U medijima strane borce u Siriji često prikazuju kao teroriste ili džihadiste povezane sa Al Kaidom. Međutim, stvarnost je mnogo složenija. U mnogim slučajevima, oni u potpunosti prihvataju doktrinu džihada tek kada se nađu na ratištu ili stupe u kontakt sa okorjelim borcima.
Sirijski konflikt mobiliše muslimane širom svijeta u istoj mjeri kao i rat u Avganistanu 1980-ih , Iraku 2000-ih, te BiH 1990-ih. I upravo su ekstremni islamistički elementi na Balkan stigli 90-tih, sa raspirivanjem rata u Bosni, koji je međunarodna zajednica, baš kao i sada Siriju, posmatrala sa strane, sve dok se nije dogodio genocid u Srebrenici. Selafistički dobrovoljci iz BiH, koji sada učestvuju u sukobu u Siriji, upravo su posljedica tog vremena.
Zeničanin Muaz Šabić i izvjesni Abduldžafar, kako je poznat u selefijskim redovima, dvojica su, za sada, poznatih dobrovoljaca iz BiH koji su poginuli u Siriji u borbama protiv režima Bašara al Asada. I dok se za Abduldžafara ne zna ni ko je ni kada je otišao u Siriju, Šabićeva je porodica znala da ide u Siriju u rat. Njegova majka Nura u medije je iznijela tek njegovu posljednju želju: „Želim da budem šehid.“
Iz BiH prema neimenovanim obavještajnim agencijama u rat u Siriju, a preko kanala iz Turske, otišla su 52 građanina BiH, mahom pripadnika selefijske zajednice. Dvadeset ih je još uvijek na ratištu. Strani mediji navode i Libiju kao jedan od kanala gdje se u tajnosti obučavaju i potom šalju u Siriju.
Uz dvojicu poginulih, postoje podaci i o dvojici ranjenih - Enveru Liliću i Bajri Ikanoviću. Ikanović je 2007. na Sudu BiH pravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora zbog pripreme terorističkog napada. Na ratištu je navodno i njegov kolega s optuženičke klupe, Senad Hasanović, koji je u istom predmetu kao Ikanović osuđen na šest mjeseci zatvora.
Vijest o smrti dobrovoljca iz BiH objavljena je i na YouTube-u uz prateći tekst koji pojašnjava okolnosti stradanja Šabića i još dvojice boraca navodno iz Sandžaka:
„Krenula je uveče akcija da oslobode zatvor El Safira poznat po zlostavljanju zatvorenika i protivnika režima. Krenuli su bošnjački mudžahidi da brane čast naših sestara, dok mnoga braća sjede na foteljama sa svojim ženama i ne čine ništa poput kukavica, dok se Ummet u Siriji davi u sopstvenoj krvi, došli su da se bore protiv režima Bašara al Asada.“
Priča o dobrovoljcima iz BiH u Siriji čini se više je zaintrigirala medije nego sigurnosne službe u zemlji. I dok su mediji poimenice objavili ko je sve otišao na ratište, direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH, Goran Zubac, javnost je obavijestio tek da se stanje prati.
„Ako je naš prioritet borba protiv terorizma, a vjerovatno ta oblast spada u dio tih aktivnosti, onda budite sigurni da niko u SIPI ne spava", rekao je Zubac.
Radikalizam je postao internacionalan
U praćenje stanja može se ubrojati i saslušanje osam lica koja se povezuju sa odlaskom državljana BiH na ratište u Siriju. Trojica saslušanih su iz Sarajeva, trojica iz Zenice, a dvojica iz Mostara. Kao organizatori spominju se Nusret Imamović, vođa vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči, i Dževad Gološ iz Mostara, inače bivši sirijski student. Porodica jednog od boraca prijavila je odlazak Ministarstvu vanjskih poslova BiH, ali je ta izjava, navodno nestala, a potom su im, kako je jedan od članova porodice naveo u izjavi za FTV, i prijetili:
„Navodno, prebacuje ih neki general koji je otišao u pobunjenike. Prebacuje ih da se bore protiv Asada. Djevojčici je rečeno da, 'ako se tvoj daidža ne povuče iz Ministarstva, imat će problema on, kao i njegova porodica'.“
Poginuli Muaz Šabić je jedan od četvorice selafija koji su svojevremeno imali verbalni sukob s bivšim državnim ministrom sigurnosti, Sadikom Ahmetovićem. Prisjećajući se napada na policijsku stanicu Bugojno, te zgradu Ambasade SAD u Sarajevu, Ahmetović kaže kako ne može biti ravnodušan prema odlascima na ratište, naročito zbog profila osoba koje odlaze, jer je veliko pitanje šta će biti kada se vrate.
„Radikalizam je postao internacionalan i građani BiH su se našli u najspecifičnijoj i najtežoj ratnoj zoni u svijetu, pod okriljem najradikalnije međunarodne terorističke organizacije. Svakako da to može uticati na sigurnost u BiH jer ako imate šutnju institucija koje se time bave, onda je to dodatni problem. Mogao bi to biti i dodatni strah za građane BiH. Osobe koje su vrlo specifične kada je u pitanju njihov profil, koje su spremne nepotrebno izaći izvan BiH i ići u rat, trebaju biti predmet opservacije", naglašava Ahmetović.
Kako se vjeruje, borci iz BiH su pripadnici zloglasnog fronta Al-Nusra, koji je američka administracija označila kao terorističku organizaciju, povezanu s Al Kaidom. BiH se, navodi Ahmetović, nije izborila s radikalizmom na vrijeme, iako je bilo načina.
„Ponudio sam Vijeću ministara jedan projekt deradikalizacije BiH, gdje bi svoje učešće imalo kompletno društvo, od obrazovanja, vjerskih zajednica, socijalno-odgojnih institucija. Taj projekt je dobio podršku Vijeća ministara. Na određeni način smo bili i obezbjedili sredstva preko međunarodnih donatora. Nailazio sam na određene barijere iz veoma važnih institucija u našoj zemlji iz sektora sigurnosti", kaže Ahmetović.
Mehmed Bradarić, nekadašnji načelnik Općine Maglaj, u okviru koje je bila formirana i jedna od prvih vehabijskih zajednica - Bočinja, danas zastupnik Doma Naroda BiH i član zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost, dobro je upoznat s djelovanjem radikalnih grupa. Kako već sada ne poštuju Ustav BiH i javno pozivaju na distanciranje od institucija, mogli bi po povratku s ratišta biti još radikalniji.
„Ovi su milion puta rekli da ne poštuju sudove ove države, niti institucije, a danas slobodno šetaju. Imaju snagu kada se koncentrišu. Onda se iz tih redova regrutuju i odlaze na ratišta u Siriju. Vraćaju se, ne sa ovozemaljskim idejama, nego idejama sa onoga svijeta. Vidio sam osobu koja je u Siriji rasporila vojnika i izvadila srce. Nisam siguran da takva opasnost ne prijeti ovdje. Oni ne poštuju ustavni poredak BiH. Oni su opasnost i treba ih zbog toga pravovremeno sankcionirati. Zbog toga će BiH u budućnosti imati problema jer se njihove ideje multipliciraju", upozorava Bradarić.
Ukoliko u BiH ne bude adekvatnog odgovora, postoji opasnost da zemlja opet nađe u žiži javnosti – ili po novim napadima, ili da se dovede u vezu s teroristima. Jer, nije sirijsko ratište jedino na koje su odlazili bosansko-hercegovački dobrovoljci.
Pojedini portali islamske orijentacije odaju počast Almiru Tahiroviću-Nunetu, navodeći ga kao prvog bosanskog šehida u Čečeniji. Tahirović, koji je porijeklom iz Novog Travnika, bio je tokom rata u BiH član odreda El-Mudžahidin, kojeg su činili mahom dobrovoljci iz zemalja islamskog svijeta.
Sirijski konflikt mobiliše muslimane širom svijeta u istoj mjeri kao i rat u Avganistanu 1980-ih , Iraku 2000-ih, te BiH 1990-ih. I upravo su ekstremni islamistički elementi na Balkan stigli 90-tih, sa raspirivanjem rata u Bosni, koji je međunarodna zajednica, baš kao i sada Siriju, posmatrala sa strane, sve dok se nije dogodio genocid u Srebrenici. Selafistički dobrovoljci iz BiH, koji sada učestvuju u sukobu u Siriji, upravo su posljedica tog vremena.
Zeničanin Muaz Šabić i izvjesni Abduldžafar, kako je poznat u selefijskim redovima, dvojica su, za sada, poznatih dobrovoljaca iz BiH koji su poginuli u Siriji u borbama protiv režima Bašara al Asada. I dok se za Abduldžafara ne zna ni ko je ni kada je otišao u Siriju, Šabićeva je porodica znala da ide u Siriju u rat. Njegova majka Nura u medije je iznijela tek njegovu posljednju želju: „Želim da budem šehid.“
Iz BiH prema neimenovanim obavještajnim agencijama u rat u Siriju, a preko kanala iz Turske, otišla su 52 građanina BiH, mahom pripadnika selefijske zajednice. Dvadeset ih je još uvijek na ratištu. Strani mediji navode i Libiju kao jedan od kanala gdje se u tajnosti obučavaju i potom šalju u Siriju.
Uz dvojicu poginulih, postoje podaci i o dvojici ranjenih - Enveru Liliću i Bajri Ikanoviću. Ikanović je 2007. na Sudu BiH pravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora zbog pripreme terorističkog napada. Na ratištu je navodno i njegov kolega s optuženičke klupe, Senad Hasanović, koji je u istom predmetu kao Ikanović osuđen na šest mjeseci zatvora.
Vijest o smrti dobrovoljca iz BiH objavljena je i na YouTube-u uz prateći tekst koji pojašnjava okolnosti stradanja Šabića i još dvojice boraca navodno iz Sandžaka:
„Krenula je uveče akcija da oslobode zatvor El Safira poznat po zlostavljanju zatvorenika i protivnika režima. Krenuli su bošnjački mudžahidi da brane čast naših sestara, dok mnoga braća sjede na foteljama sa svojim ženama i ne čine ništa poput kukavica, dok se Ummet u Siriji davi u sopstvenoj krvi, došli su da se bore protiv režima Bašara al Asada.“
Priča o dobrovoljcima iz BiH u Siriji čini se više je zaintrigirala medije nego sigurnosne službe u zemlji. I dok su mediji poimenice objavili ko je sve otišao na ratište, direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH, Goran Zubac, javnost je obavijestio tek da se stanje prati.
„Ako je naš prioritet borba protiv terorizma, a vjerovatno ta oblast spada u dio tih aktivnosti, onda budite sigurni da niko u SIPI ne spava", rekao je Zubac.
Radikalizam je postao internacionalan
U praćenje stanja može se ubrojati i saslušanje osam lica koja se povezuju sa odlaskom državljana BiH na ratište u Siriju. Trojica saslušanih su iz Sarajeva, trojica iz Zenice, a dvojica iz Mostara. Kao organizatori spominju se Nusret Imamović, vođa vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči, i Dževad Gološ iz Mostara, inače bivši sirijski student. Porodica jednog od boraca prijavila je odlazak Ministarstvu vanjskih poslova BiH, ali je ta izjava, navodno nestala, a potom su im, kako je jedan od članova porodice naveo u izjavi za FTV, i prijetili:
„Navodno, prebacuje ih neki general koji je otišao u pobunjenike. Prebacuje ih da se bore protiv Asada. Djevojčici je rečeno da, 'ako se tvoj daidža ne povuče iz Ministarstva, imat će problema on, kao i njegova porodica'.“
Poginuli Muaz Šabić je jedan od četvorice selafija koji su svojevremeno imali verbalni sukob s bivšim državnim ministrom sigurnosti, Sadikom Ahmetovićem. Prisjećajući se napada na policijsku stanicu Bugojno, te zgradu Ambasade SAD u Sarajevu, Ahmetović kaže kako ne može biti ravnodušan prema odlascima na ratište, naročito zbog profila osoba koje odlaze, jer je veliko pitanje šta će biti kada se vrate.
„Radikalizam je postao internacionalan i građani BiH su se našli u najspecifičnijoj i najtežoj ratnoj zoni u svijetu, pod okriljem najradikalnije međunarodne terorističke organizacije. Svakako da to može uticati na sigurnost u BiH jer ako imate šutnju institucija koje se time bave, onda je to dodatni problem. Mogao bi to biti i dodatni strah za građane BiH. Osobe koje su vrlo specifične kada je u pitanju njihov profil, koje su spremne nepotrebno izaći izvan BiH i ići u rat, trebaju biti predmet opservacije", naglašava Ahmetović.
Kako se vjeruje, borci iz BiH su pripadnici zloglasnog fronta Al-Nusra, koji je američka administracija označila kao terorističku organizaciju, povezanu s Al Kaidom. BiH se, navodi Ahmetović, nije izborila s radikalizmom na vrijeme, iako je bilo načina.
„Ponudio sam Vijeću ministara jedan projekt deradikalizacije BiH, gdje bi svoje učešće imalo kompletno društvo, od obrazovanja, vjerskih zajednica, socijalno-odgojnih institucija. Taj projekt je dobio podršku Vijeća ministara. Na određeni način smo bili i obezbjedili sredstva preko međunarodnih donatora. Nailazio sam na određene barijere iz veoma važnih institucija u našoj zemlji iz sektora sigurnosti", kaže Ahmetović.
Mehmed Bradarić, nekadašnji načelnik Općine Maglaj, u okviru koje je bila formirana i jedna od prvih vehabijskih zajednica - Bočinja, danas zastupnik Doma Naroda BiH i član zajedničke parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost, dobro je upoznat s djelovanjem radikalnih grupa. Kako već sada ne poštuju Ustav BiH i javno pozivaju na distanciranje od institucija, mogli bi po povratku s ratišta biti još radikalniji.
„Ovi su milion puta rekli da ne poštuju sudove ove države, niti institucije, a danas slobodno šetaju. Imaju snagu kada se koncentrišu. Onda se iz tih redova regrutuju i odlaze na ratišta u Siriju. Vraćaju se, ne sa ovozemaljskim idejama, nego idejama sa onoga svijeta. Vidio sam osobu koja je u Siriji rasporila vojnika i izvadila srce. Nisam siguran da takva opasnost ne prijeti ovdje. Oni ne poštuju ustavni poredak BiH. Oni su opasnost i treba ih zbog toga pravovremeno sankcionirati. Zbog toga će BiH u budućnosti imati problema jer se njihove ideje multipliciraju", upozorava Bradarić.
Ukoliko u BiH ne bude adekvatnog odgovora, postoji opasnost da zemlja opet nađe u žiži javnosti – ili po novim napadima, ili da se dovede u vezu s teroristima. Jer, nije sirijsko ratište jedino na koje su odlazili bosansko-hercegovački dobrovoljci.
Pojedini portali islamske orijentacije odaju počast Almiru Tahiroviću-Nunetu, navodeći ga kao prvog bosanskog šehida u Čečeniji. Tahirović, koji je porijeklom iz Novog Travnika, bio je tokom rata u BiH član odreda El-Mudžahidin, kojeg su činili mahom dobrovoljci iz zemalja islamskog svijeta.