Pobjeda bh. fudbalske reprezentacije koja je označila i plasman na Svjetsko prvenstvo naredne godine u Brazilu pobila je već godinama rabljenu formulu po kojoj su podobni poželjniji od sposobnih, te da se umjesto da svako igra za sebe, timski može puno više.
Može li se, kako to predlažu i evropski političari, ali i strani komentatori koji poznaju stanje u zemlji, prenijeti i na politički teren? Je li formula po kojoj su reprezentativci donijeli dašak optimizma i sreće u zemlju opterećenu političkim previranjima znak da se uspjeh gradi na povjerenju, znanju, i stručnosti, a ne u pripadnosti narodu, stranci ili odanosti vođi? O ovome smo razgovarali sa psihologom Remzijom Šetićem.
BiH, koja se već danima po dobru spominje u svjetskim političkim, sportskim i medijskim krugovima, na primjeru svog nacionalnog tima može graditi bolje sutra. Savjeti koji dolaze sa najviših instanci mogli bi se primijeniti, te euforija koja vlada među građanima proširiti i na manje uspješan teren – politički, kaže psiholog Remzija Šetić:
„Trenutno osjećanje građana i euforija koju svi doživljavamo je nešto potpuno očekivano i to je ono što nam budi nadu da je u BiH moguće dočekati i puno bolje dane nego što su bili prije ove utakmice. Naravno da model uspjeha koji je prisutan u Nogometnom savezu BiH i u nogometnoj reprezentaciji svakako može biti pokazatelj i uspjeha u nekim drugim oblastima života. U svim oblastima kada postavimo kompetentnost na prvo mjesto i kada se neke međusobne razlike zanemare dolazi i do uspjeha. Najbolji primjer je to bio u nogometu“, konstatuje Šetić.
Kad bi se primijenila ista pravila na državu kao što su svojevremeno na Fudbalski savez BiH, mnogo bi šta, navodi Šetić, bilo drugačije:
„Ovo nije uspjeh samo Nogometnog saveza BiH, već i FIFE i UEFE. O čemu se radi? Posljednjih 20 godina Nogometni savez je član FIFE i UEFE, i oni su nas pustili određeno vrijeme da mi funkcionišemo u skladu sa nekim normama koje postoje u BiH. Međutim, u odlučujućem momentu FIFA i UEFA su rekle Nogometnom savezu:’Vi se više ne možete ponašati tako kako se ponašate. Nas ne interesuju vaša etnička porijekla. Nas ne interesuje vaše tročlano predsjedništvo u Nogometnom savezu. Vi morate poštovati pravila FIFE i UEFE. Zna se koja su to pravila - jedinstvo različitosti, fer plej, borba protiv nasilja, tolerancija, timski rad itd. Zapravo, vrijednosti koje mi imamo u Evropi i u svijetu, a vezane su za nogomet, moraju biti i u BiH.’ I tog momenta su FIFA i UEFA intervenisale i uvele komitet za normalizaciju. Tada na scenu stupa kompetentnost u nogometu. Mogu međunarodni, strani političari slati nama poruke da trebamo ugledati se i vidjeti kako je to uradio Nogometni savez, ali Nogometni savez je to uradio pod intervencijom međunarodnog faktora. Zato i Evropa treba biti odlučna i prema našim političarima i jasno staviti norme koje postoje u Evropi da se poštuju u BiH. Problem je što se u BiH ne poštuju norme koje vrijede u Evropi“, ocjenjuje Šetić.
Na krilima uspjeha može se mnogo šta uraditi, spoznati i djelovati, savjetuje Šetić, ali ne smijemo gajiti iluzija da će put u Brazil promijeniti naše društvo:
„Prije svega, u BiH nije sve loše. Mi moramo prepoznati koje su naše dobre strane, koji su potencijali i kapaciteti koje mi imamo unutar BiH, koji su to potencijali koje mi možemo iskoristiti a da se ne nalaze u BiH, a da su naši, bosanskohecegovački - to je korištenje dijaspore. Nogomet je pokazao šta znači koristiti dijasporu, jer većina nogometaša koji igraju u nogometnoj reprezentaciji je, zapravo, već odavno van naše domovine. Puno je razloga koji upućuju da zaista možemo dočekati bolje dane i da mi sudbinu i budućnost možemo uzeti u svoje ruke. Ovo će sigurno imati puno pozitivnih efekata, kako na individualnom planu po samo stanje mentalnog zdravlja ljudi, tako i na nekom širem, ekonomskom i finansijskom planu. Međutim, ne trebamo gajiti neke iluzije da će nogomet promijenti značajno naše društvo, jer ipak nogomet i sport imaju ograničene kapacitete za takvu jednu društvenu promjenu. Ja bih volio da se potrudimo da ovaj uspjeh još bolje iskoristimo u naš napredak, ali tu nisam optimista - jer se bojim da naše institucije poput minstarstava civilnih poslova, obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, koji mogu iskoristiti uspjeh u nogometu za razvoj i jačanje društvene zajednice i integraciju bh. društva, to neće na pravi način znati iskoristiti“, smatra Šetić.
Može li se, kako to predlažu i evropski političari, ali i strani komentatori koji poznaju stanje u zemlji, prenijeti i na politički teren? Je li formula po kojoj su reprezentativci donijeli dašak optimizma i sreće u zemlju opterećenu političkim previranjima znak da se uspjeh gradi na povjerenju, znanju, i stručnosti, a ne u pripadnosti narodu, stranci ili odanosti vođi? O ovome smo razgovarali sa psihologom Remzijom Šetićem.
BiH, koja se već danima po dobru spominje u svjetskim političkim, sportskim i medijskim krugovima, na primjeru svog nacionalnog tima može graditi bolje sutra. Savjeti koji dolaze sa najviših instanci mogli bi se primijeniti, te euforija koja vlada među građanima proširiti i na manje uspješan teren – politički, kaže psiholog Remzija Šetić:
„Trenutno osjećanje građana i euforija koju svi doživljavamo je nešto potpuno očekivano i to je ono što nam budi nadu da je u BiH moguće dočekati i puno bolje dane nego što su bili prije ove utakmice. Naravno da model uspjeha koji je prisutan u Nogometnom savezu BiH i u nogometnoj reprezentaciji svakako može biti pokazatelj i uspjeha u nekim drugim oblastima života. U svim oblastima kada postavimo kompetentnost na prvo mjesto i kada se neke međusobne razlike zanemare dolazi i do uspjeha. Najbolji primjer je to bio u nogometu“, konstatuje Šetić.
Kad bi se primijenila ista pravila na državu kao što su svojevremeno na Fudbalski savez BiH, mnogo bi šta, navodi Šetić, bilo drugačije:
„Ovo nije uspjeh samo Nogometnog saveza BiH, već i FIFE i UEFE. O čemu se radi? Posljednjih 20 godina Nogometni savez je član FIFE i UEFE, i oni su nas pustili određeno vrijeme da mi funkcionišemo u skladu sa nekim normama koje postoje u BiH. Međutim, u odlučujućem momentu FIFA i UEFA su rekle Nogometnom savezu:’Vi se više ne možete ponašati tako kako se ponašate. Nas ne interesuju vaša etnička porijekla. Nas ne interesuje vaše tročlano predsjedništvo u Nogometnom savezu. Vi morate poštovati pravila FIFE i UEFE. Zna se koja su to pravila - jedinstvo različitosti, fer plej, borba protiv nasilja, tolerancija, timski rad itd. Zapravo, vrijednosti koje mi imamo u Evropi i u svijetu, a vezane su za nogomet, moraju biti i u BiH.’ I tog momenta su FIFA i UEFA intervenisale i uvele komitet za normalizaciju. Tada na scenu stupa kompetentnost u nogometu. Mogu međunarodni, strani političari slati nama poruke da trebamo ugledati se i vidjeti kako je to uradio Nogometni savez, ali Nogometni savez je to uradio pod intervencijom međunarodnog faktora. Zato i Evropa treba biti odlučna i prema našim političarima i jasno staviti norme koje postoje u Evropi da se poštuju u BiH. Problem je što se u BiH ne poštuju norme koje vrijede u Evropi“, ocjenjuje Šetić.
Na krilima uspjeha može se mnogo šta uraditi, spoznati i djelovati, savjetuje Šetić, ali ne smijemo gajiti iluzija da će put u Brazil promijeniti naše društvo:
„Prije svega, u BiH nije sve loše. Mi moramo prepoznati koje su naše dobre strane, koji su potencijali i kapaciteti koje mi imamo unutar BiH, koji su to potencijali koje mi možemo iskoristiti a da se ne nalaze u BiH, a da su naši, bosanskohecegovački - to je korištenje dijaspore. Nogomet je pokazao šta znači koristiti dijasporu, jer većina nogometaša koji igraju u nogometnoj reprezentaciji je, zapravo, već odavno van naše domovine. Puno je razloga koji upućuju da zaista možemo dočekati bolje dane i da mi sudbinu i budućnost možemo uzeti u svoje ruke. Ovo će sigurno imati puno pozitivnih efekata, kako na individualnom planu po samo stanje mentalnog zdravlja ljudi, tako i na nekom širem, ekonomskom i finansijskom planu. Međutim, ne trebamo gajiti neke iluzije da će nogomet promijenti značajno naše društvo, jer ipak nogomet i sport imaju ograničene kapacitete za takvu jednu društvenu promjenu. Ja bih volio da se potrudimo da ovaj uspjeh još bolje iskoristimo u naš napredak, ali tu nisam optimista - jer se bojim da naše institucije poput minstarstava civilnih poslova, obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, koji mogu iskoristiti uspjeh u nogometu za razvoj i jačanje društvene zajednice i integraciju bh. društva, to neće na pravi način znati iskoristiti“, smatra Šetić.