Kako bi neuspjeh Moskve u Siriji mogao uticati na rat u Ukrajini?

Ruski vojnik stoji između portreta sirijskog predsjednika Bashara al-Assada (desno) i ruskog predsjednika Vladimira Putina na kontrolnom punktu na periferiji Damaska, 2018. godine.

Pišu: Roksolana Bychai i Steve Gutterman

Kada je 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin očigledno je vjerovao da će ruske snage srušiti ukrajinsku vladu u roku od nekoliko sedmica i vratiti Moskvi dominaciju nad zemljom nakon 30 godina nezavisnosti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Putin se prevario, a rat koji je započeo i dalje traje skoro tri godine kasnije. Teško je zamisliti da Putin nije razmišljao o svojoj pogrešnoj procjeni kada su militantne opozicione snage zauzele Damask i svrgnule sirijskog predsjednika Bašara al-Asada manje od dvije sedmice nakon početka ofanzive.

Fokus Kremlja na rat u Ukrajini jedan je od faktora koji su doprinijeli brzini i uspjehu ofanzive sirijskih pobunjenika. Ruski ratni avioni pojačali su napade na teritorije pod kontrolom pobunjenika tokom ofanzive, ali s ograničenim vojnim kapacitetima u Siriji i fokusom na Ukrajinu, Moskva nije uložila značajan napor da je zaustavi.

Pročitajte i ovo: Gubitak Sirije je 'veliki šamar' za Rusiju

Sada, kada je Assad svrgnut, kakav će efekat ovaj veliki ruski neuspjeh na Bliskom istoku imati na njen rat protiv Ukrajine?

Na bojnom polju, ne pretjerano veliki, kažu analitičari, iako će to djelomično zavisiti od sudbine ruskih snaga i baza u Siriji: aerodroma Hmeimim i pomorske baze u Tartusu.

"Djelomično ili potpuno povlačenje oslobodilo bi neke resurse za izviđanje, zračne snage, specijalne jedinice i obavještajne kapacitete.(...) Ali rusko prisustvo u Siriji vjerovatno uključuje samo nekoliko hiljada vojnika", izjavila je Dara Massicot, vojna analitičarka i viša saradnica u Programu za Rusiju i Euroaziju pri Karnegi (Carnegie) Fondaciji za međunarodni mir, u komentaru za RSE putem e-maila.

Andrij Kovalenko, šef Centra za suzbijanje dezinformacija pri Vijeću za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, naveo je u objavi na Telegramu da je prošlog ljeta "u Siriji bilo oko 6.000-7.000 pripadnika ruskih vojnih snaga", uključujući članove privatnih vojnih kompanija povezanih s ruskom državom.

"Čak i ako bi svi ti vojnici bili prebačeni u Rusiju, a zatim poslani u rat protiv Ukrajine, to ne bi značajno uticalo na situaciju na frontu, s obzirom na prilično visoke dnevne gubitke ruske vojske u jurišnim operacijama", napisao je Kovalenko.

Pročitajte i ovo: Kako Rusija prikazuje svoj debakl u Siriji?

Ruska vojska pretrpjela je velike gubitke dok pokušava ojačati svoje pozicije u posljednjim mjesecima, posebno u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, uoči široko očekivanih napora novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da u januaru pokrene mirovne pregovore.

Analitičari su istakli da ruski brodovi iz Tartusa, ako napuste Mediteran, ne mogu ući u Crno more jer je Turska ograničila prolaz kroz Bosfor.

Povlačenje ruskih ratnih aviona iz Sirije moglo bi imati veći značaj jer "bi moglo ojačati avijacijsku grupu koja se bori protiv Ukrajine", rekao je vojni analitičar iz Kijeva, Mihajlo Samus, za Ukrajinski servis RSE. "Upravo avijacijska komponenta mogla bi igrati negativnu ulogu" za Ukrajinu.

Ivan Kiričevski, analitičar konsultantske firme Defense Express iz Kijeva, bio je više skeptičan, ističući da "manipulacija ruskim resursima u Siriji ni na koji način neće uticati na Ukrajinu" i dodao da u ovom trenutku "ne možemo reći da Rusi napuštaju (Siriju) i da je time sve završeno".

Pročitajte i ovo: Da li će posle pada Asada oživeti gasovod preko Sirije do Evrope?

"Rusija će biti spremna da ponudi mnogo novoj koaliciji u Siriji kako bi zadržala barem djelomično prisustvo tamo", izjavila je Dara Massicot iz Karnegi Fornadcije za međunarodni mir. "Pokušat će učvrstiti sporazume u Libiji i Sudanu kao djelimičnu kompenzaciju."

Neki stručnjaci smatraju da reputacijski udar koji je Rusija pretrpjela u Siriji može dodatno pojačati Putinovu želju za kontrolom nad Ukrajinom.

"Pad Asada potresao je Putina, čineći ga manje sklonim fleksibilnosti prema Ukrajini", napisala je Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Eurasia Centra na platformi X. "Rat u Ukrajini ga je, do određene mjere, koštao Sirije, što dodatno učvršćuje njegovu nespremnost na kompromis."

Ruski predsjednik Vladimir Putin pojavljuje se na ekranu pozornice dok prisustvuje skupu obilježavanja 10. godišnjice ruske nezakonite aneksije Krima od Ukrajine, na Crvenom trgu u centru Moskve 18. marta 2024.

Ruth Deyermond, predavačica na Odsjeku za ratne studije na King's Collegeu u Londonu, kaže da je malo vjerovatno da će događaji u Siriji uticati na odlučnost Rusije da prevlada u Ukrajini.

"S obzirom na to koliko je Putinovo predsjedništvo vezano za rat u Ukrajini, koliko je daleko spreman ići u preoblikovanju ruske ekonomije i društva, koliko je života spreman žrtvovati za taj cilj, te koliko je učinio Rusiju zavisnom o drugim državama (Kina, Iran, Sjeverna Koreja), teško je zamisliti da će gubitak Sirije imati značajan uticaj, jer je teško zamisliti kako bi Kremlj mogao rat u Ukrajini shvatiti ozbiljnije nego što već čini", napisala je u komentaru za RSE putem e-maila.

Massicot smatra da će uticaj zavisiti od toga koliko će Rusija uspjeti očuvati svoje prisustvo u Siriji i regiji.

"Ako Rusija bude potpuno istisnuta iz Sirije i ne uspije nadoknaditi gubitke baziranjem na drugim mjestima u regiji, tako ozbiljan udarac ruskoj moći vjerovatno bi učinio Putina rigidnijim i odlučnijim da pokaže kontrolu i 'uspjeh' u Ukrajini", napisala je Massicot.

Pročitajte i ovo: Zapadne zemlje suočene s dilemom oko nove vlasti u Siriji

Istovremeno, ukrajinski analitičari smatraju da bi pad režima koji je predstavljao simbol novostečene ruske moći u inostranstvu mogao navesti ostatak svijeta da Moskvu vidi kao slabiju i ranjiviju nego što je to izgledalo dok je Assadova vlast djelovala čvrsto skoro deceniju nakon ruske vojne intervencije u Siriji 2015.

"Mit o velikoj i nepobjedivoj Rusiji – sve je to samo propaganda. Mislim da je to sada jasno viđeno u mnogim glavnim gradovima, i to će uticati na sve buduće događaje", rekao je Volodimir Ohriško, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine (2007–2009) i sadašnji direktor Centra za proučavanje Rusije za Ukrajinski servis RSE.

"Za nas je ovo, mislim, pozitivan trenutak u radu s zapadnim partnerima. Moramo iskoristiti ovu priliku", dodao je Ohriško.

Pročitajte i ovo: Kako bi mogao da izgleda mirovni plan za Ukrajinu?

"Možemo iskoristiti ovaj trenutak u Ukrajini, pokazujući da nuklearne sile mogu gubiti. Sovjetski Savez je izgubio u Afganistanu, Sjedinjene Države su suštinski izgubile u Vijetnamu", izjavio je ukrajinski politički analitičar Oleksandr Hara. Dodao je kako bi ovo moglo pomoći uvjeriti ukrajinske saveznike "da možemo pobijediti u Ukrajini ako nam pomognu s potrebnim oružjem i drugim resursima".

"Vidjeli smo ranije da je Zapad bio spreman produžiti podršku Ukrajini kada bi postigla vojne uspjehe protiv Rusije. Nemogućnost Kremlja da preduzme ozbiljne korake kako bi spriječio ovu geopolitičku poniženost (u Siriji) pokazuje koliko su prenapregnuti u Ukrajini", napisala je Deyermond.

"To, kao i neuspjeh Putinovih nedavnih nuklearnih prijetnji, trebalo bi ohrabriti članice NATO-a u njihovoj podršci Ukrajini."