Nakon tragičnih događaja u Širokom Brijegu, u BiH su brojne reakcije u kojima se osuđuje huliganizam, ali i poziva na odgovornost za ugašen jedan mladi ljudski život. Posljednjih godina nasilje u BiH eskalira ne samo na sportskim terenima nego i na ulicama širom zemlje, a država ne čini dovoljno da ga spriječi i kazni odgovorne.
Rezultat jučerašnje fudbalske utakmice u Širokom Brijegu je apsolutni poraz za sve - izgubljen jedan mladi život. Vedran Puljić, navijač FK "Sarajevo", ubijen je u krvavim neredima u Širokom Brijegu koji su izbili na stadionu "Pecara" prije odigravanja utakmice Premijer lige BiH. Ranjeno je 15 policajaca i 16 navijača, među kojima je šest prostrijelnih rana od vatrenog oružja.
Nažalost, eskalacija nasilja i neredi na i oko sportskih terena postali su svakodnevica u BiH jer u sportu, kao i u državi, vlada potpuni haos, ističe nekadašnji reprezentativac i dugogodišnji sportski radnik Predrag Pašić:
„Ne postoje zakoni o sportu i zakoni o navijanju, a zakoni koji su donekle doneseni se ne primjenjuju, onda nam je jasno da je ovo jedan haos. Svi ljudi iz sporta i ljudi iz politike sport ne tretiraju i sport uopšte ne shvataju kao društvenu pojavu i nemaju nikakav odnos prema sportu kao društvenoj pojavi. A drugo, sudionici su ljudi koji se sada nalaze na pozicijama na koje su izabrani po nacionalnim osnovama i to je jedini princip odabira ljudi koji odlučuju i u sportu i u politici. Mi nemamo državu - i to je problem.“
Koliko država BiH čini da bi se u sportu i na sportskim terenima uveo red, dovoljno govori činjenica da još uvijek nema ni državnog ministarstva za sport nauku i obrazovanje. Ministarstvo bezbjednosti BiH je prije pet godina napravilo nacrt zakona o spriječavanju nereda na sportskim terenima, ali on nikada nije usvojen.
Problem huliganstva nije samo problem u BiH, ima ga i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji. Ali, kada se sukobe, i to ovako tragično, navijači „Sarajeva“ i „Širokog Brijega“, specifičnost bh. društva je što se svemu može dati nacionalni predznak - i to je onda pogubno, smatra profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić:
„Ti obračuni dođu kao kec na deset političkim liderima, političkim elitama koji nastupaju u ime ’nacionalnih interesa’. Ja se bojim te dimenzije i ja zato pozivam prvo političke lidere da u ovom momentu pokušaju barem jednom u 20 godina postupiti racionalno. Pozivam medije da toj vrsti javne komunikacije u javnom prostoru ne daju specijalan prostor jer zapravo ta vrsta komunikacije, koju ja mogu sada predvidjeti, samo je u funkciji nove homogenizacije.“
Događaji u Širokom Brijegu su zakašnjelo upozorenje bh. društvu, koje je već odavno podijeljeno u svim segmentima života - od obrazovanja do sporta, upozorava profesor sarajevskog Univerziteta Hidajet Repovac:
„Nije to više samo pitanje stadiona, sporta, nego to je pitanje našeg života uopće. Mi smo dovedeni u situaciju da moramo razmišljati da li će nas neko na ulici presresti i izvaditi pištolj i ubiti onako iz čista mira. Više djecu ne možete poslati na neku značajniju manifestaciju jer se bojite ishoda upravo zbog toga što čak i nedužni - i uglavnom nedužni - stradaju. Mislim da su političari ispustili ovo sve što se događa i da oni ne mogu značajno ni da utiču. Ja mislim da bi vrlo brzo morali da se nađu intelektualci, ljudi od utjecaja na cijelom prostoru BiH i da razgovaraju o tome šta bi trebalo učiniti da se prije svega uzroci jednog etnonacionalizma, jednog torovskog ponašanju konačno presijeku.“
Koliko je profesor Repovac u pravu i koliki je haos zavladao na bh. ulicama svjedoči slika današnjih događaja u Sarajevu: na policiju je u dva navrata pucano, nožem je zboden mladić u sarajevskom trolejbusu, te pretučena doktorica u bolnici Koševo.
Poslanik u federalnom Paralmentu Anto Čolak ističe da šira društvena zajednica u BiH nije kriva, ali da jeste odgovorna za događaje u Širokom Brijegu i šire:
„U svemu je odgovornost onih koji su preuzeli tu ulogu u društvu, znači političari oličeni kroz institucije Parlamenta, nepobitna. Međutim, još je veća odgovornost onih koji tvore vladajuću koaliciju i vladajuću većinu - jer nije to problem od jučer nego od samog konstituiranja te vlasti i koncepta jasno je da nemamo tih strukturnih zakona. Ja ne znam šta čekaju i zašto se ne uradi taj zakonski prijedlog. Pa imamo eto ministarstvo sporta i kulture koje nema nijedan zakon po kojem radi - nijedan sustavan zakon. Svi čekaju da dođe neko sa strane pa da nam napravi ono što mi sami trebamo napraviti.“
Novinar i dugogodišnji sudija Premijer lige BiH Alija Lizde ističe da su se slični izgredi, ali bez smrtnih posljedica, dešavali i prije, ali da nisu adekvatno sankcionisani, te da se moglo naslutiti da će se jednom desiti i tragedija kao što je jučerašnja:
„Izgrede na utakmicama naše nogometne lige imamo iz kola u kolo. Ponekad to malo novinari ušutkaju, ponekad to organi Nogometnog saveza ne sankcionišu kako treba - sjetimo se samo Banje Luke, Sarajeva. Česti su sukobi navijača sa policijom u Sarajevu ili kad je derbi ’Željo’- ’Sarajevo’, ili na Grbavici. Ja sam svjedokom bio par tih nekih, svi smo na kraju-krajeva - i sve se to nekako guralo pod tepih i onda se trebalo desiti da ovako dečko strada. Ovdje kod nas, ja sam davno to predlagao, treba ukinuti uopšte profesionalno bavljenje nogometom. Treba da igraju djeca, amateri strogo - do nekog perioda dok ova država ne napravi te neke okvire koji se zovu instrumenti, a instrumenti vlasti u jednoj državi su vojska i policija.“
O ozbiljnosti situacije u BiH nakon tragičnih događaja u Širokom Brijegu govori i podatak da je većina internet portala koji prate ova dešavanja ukinula komentare i forume jer su bili nemoćni kontrolisati sadržaje nacionalne netrepeljivosti i mržnje čitalaca.