U noći između utorka i srijede, malo iza ponoći, Danilovgrad i okolinu pogodio je još jedan zemljotres, samo 24 sata nakon što je prvi potres uznemirio stanovnike tog istog područja.
Stručnjaci kažu da je to uobičajena seizmička aktivnost i da nema razloga za paniku.
Epicentar novog zemljotresa od 4,5 jedinica Rihterove skale bio je na istom području kao jučerašnji, ovog puta pet kilometara jugozapadno od Danilovgrada na dubini od 18 kilometara. Nešto kasnije u okolini Danilovgrada registrovana su još dva slabija potresa.
Podsjetimo, u ponedeljak uveče se dogodio zemljotres takođe jačine 4,5 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio tri kilometra jugozapadno od Danilovgrada
Podrhtavanje tla su osjetili i stanovnici Podgorice.
Podgoričane su i prvi i drugi potres zatekli na različitim mjestima, dok je drugi zemljotres pojedine probudio, neke je na kratko prekinuo u ponoćnom izlasku u podgoričke kafiće.
Dva zemljotresa u razmaku od 24 sata nijesu neuobičajena seizmička pojava u Crnoj Gori, kaže za RSE direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović.
Takve aktivnosti na istom prostoru zabilježene su i u prošlosti, kaže ovaj stručnjak.
,,Iskreno rečeno bilo je takvih događaja puno tokom seizmičke istorije tog prostora. Kod ove naše serije zemljotresa to takođe nije neobično jer jednostavno što više mi to posmatramo i pratimo, treba istaći pozitivnu stranu te pojave jer je mnogo bolje da se ta prikupljena energija u tlu, u stijenama zemljine kore prazni kroz seriju više naknadnih zemljotresa, makar i ekvivalentnih po snazi, nego da se skoncentriše u jednom zemljotresu veće snage“, objašnjava Glavatović.
Seizmolozi koji prate istoriju potresa na ovom dijelu velikog rasjeda, čiji se pravac proteže od Albanije preko Crne Gore i dalje na zapad preko Hercegovine, tvrde da je za Bjelopavlićku ravnicu karakteristično da se događaju zemljotresi umjerene snage koje potom prati serija slabijih potresa.
Iako je u seizmologiji moguće da manji ili umjereni potresi budu uvod za razorniji, za područje Bjelopavlićke ravnice to nije realno očekivati, kaže Glavatović.
„Znači da je u narednih nekoliko dana realno očekivati da bude seizmičke aktivnosti na tom području ali nadajmo se da po intezittetu neće prevazići četiri jedinice Rihtera, što je uobičajeno i sa aspekta primjene internacionalnog , iskustvenog zakona koji ukazuje da takve zemljotrese prati ta povorka potresa među kojima je najsnažniji oko 4 jedinice Rihtera”.
Teritorija Crne Gore je na seizmološkoj mapi prepoznata kao trusno područje, a Crnogorci još pamte razorni zemljotres od stepeni Rihtera iz aprila 1979 godine u kojem je poginula 101 osoba, i koji je za sobom ostavio pustoš, naročito u primorskim opštinama.
Posljednja dva zemljotresa u Danilovgradu, međutim, izazvali su manju materijalnu štetu u epicentru tako da težih posljedica nije bilo.
Čuli smo u anketi kako ljudi različito reaguju u situaciji kada shvate da tlo podrhtava i šta im sve prolazi kroz glavu.
Danas smo međutim sreli sugrađanina koji se na specifičan način bori protiv zemljotresa.
"Ništa nijesam osjetio ni sinoć ni preksinoć. Spavam tvrdo tako da ne znam ni kako to izgleda”, poručuje naš sagovornik.
Stručnjaci kažu da je to uobičajena seizmička aktivnost i da nema razloga za paniku.
Epicentar novog zemljotresa od 4,5 jedinica Rihterove skale bio je na istom području kao jučerašnji, ovog puta pet kilometara jugozapadno od Danilovgrada na dubini od 18 kilometara. Nešto kasnije u okolini Danilovgrada registrovana su još dva slabija potresa.
Podsjetimo, u ponedeljak uveče se dogodio zemljotres takođe jačine 4,5 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio tri kilometra jugozapadno od Danilovgrada
Podrhtavanje tla su osjetili i stanovnici Podgorice.
Podgoričane su i prvi i drugi potres zatekli na različitim mjestima, dok je drugi zemljotres pojedine probudio, neke je na kratko prekinuo u ponoćnom izlasku u podgoričke kafiće.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dva zemljotresa u razmaku od 24 sata nijesu neuobičajena seizmička pojava u Crnoj Gori, kaže za RSE direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović.
Takve aktivnosti na istom prostoru zabilježene su i u prošlosti, kaže ovaj stručnjak.
,,Iskreno rečeno bilo je takvih događaja puno tokom seizmičke istorije tog prostora. Kod ove naše serije zemljotresa to takođe nije neobično jer jednostavno što više mi to posmatramo i pratimo, treba istaći pozitivnu stranu te pojave jer je mnogo bolje da se ta prikupljena energija u tlu, u stijenama zemljine kore prazni kroz seriju više naknadnih zemljotresa, makar i ekvivalentnih po snazi, nego da se skoncentriše u jednom zemljotresu veće snage“, objašnjava Glavatović.
Seizmolozi koji prate istoriju potresa na ovom dijelu velikog rasjeda, čiji se pravac proteže od Albanije preko Crne Gore i dalje na zapad preko Hercegovine, tvrde da je za Bjelopavlićku ravnicu karakteristično da se događaju zemljotresi umjerene snage koje potom prati serija slabijih potresa.
Iako je u seizmologiji moguće da manji ili umjereni potresi budu uvod za razorniji, za područje Bjelopavlićke ravnice to nije realno očekivati, kaže Glavatović.
„Znači da je u narednih nekoliko dana realno očekivati da bude seizmičke aktivnosti na tom području ali nadajmo se da po intezittetu neće prevazići četiri jedinice Rihtera, što je uobičajeno i sa aspekta primjene internacionalnog , iskustvenog zakona koji ukazuje da takve zemljotrese prati ta povorka potresa među kojima je najsnažniji oko 4 jedinice Rihtera”.
Teritorija Crne Gore je na seizmološkoj mapi prepoznata kao trusno područje, a Crnogorci još pamte razorni zemljotres od stepeni Rihtera iz aprila 1979 godine u kojem je poginula 101 osoba, i koji je za sobom ostavio pustoš, naročito u primorskim opštinama.
Posljednja dva zemljotresa u Danilovgradu, međutim, izazvali su manju materijalnu štetu u epicentru tako da težih posljedica nije bilo.
Čuli smo u anketi kako ljudi različito reaguju u situaciji kada shvate da tlo podrhtava i šta im sve prolazi kroz glavu.
Danas smo međutim sreli sugrađanina koji se na specifičan način bori protiv zemljotresa.
"Ništa nijesam osjetio ni sinoć ni preksinoć. Spavam tvrdo tako da ne znam ni kako to izgleda”, poručuje naš sagovornik.