Predsjednici Slovenije i Hrvatske ne podržavaju navodni prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za "Evropu u različitim brzinama".
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar istaknula je nakon samita Brdo-Brijuni održanom u Skoplju 11. septembra da sve članice EU-a imaju jednaku vrijednost i da je protiv takvog prijedloga.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kazao je da je takav prijedlog, "pod pretpostavkom da je Macronov ili bilo čiji, neprovediv".
Dodao je kako je njegov stav "više Europe na Balkanu – da, više Europe u Briselu – Bože sačuvaj!", govoreći o "birokraciji koja ima tendenciju da se multiplicira".
Govoreći o proširenju EU, Milanović je ocijenio da je "jedan od najnižih trenutaka u novijoj povijesti EU kad je Ukrajina dobila status kandidata prije BiH, što je neobjašnjivo".
Makedonski predsjednik Stevo Pendarovski je dodao da prijedlog "o Evropu s više brzine" nije službeni prijedlog Evropske unije, već samo Macronova ideja.
''To nije formalan prijedlog Macrona, to je njegov govor pred savjetom ambasadora Francuske. Ako bi bio formalno dostavljen briselskim institucijama, po onome što znam, sigurno ne bi bio prihvaćen'', kazao je Pendarovski.
Bilateralna pitanja i reforme
Milanović, koji je s Pirc Musar i Pendarovkim bio domaćin samita, kazao da se na skupu razgovaralo o "temama koje spajaju ili imaju takav potencijal, jer je za druge teme koje to nisu, iskustvo pokazalo da je kontraproduktivno iznositi ih".
Sastanak lidera u Skoplju 11. septembra 2023.
Na novinarsko pitanje je li važnije riješiti bilateralna pitanja sa susjedima ili provesti potrebne reforme za članstvo u EU, Milanović je ocijenio da je oboje jednako važno.
"Postoje otvorena pitanja, poput pitanja Kosova i Srbije, koja nisu međusobno priznata. Ali to je paralelan proces i dobro je da postoji dijalog da se to riješi. Najgore je kad se prekinu telefonske veze", kazao je hrvatski predsjednik.
Makedonski predsjednik istaknuo je kako je u vezi s tim pitanjem članstvo Sjeverne Makedonije u EU primjer neravnoteže tradicionalnih kriterija i bilateralnih pitanja sa susjedima.
"U posljednje tri godine imamo ozbiljnu neravnotežu u tom smislu, jer bilateralni problem s Bugarskom potpuno pokriva tradicionalnu europsku agendu za pristupanje i nadamo se da će se to uskoro promijeniti", rekao je Pendarovski.
Slovenska predsjednica Pirc-Musar kazala je da ne smatra da bilateralni problemi trebaju biti razlog odugovlačenja procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana.
Pročitajte i ovo: Rezolucija u Evropskom parlamentu: Skoplje i Sofija da vrate pozitivnu agenduU zajedničkoj deklaraciji nakon samita Brdo-Brijuni spominje se članstvo zemalja regije u Evropskoj uniji do kraja ove decenije.
"Uvijek smo spremni da pomognemo svojim iskustvima, a suglasni smo da ima mnogo problema. Uz deklaraciju smo prvi put dogovorili i konkretne akcije: da se roming u zemljama Zapadnog Balkana uključi u evropski i priključivanje zemalja Zapadnog Balkana u mehanizam EU za odgovor na prirodne katastrofe", kazala je predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spreman za proširenje do 2030. godine, ali i da za to mora biti spremno i šest zemalja na jugoistoku Evrope.
Srbija i Crna Gora vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon samita u Skoplju da su izjave o prijemu država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju do 2030. godine "lepe želje" i da ne želi da ruši ambiciju i optimizam drugih, ali da nije siguran da će tako biti.
Za samit je rekao da je bio konstruktivan i da "nije bilo velikih svađa i tuča jer smo Priština i mi ostavili svoje probleme za sastanak u Briselu u četvrtak".
Pročitajte i ovo: Zašto je Macron (za sada) protiv proširenja EU?''Zaista je iznenađujuće kako se relaksirano razgovaralo o nekim stvarima koje su zaista ozbiljne, poput ubrzanja puta u EU, zelenoj agendi, odnosno dekarbonizaciji koja je međunarodna obaveza svima nama, kao i o odlasku mladih ljudi iz cijele regije'', kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, nakon samita za Fenu.
Evropske integracije, klimatske promjene i iseljavanje mladih bili su u fokusu su ovogodišnjeg sastanka lidera zemalja učesnica procesa Brdo-Brijuni.
Domaćini sastanka bili su predsjednici Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije, Stevo Pendarovski, Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar.
Skopska deklaracija
U zajedničkoj deklaraciji nakon samita u Skoplju se, između ostalog, navodi da i EU i Zapadni Balkan trebaju biti spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine.
Dalje se navodi da, ''s obzirom na kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu i njezin učinak prelijevanja na Zapadni Balkan, ponavljamo potrebu za snažnom, otpornom i uključivom EU-om, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom''.
''Potvrđujemo da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ključni za napredovanje na putu ka EU'', navodi se u deklaraciji.
EU se poziva da razmotri otvaranje putova koji će omogućiti Zapadnom Balkanu da istraži mogućnosti pristupanjem određenim politikama, inicijativama i fondovima EU-a.
U deklaraciji se, pored ostalog navodi i rješavanje izazova klimatskih promjena, vođenje zelene tranzicije i poticanje zelenog rasta zajedno s povećanjem energetske diversifikacije i prijelazom na proizvodnju i učinkovitost obnovljivih izvora energije.
Lideri su pozdravili i paket energetske potpore od milijardu eura za zapadni Balkan. Istaknuta je i važnost suradnje i podrške EU u zadržavanju mladih u regiji.
Troje predsjednika potvrdili su na konferenciji za medije da će se inicijativa Brdo-Brijuni nastaviti, a Milanović je naglasio da je ona "jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU-a".
Na samitu su učestvovali i predsjednici Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova, Aleksandar Vučić, Jakov Milatović, Bajram Begaj i Vjosa Osmani, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Prije zvaničnog početka sastanka, Pendarovski je održao bilateralne sastanke s kosovskom predsjednicom Osmani i predsjednikom Albanije Begajem.
Vjosa Osmani i Stevo Pendarovski u Skoplju, 11. septembra 2023.
Proces Brdo-Brijuni prvi put je održan 2013. godine na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja.
Osnovni cilj tog procesa je puna integracija zemalja regiona u Evropsku uniju, stabilizacija situacije na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja.
Lideri zemalja Brdo-Brijuni procesa sastaju se najmanje jednom godišnje, a za ovaj sastanak je bilo akreditirano 125 predstavnika medija, od kojih 53 iz inostranstva.