Na Svjetski dan borbe protiv cenzure interneta 12.mart, Reporteri bez granica objavili su Specijalni izvještaj o nadzoru virtualnog svijeta. Istraživanje pokazuje da Vlade koriste sve savremeniju tehnologiju presretanja elektronskih komunikacija kako bi uhapsili novinare i disidente. Oko 180 netizensa (građana interneta) širom svijeta trenutno su u zatvoru zbog informacija koje su objavili na web-u.
Za ovu godinu, Reporteri bez granica, "neprijateljima" interneta proglasili su pet država: Siriju, Kinu, Iran, Bahrein i Vijetnam. Te države, prema Izvještaju, “špijuniraju” internet mreže, zloupotrebljavaju dobijene informacije protiv disidenata i sistematski krše ljudska prava.
Kina, čiji je “Veliki elektronski zid”, najvjerojatnije najsofisticiraniji cenzorski sistem, poja čava rat protiv “anonimnosti” na internetu. Iran je podigao nadgledanje online korisnika na viši nivo razvojem sopstvenog interneta kojeg nazivaju “Halal internet".
Reporteri bez granica došli su u posjed dokumenta koji pokazuje da je sirijska vlast još 1999.godine, prilikom osnivanja Telekomunikacija, uvela sistem filtritiranja i praćenja svega što se zbiva na internetu.
Bez napredne tehnologije, autoritarni režimi ne bi bili u mogućnosti nadgledati svoje građane. Zato Reporteri bez granica navode i pet najvećih korporacija koje se smatra “digitalnim plaćenicima”, jer omogućavaju režimima kupovinu proizvoda koji se koriste za virtualnu špijunažu. To su Gamma, Trovicot, Hacking team, Amesys i Blue coat.
"Online nadzor je rastuća opasnost za novinare, blogere i branitelje ljudskih prava", kaže generalni sekretar Reportera bez granica Christophe Deloire. "Režimi nastoje kontrolirati vijesti i informacije, ali im je draže djelovati diskretno. Umjesto da zabrane već objavljene materijale, radije pribjegavaju blokiranju onih koji informacije šire”, kaže Deloire.
"Za nadzor hardvera i softvera koriste se firme sa sjedištem u demokratskim zemljama koje inače kritiziraju povrede ljudskih prava i zalažu se za slobodu izražavanja. Vrijeme je zato da se preduzmu odlučne mjere i takva praksa zaustavi”, kaže se u Izvještaju Reportera bez granica.
Nakon što je Arapsko proljeće pokazalo važnost online informacija, autoritarne su vlasti shvatile i prednost pojačanog praćenja i kontrole internetskih komunikacija.
Kako bi online korisnicima pomogli da izbjegnu sve aktivniji i nametljiviji nadzor, Reporteri bez granica su napravili digitalnu “Prvu pomoć” koja je dostupna na web stranici WeFightCensorship.org.
Za ovu godinu, Reporteri bez granica, "neprijateljima" interneta proglasili su pet država: Siriju, Kinu, Iran, Bahrein i Vijetnam. Te države, prema Izvještaju, “špijuniraju” internet mreže, zloupotrebljavaju dobijene informacije protiv disidenata i sistematski krše ljudska prava.
Kina, čiji je “Veliki elektronski zid”, najvjerojatnije najsofisticiraniji cenzorski sistem, poja čava rat protiv “anonimnosti” na internetu. Iran je podigao nadgledanje online korisnika na viši nivo razvojem sopstvenog interneta kojeg nazivaju “Halal internet".
Reporteri bez granica došli su u posjed dokumenta koji pokazuje da je sirijska vlast još 1999.godine, prilikom osnivanja Telekomunikacija, uvela sistem filtritiranja i praćenja svega što se zbiva na internetu.
Bez napredne tehnologije, autoritarni režimi ne bi bili u mogućnosti nadgledati svoje građane. Zato Reporteri bez granica navode i pet najvećih korporacija koje se smatra “digitalnim plaćenicima”, jer omogućavaju režimima kupovinu proizvoda koji se koriste za virtualnu špijunažu. To su Gamma, Trovicot, Hacking team, Amesys i Blue coat.
"Online nadzor je rastuća opasnost za novinare, blogere i branitelje ljudskih prava", kaže generalni sekretar Reportera bez granica Christophe Deloire. "Režimi nastoje kontrolirati vijesti i informacije, ali im je draže djelovati diskretno. Umjesto da zabrane već objavljene materijale, radije pribjegavaju blokiranju onih koji informacije šire”, kaže Deloire.
"Za nadzor hardvera i softvera koriste se firme sa sjedištem u demokratskim zemljama koje inače kritiziraju povrede ljudskih prava i zalažu se za slobodu izražavanja. Vrijeme je zato da se preduzmu odlučne mjere i takva praksa zaustavi”, kaže se u Izvještaju Reportera bez granica.
Nakon što je Arapsko proljeće pokazalo važnost online informacija, autoritarne su vlasti shvatile i prednost pojačanog praćenja i kontrole internetskih komunikacija.
Kako bi online korisnicima pomogli da izbjegnu sve aktivniji i nametljiviji nadzor, Reporteri bez granica su napravili digitalnu “Prvu pomoć” koja je dostupna na web stranici WeFightCensorship.org.