Lokalno stanovništvo, koje je uz pomoć ekoloških aktivista i Srpske pravoslavne crkve 2020. spriječilo državu da planinu Sinjajevinu koristi kao vojni poligon, ponovo protestuje - zbog namjere Vlade da tu gradi vjetropark.
"Sinjajevina pripada stočarima, i tačka", poručilo je više desetina okupljenih na protestu u organizaciji Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, 26. oktobra, koji je održan na toj planini.
Planina je gotovo kompletna u državnom vlasništvu.
Kako su naveli, Sinjajevina ne treba da bude ni vojni poligon, ni vjetropark, već da ostane ono što jeste - "fabrika najkvalitetnije organske hrane" i stočarski i turistički raj.
Sinjajevina, koja zahvata djelove četiri opštine na sjeveru Crne Gore, siromašna je vodom i zbog toga nema stalnih naselja, osim sezonskih, katuna, na koje ljeti stočari dovode stoku na ispašu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gdje je Sinjajevina?
Na planinini nema turističkih objekata, a od oko 120.000 hektara pašnjaka, mali dio se koristi.
Iz Ministarstva poljoprivrede, za Radio Slobodna Evropa (RSE), navode da je na Sinjajevini registrovano 136 katuna.
Ove godine u 24 katuna boravilo je 95 stočara, rečeno je RSE.
U GI Sačuvajmo Sinjajevinu tvrde da na toj planini oko 250 stočarskih porodica "izdiže" stoku i proizvodi hranu.
U Ministarstvu nemaju podatke koliko je poljoprivrednih proizvođača na Sinjajevini i koliko hrane proizvode.
Zašto su protiv vjetroelektrana ?
Ekološki aktivisti i dio mještana koji žive u okolini Sinjajevine se plaše se da bi vjetropark uništitio biodiverzitet planine za koju žele da "ostane stočarski i turistički raj".
Tridesetogodišnji zakup za vjetroelektrane
U oktobru 2023. je Vlada (premijera Dritana Abazovića) izdala na 30 godina oko 280 hektara firmi "Energy 2", koja je u konzorcijumu sa "Sistem-Mne" i "Permonte" iz Podgorice. Godišnji zakup je 539.000 eura, saopšteno je za RSE iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U martu ove godine, u vrijeme aktuelne Vlade premijera Milojka Spajića, oko 200 hektara zakupila je firma N1 koja je u konzorcijumu sa istim kompanijama. I taj ugovor je na 30 godina, a zakup je 569.500 eura godišnje.
Krajem oktobra mještani i članovi građanske inicijative (GI) Sačuvajmo Sinjajevinu protestima su spriječili pripremne radove za istraživanje mjerenja vjetra.
Vjetroelektrani nije mjesto na Sinjajevini koja treba da bude zaštićena kao park prirode, kaže za RSE Petar Glomazić iz GI Sačuvajmo Sinjajevinu.
Dodaje da ih na tom području ne predviđa ni Prostorni plan Crne Gore:
"Ni u nacrtu novog plana ih nema, već se pominje izgradnja vojnog poligona."
Kaže da je odluka o vjetroelektranama donijeta "iza leđa" građana, a da je Crna Gora kao potpisnica Arhuske konvencije obavezna da ih uključi u donošenju odluka o životnoj sredini:
"S obzirom da je to napravljeno u tehničkom mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića, možemo sumnjati na nezakonitu, možda i koruptivnu akciju, kojom se na brzinu jedan ogromni prostor dao u neku sasvim drugu namjenu."
Iz građanskog pokreta URA Dritana Abazovića nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu ove sumnje.
Glomazić navodi i naučne studije o Sinjajevini kao području od posebnog značaja za zaštitu divljih ptica, flore, faune i staništa.
"Izgradnja vjetroturbina bi dovela do cijepanja tih staništa i ogromnog uticaja na životnu sredinu", smatra Glomazić.
Dodaje da je Sinjajevina planirana za uvrštavanje u Natura 2000 – mrežu za zaštitu biodiverziteta u EU.
Na pitanje koju bi vrstu razvoja Sinjajevine podržali, kaže da to treba ostati pašnjak - stočarski resurs za proizvodnju hrane i održivog turizma:
"Sve ono što neće smetati tradicionalnim stočarskim praksama mi podržavamo i vidimo kao dio budućeg parka prirode."
Protestni skup protiv vjetroelektrana, Sinjajevina, 26.oktobar 2024. Foto: GI Sačuvajmo Sinjajevinu
Šta o vjetroelektranama kažu investitori
Investitori su za vjetroelektrane zakupili ukupno oko 400 hektara državnog zemljišta na Sinjajevini, a u prvu fazu planiraju uložiti oko 150 miliona eura.
Protestne poruke investitorima
Izgradnja bilo kog projekta na neki način utiče na životnu sredinu, ali su sve studije pokazale da vjetroelektrane imaju najmanji uticaj, kažu za RSE u kompaniji Permonte, koja priprema tehničku dokumentaciju za prvu vjetroelektranu.
Navode da se pri slijetanju na aerodrom u Beču mogu vidjeti vjetroelektrane u blizini naselja, dok se na Krnovu u Crnoj Gori gdje već postoje, mještani nesmetano bave poljoprivredom i stočarstvom.
Dodaju i da će izgradnja pristupnih puteva omogućiti turistima i mještanima da lakše dođu do katuna i bolje valorizije eko-turizma.
"Prostor Sinjajevine neće biti ugrožen", kazu u firmi Permonte. Očekuju da to potvrdi i ekološka studija koja je u izradi.
Dobijanje građevinske dozvole očekuju krajem sljedeće godine, nakon neophodnih ispitivanja.
Prema procjeni je planirana izgradnja 17 vjetrogeneratora, a konačan broj će biti definisan glavnim projektom.
U prostornom planu i dalje vojni poligon
U nacrtu novog Prostornog plana koji treba da bude usvojen do kraja godine, na području Sinjajevine ucrtan je vojni poligon.
Pročitajte i ovo: Sinjajevina pašnjak ili vojni poligon?Vojni poligon je bio projekat iz 2019. tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), u čije vrijeme je, dvije godine ranije, Crna Gora primljena u NATO.
Tome su se oštro usprotivili mještani i GI Sačuvajmo Sinjajevinu, u čemu ih je podržala tadašnja opozicija i Srpska pravoslavna crkva.
Tvrdili su da će više od 250 porodica izgubiti mogućnost da se bave poljoprivredom i koriste pašnjake za napasanje stoke.
Iako su poslednje četiri godine na vlasti partije tadašnje opozicije, koje su mještane podržavali u otporu Vojsci i obećavale ukidanje odluke o vojnom poligonu na Sinjajevini, ona do danas nije ukinuta.
Za Predraga Boškovića, koji je u to vrijeme bio ministar odbrane, to dokazuje da su tadašnji protesti bili politički instruisani.
Odluka o protestima je donešena "na jednom mjestu izvan Crne Gore", kaže Bošković za RSE.
Borba za Sinjajevinu poklapa se sa kampanjom opozicije i SPC uoči izbora 2020. na kojima je DPS izgubio vlast.
"Jedan od načina borbe protiv DPS-a je bila građanska naposlušnost, a takozvani ekološki aktivisti su sprovodili razne akcije. Jedna od njih je bila sprečavanje valorizacije Sinjajevine", smatra Bošković.
Govoreći o poslednjim dešavanjima na Sinjajevini, on kaže da u poslu sa vjetroelektranama postoje različiti privatni interesi:
"Pretpostavljam da u ovom slučaju pojedinačni lični interesi žele stopirati razvoj, jer je neko dobio projekat na Sinjajevini."
Kako kaže, na osnovu šturih podataka koji se mogu dobiti od institucija "ne može se razlučiti što se krije u sukobu interesa po pitanju razvoja Sinjajevine kao potencijalnog generatora razvoja sjevera države".
Pročitajte i ovo: Stočari neće sir sa 'mirisom baruta' na planini SinjajeviniProcjena uticaja na životnu sredinu
Iako su vjetroelektrane izvor čiste energije, potencijalno mogu uticati na osjetljiva područja poput Sinjajevine, kaže za RSE Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica:
Pročitajte i ovo: Crna Gora između očuvanja prirode i valorizacije energetskih resursa"Naglašavam 'potencijalno' jer se to ne zna dok se ne uradi elaborat procjene uticaja na životnu sredinu koji je ključni dokument u pripremi realizacije nekog projekta."
O njemu se organizuje javna rasprava, nakon čega Agencija za zaštitu životne sredine daje ili uskraćuje saglasnost na elaborat.
Vojinović podsjeća da je Crna Gora usvojila evropske zakone u oblasti zaštite životne sredine, ali da se nerijetko dešava da se javnost uključi na kraju, kada je teško mijenjati donesene odluke:
"U slučaju Sinjajevine, država i lokalna samouprava su da se na vrijeme sve objasni i da uključe glas javnosti."
Do sada su u Crnoj Gori izgrađene vjetroelektrane na Krnovu kod Nikšića i Možuri kod Ulcinja.
Sinjajevina je po površini najveća crnogorska planina.
Dugačka je 40, a široka 15 kilometara, i površinom ulazi u četiri sjeverne opštine: Žabljak, Kolašin, Šavnik i Mojkovac.