Radnici u Hrvatskoj o svojim pravima malo znaju

Informiranost o radničkim pravima u hrvatskom društvu na vrlo je niskim granama, upozoravaju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Međutim, istraživanje što ga je provela Dijana Šobota iz tog sindikata pokazuje da se u svijetu rada isplati biti sindikalno organiziran i dobro informiran.

„Oni radnici koji su bolje informirani o svojim pravima, koji se aktivnije informiraju i aktivnije zalažu za svoja prava rjeđe su žrtve povreda prava. Radnička prava se puno češće krše onim radnicima koji nisu dobro upoznati sa svojim pravima”, kaže Šobota u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).

Šutnja zbog straha

Istraživanje je upozorilo i na pasivnost radnika u borbi za svoja prava i njihovoj obrani, nastavlja naša sugovornica.

„Čak negdje 50 posto radnika kojima su prava bila prekršena nisu tražili zaštitu prava, i to uglavnom zbog straha – bojali su se da će dobiti otkaz, da će ih poslodavac šikanirati i slično, i zbog nepovjerenja u institucije. Nisu očekivali da će to rezultirati pozitivnim ishodom, ili su smatrali da će sudski proces ionako dugo trajati”, prenosi autorica rezultate istraživanja.

Kod onih koji su sindikalno organizirani, bolja je i informiranost i aktivniji su u obrani svojih prava, pokazuje istraživanje.

Škola i zavod za zapošljavanje ne daju potrebne informacije. Tečajevi na zavodu za zapošljavanje uče kako napisati životopis i kako razgovarati na intervjuu, i ništa više, a škola niti daje elementarne informacije o svijetu rada niti uči mlade kritičkom mišljenju, upozorava sindikalistica.

„Jedan drugačiji obrazovni sustav pomogao bi da prevladamo te probleme defetizma i niskog povjerenja u različite aktere, jer ako ljude naučimo kako se mogu založiti za sebe, ako ih naučimo da recentna povijest pokazuje da su promjene moguće, to nam daje alate da prevladamo defetizam i pesimizam koji koče napredak našeg društva”, zaključuje naša sugovornica.

Rezultati istraživanja

Prema navodima iz ovog pionirskog istraživanja, preko polovice ispitanika (52 %) navodi kako je upoznato s radničkim pravima. Ipak, 28 % ispitanih navodi kako niti jest niti nije upoznato sa svojim radničkim pravima. Ispitanici koji su članovi sindikata iskazuju značajno bolju upoznatost s radničkim pravima od ispitanika koji nisu članovi sindikata.

U pogledu dobi, ispitanici stariji od 50 godina u većoj mjeri navode kako su upoznati s radničkim pravima od mlađih ispitanika. Nisu utvrđene značajne razlike u upoznatosti s radničkim pravima s obzirom na stupanj obrazovanja.

Radnici se najčešće informiraju o svojim radničkim pravima kada misle da im je neko pravo povrijeđeno (45 %) te kada nisu sigurni u to koja im prava pripadaju (28 %). Članovi sindikata češće se informiraju kada misle da im je neko pravo povrijeđeno. Nečlanovi sindikata češće se informiraju kada nisu sigurni koja prava imaju; isti razlog informiranja češći je kod žena.

Ispitanici najvažnijim dokumentom za utvrđivanje radničkih prava smatraju Zakon o radu (64 %). Ispitanici stariji od 25 godina češće od mlađih navode kako je najvažniji dokument za utvrđivanje radničkih prava kolektivni ugovor.

S obzirom na razinu upoznatosti s radničkim pravima, vidljivo je kako s porastom upoznatosti raste i traženje zaštite.

Ispitanici stariji od 50 godina češće su tražili zaštitu u usporedbi s mlađima. Oni koji nisu tražili zaštitu radničkih prava, kao glavne razloge navode strah od posljedica (60 %) i nepovjerenje u pozitivan ishod takvog postupka (45 %). Ukupno 40 % ispitanika nije spremno založiti se za višu razinu svojih radničkih prava jer ne vjeruju da je tako išta moguće promijeniti.

Bez rada u hrvatskim školama

Kako se među ostalim navodi u zaključku, “i ovo je istraživanje pokazalo kako radnici često nisu svjesni svojega potlačenog položaja i kako djeluju suprotno svojim interesima, među ostalim i iskazivanjem pasivnosti, straha, defetizma i fatalizma".

"To posebno zabrinjava u kontekstu zaštite radničkih prava jer radnici ne prepoznaju da im se prava krše i ne vjeruju kako je promjena moguća. A znamo da jest, što nam pokazuju i davna i recentna povijest radničke i sindikalne borbe”, konstatira se u istraživanju.

Istraživanje je obavljeno u proljeće ove godine na uzorku od 500 ispitanika.

Autorica je izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije. Ova sindikalna središnjica okuplja preko 100.000 zaposlenih u dvadesetak granskih sindikata.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić upozorio je na tribini organiziranoj povodom ovog istraživanja kako se “hrvatski obrazovni sustav ne dotiče riječi rad".

"Rad nije dio hrvatskih škola – niti praktični rad, niti znanje o radničkim pravima, niti o domaćinstvu. Stoga ne treba čuditi zašto nema ideje o radništvu i radničkim pravima“, kazao je.

Poslodavci i kočenje radničkih prava

Tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar izvijestio je da je unazad 3 godine obišao desetke tisuća radnika na gradilištima s ciljem upoznavanja radnika o pravima iz proširenog granskog kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

“Zatečena razina znanja radnika”, ocjenjuje Ferdebar, “izrazito je loša – kako o pravima koje imaju, tako i o sindikatu, a nerijetki su scenariji i u kojima poslodavac otežava informiranje radnika, pa i njihovo učlanjenje u sindikat.”

Direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Admira Ribičić oštro je osudila takva postupanja, naglasivši kako je kvalitetan dijalog radnika i poslodavaca preduvjet za zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, ali i konkurentnijeg poslodavca.

Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić poručio je na tribini kako je namjera Ministarstva da zajedno sa socijalnim partnerima sudjeluje u edukaciji učenika i studenata o pravima i obvezama u radnome odnosu. Sve s ciljem povećanja svijesti o nedopustivosti neprijavljenog rada.