradoksalno to što žrtvu porodičnog nasilja sada goni Javno tužilaštvo kao izvršiteljicu porodičnog nasilja", navela je Platforma.
Platforma zahtijeva "da ovo bude posljednji slučaj pogrešnog tretiranja porodičnog nasilja i poziva na odgovornost žene koje su najviše pogođene nasiljem, uključujući i zbog nedostatka pravovremene i odgovarajuće reakcije institucija".
Iz Javnog tužilaštva ističu da će prvo odlučiti za koje će krivično djelo optužiti V.I.
"Javno tužilaštvo ima obavezu postupiti, preduzeti sve mjere i izvršiti sve provjere kako bi istražilo sve okolnosti događaja. Upravo se to radi u fazi istrage. Na osnovu prikupljenih dokaza bit će donesena odgovarajuća odluka o daljem toku postupka i pravnoj kvalifikaciji", navode iz Javnog tužilaštva za Radio Slobodna Evropa (RSE).
čitajte
Bila sam slijepa deset godina: Bijeg od nasilja u sigurnu kuću Lanac ubistava žena u Srbiji i ove godine: Kako sprečiti?U Crnoj Gori u posljednjih sedam godina ubijeno 19 ženaAmerička zvaničnica: Muškarci treba da budu uključeni u diskusije o zaštiti žena na KosovuAdvokat Janaki Mitrovski se ponudio da zastupa ženu iz Kumanova. On joj je dodijeljen po službenoj dužnosti.
"Na osnovu ograničenih informacija koje su dostupne od Osnovnog javnog tužilaštva Kumanovo, izgleda da je riječ o nužnoj odbrani. Trenutno se vodi istraga za dvostruko ubistvo sa potencijalnom kaznom doživotnog zatvora. To može biti podložno promjenama nakon završetka istrage i donošenja odluke tužioca", ističe on za RSE.
Mitrovski navodi da je "ključni trenutak da li je u trenutku kada je nanosila ubode, njen život bio ugrožen".
"Ako je u tom trenutku njen život bio ugrožen ili je njen um vjerovao u to, posebno zbog višestrukog ponavljanja fizičkog nasilja, tada govorimo o nužnoj odbrani. U suprotnom, trebalo bi da bude optužena za ubistvo sa umišljajem, jer je u tom trenutku bila veoma iziritirana nezakonitim napadom koji se istovremeno događao prema njoj", objašnjava Mitrovski.
"Trenutno imamo slučaj žrtve nasilja u porodici gdje je nasilni suprug u četiri slučaja dobio uslovne kazne, a u petom čak godinu dana zatvora, na kaznu koja je nezakonita i na koju je uložena žalba. Činjenica je da ovakvim kaznama nasilnici sudski postupak doživljavaju kao šalu i to ih samo podstiče na još veću nasilnost", kaže Mitrovski.
'Žrtve iz očaja počinju se braniti'
Dvostruko ubistvo u Kratovu još je jedan poraz makedonskih institucija u borbi protiv nasilja u porodici, kaže advokatica, Katerina Koteska Stisniovska.
Ona često zastupa žrtve nasilja u porodici.
"Prošle godine je bilo pet žrtava nasilja u porodici koje sam pratila, a ove godine smo na pola puta, ovo je treća ili četvrta žrtva. To je tragedija za politiku protiv nasilja u porodici koja je do sada vođena", ističe ona.
Koteska Stisniovska: Žrtve prepuštene same sebi
Koteska Stisniovska ocjenjuje da se "politika [protiv nasilja u porodici] pokazala neefikasnom, zbog nekoliko faktora: nemotivisanosti i nedovoljne obučenosti institucija, neadekvatne zakonske regulative, dugih i neefikasnih sudskih postupaka, sindroma male sredine i 'hvatanja veza' za izbjegavanje odgovornosti, viktimiziranja i osude žrtava, nedovoljne ili nikakve finansijske pomoći za napuštanje nasilnika".
Prema njenim riječima, slučaj iz Kratova trebao bi pokazati da su žrtve prepuštene same sebi.
"Dvostruko ubistvo u Kratovu pokazuje nam da u očaju žrtve počinju sami sebe braniti. Ovo je posljedica nedostatka reakcije institucija prilikom prijavljivanja porodičnog nasilja. Ovi primjeri trebaju nam pokazati da nasilje stvara nasilje ako se ne sankcioniše. Nijedan pravnik ne želi komentarisati prije nego što izvrši pregled dokaza, ali je očigledno da je žena iz Kratova branila sebe i tražila spas. Prema iskazima, ona je prijavila [nasilje] četiri puta u periodu od pet godina, a institucije nisu uložile napor da je izdvoje iz te sredine, prepoznajući je kao žrtvu", kaže Koteska Stisniovskа.
Prema izmjenama Krivičnog zakona, počinioci femicida suočavaju se sa višim i strožim kaznama, koje se kreću od 10 godina do doživotnog zatvora.
Međutim, statistike pokazuju da se broj slučajeva porodičnog nasilja u 2023. godini povećao za oko 20 posto u poređenju sa 2022. Samo od januara do septembra 2023. bilo je 1.166 slučajeva nasilja u porodici, prema podacima makedonskog Ministarstva rada i socijalne politike.
U 2020. bilo je 992 slučaja povezanih sa porodičnim nasiljem. Brojke su rasle i u naredne dvije godine: 1.056 slučajeva u 2021. i 1.117 slučajeva u 2022. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije.
Godine 2022. registrovan je 61 slučaj porodičnog nasilja na 100.000 stanovnika, što je porast u odnosu na 2018. godinu kada su bila 53 slučaja.
Prema analizama organizacija civilnog sektora, mali je broj prijava porodičnog nasilja, oko 15 posto slučajeva se prijavi. Još manji broj slučajeva završava na sudu.