Šef američke Centralne obavještajne agencije Bil Berns (Bill Burns), koji je više puta vodio delikatne pregovore s Rusima, sastao se ove sedmice s direktorom ruske Spoljne obavještajne službe Sergejem Nariškinom u Ankari.
Iako detalji njihovog razgovora nisu poznati, iz Vašingtona tvrde da susret nije bio vezan za eventualne mirovne pregovore Ukrajine i Kremlja već da predstavlja dio napora administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da smanji još uvijek veliku prijetnju od ruske upotrebe nuklearnog oružja, pišu svjetski mediji.
Bez tajnih pregovora o Ukrajini
Direktor CIA-e susreo se sa svojim ruskim kolegom u Ankari 14. novembra na rijetkom sastanku visokih zvaničnika dvije zemlje. Međutim, ističe Gardijan (The Guardian), SAD insistiraju na tome da neće ulaziti u tajne mirovne pregovore s Moskvom bez prisustva ukrajinskih zvaničnika.
Sastanak u glavnom gradu Turske sa šefom ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergejem Nariškinom uslijedio je nakon spekulacija da su, ističe Gardijan, pojedini viši savjetnici Bijele kuće signalizirali interes za okončanje rata kroz pregovore Ukrajine s Kremljom.
Iz Vašingtona ipak tvrde da je glavna svrha susreta šefova obavještajnih službi u Turskoj bila prenošenje "poruke o posljedicama ruske upotrebe nuklearnog oružja" i razgovor o slučajevima Amerikanaca koji su pritvoreni u Rusiji. Naglasili su da Berns "ne vodi pregovore bilo koje vrste" i "ne razgovara o rješavanju rata u Ukrajini".
Međutim, dodaje britanski list, SAD su pristale da pošalju dodatnih 400 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, čime je ukupan iznos povećan na 18,9 milijardi dolara od januara 2021., dok je predsjednik Bajden (Joe Biden) na samitu G20 insistirao da nema tajnih pregovora.
"Bio sam vrlo jasan da ćemo nastaviti da pružamo pomoć ukrajinskom narodu da se brani. I nećemo se upuštati ni u kakve pregovore. Nema ništa o Ukrajini bez Ukrajine", rekao je američki predsjednik nakon sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom na Baliju u Indoneziji.
Također je rekao da su on i Si potvrdili "zajedničko uvjerenje da je prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja potpuno neprihvatljiva" – podvlačeći ono što su iz Vašingtona saopštili da je Bernsova ključna poruka, napisao je Gardijan.
Prvi direktni susret od februara
Sastanak Bernsa i Nariškina u Turskoj bio je direktni susret najviše rangiranih američkih i ruskih zvaničnika od februara kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su u ponedjeljak u Ankari održani razgovori zvaničnika na inicijativu SAD, dok je visoki pomoćnik predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) kazao da je Turska bila domaćin sastanka šefova ruskih i američkih obavještajnih agencija te da je sastanak bio "vezan za prijetnje međunarodnoj sigurnosti, počevši od upotrebe nuklearnog oružja".
Dok su američki zvaničnici mjesecima upozoravali na mogućnost da bi Rusija mogla upotrijebiti oružje za masovno uništenje u Ukrajini jer se suočila sa zastojima na bojnom polju, zvaničnici Bajdenove administracije su više puta govorili da se ništa nije promijenilo u procjenama američkih obavještajnih službi koje ukazuju da Putin ima planove za raspoređivanje nuklearnog oružja.
Putin je više puta aludirao na korištenje ogromnog nuklearnog arsenala svoje zemlje da bi na konferenciji međunarodnih stručnjaka za vanjsku politiku krajem prošlog mjeseca ipak rekao da je besmisleno da Rusija gađa Ukrajinu nuklearnim oružjem.
Zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće je, ističe Asošiejtid pres, kazao u ponedjeljak da nije došlo do promjena u procjeni američkih obavještajnih službi i odbio je ponuditi detalje kada je donesena odluka o slanju Bernsa na sastanak s Nariškinom.
Do sastanka između šefova obavještajnih agencija došlo je u trenutku kada je Ministarstvo finansija SAD objavilo 14. novembra proširenu listu sankcija za 14 osoba i 28 subjekata uključenih u podršku ruskom vojno-industrijskom kompleksu. Mnogi od onih koji su pogođeni novim sankcijama, ukazuje AP, nalaze se izvan Rusije, uključujući ljude i firme sa sjedištem u Švicarskoj, Tajvanu i Francuskoj.
Razmjena zatvorenika?
Osim rata, Rusija i Sjedinjene Države imaju niz otvorenih pitanja za razgovore ističe Rojters (Reuters) naglasivši da to uključuje proširenje sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja i sporazum o crnomorskom žitu do moguće razmjene zatvorenika i građanskog rata u Siriji.
Bajden je ovog mjeseca rekao da se nada da će Putin biti voljan da ozbiljno razgovara o razmjeni kako bi osigurao oslobađanje američke košarkaške zvijezde Britni Griner (Brittney), koja je osuđena na devet godina u ruskoj kaznenoj koloniji zbog optužbi za posjedovanje droge.
Bivši američki marinac Pol Vilan (Paul Whelan), koji ima američki, britanski, kanadski i irski pasoš, osuđen je 2020. na 16 godina zatvora u Rusiji po optužbi za špijunažu, optužbu koju je on negirao.
- Ruski sud odbio saslušanje o izručenju bivšeg američkog marinca
- Biden izdaje ukaz za mjere protiv pritvaranja državljana SAD u inostranstvu
Kao osoba koja bi u potencijalnoj razmjeni zatvorenika mogla biti zamijenjena za Griner i Vilana, ranije se spominjao Viktor Bout, ruski trgovac oružjem koji je zatvoren u Sjedinjenim Državama.
Prijetnja i dalje velika
Iako je Putin negirao da se Moskva spremala da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, ponovljene nuklearne prijetnje i njeni neuspjesi na bojnom polju znače da je, naglašava list, zabrinutost zbog potencijalne upotrebe nuklearnog oružja i dalje velika, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Obavještajni podaci o razgovorima ruskih generala o upotrebi nuklearnog oružja kružili su u američkoj vladi sredinom oktobra. Ti izvještaji su, naglašava list, dijelom izazvali zabrinutost zato što su stigli otprilike u vrijeme kada je Rusija počela optuživati Ukrajinu za planove za korištenje prljave bombe, eksplozivne naprave koja širi radioaktivni materijal po nekom području.
Neki američki zvaničnici su mislili da bi optužbe mogle imati za cilj stvaranje izgovora za upotrebu nuklearnog oružja.
Pročitajte i ovo: Putin negirao da namjerava koristiti nuklearno oružje u UkrajiniRazgovori šefa CIA-e i njegovog ruskog kolege dio su napora Bajdenove administracije da se, kako ocjenjuje Njujork tajms, pojača komunikacija s visokim ruskim zvaničnicima uslijed sve većih tenzija oko nuklearnih pitanja ali i da se smanji prijetnja eskalacije rata u Ukrajini.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd J. Austin III) dva puta je telefonom razgovarao s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom o nuklearnim tenzijama u oktobru dok je, podsjeća list, savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan (Jake Sullivan) posljednjih mjeseci također razgovarao sa svojim kolegom Nikolajem Patruševom o nuklearnim pitanjima.
S istom porukom u Tursku je otputovao Berns koji je, prema pisanju Njujork tajmsa, više puta vodio delikatne pregovore s Rusima.
Ruski ultimatumi i mogući mir
Direktor CIA-e Bil Berns koji je više od tri decenije radio za Stejt department, uključujući i kao ambasador u Rusiji, često je preuzimao tajne i teške misije za predsjednika Bajdena, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Steet Journal).
U novembru 2021. otputovao je u Moskvu, gdje se sastao s visokim ruskim zvaničnicima i razgovarao telefonom s Putinom, upozoravajući ih na značajne posljedice invazije na Ukrajinu. U januaru, uoči ruske invazije, SAD su ga poslale u Berlin i Kijev da izvrše pritisak na evropske zemlje da se okupe oko strožeg odgovora Moskvi i podrške Ukrajini.
Šef CIA-e koji može putovati diskretnije od predsjednika ili državnog sekretara, također se sastao s talibanskim vođama u Kabulu, kao i sa saveznicima s kojima SAD imaju delikatne odnose, kao što su saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman i šefovi obavještajnih službi u Pakistanu. Ipak, naglasio je Volstrit džurnal, CIA je odbila komentarisati razgovore koje je Berns imao u Turskoj.
Dok iz Bijele kuće tvrde da posjeta Bernsa Ankari radi sastanka s Rusima 14. novembra nije bila vezana za moguće rješavanje rata u Ukrajini, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je istog dana izjavio da je razgovor o sporazumnom rješenju preuranjen, jer bi svaki prekid vatre koji bi mogao utrti put za pregovore Rusija mogla iskoristiti.
"Prihvatanje ruskih ultimatuma neće donijeti mir", rekao Kuleba tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove Evropske unije ocijenivši kako "Rusija želi pauzu da bi popunila svoje snage i pokrenula još brutalniji napad čim to bude u mogućnosti."