U sredu se navršava sedam decenija od trinaestojulskog ustanka, prvog opštenarodnog ustanka u Evropi, koju su porobili nacisti.
Iako su u Crnoj Gori i dalje veom izražene nacionlano političke podjele parlamentarne stranke ipak, i pored manjih ograda, ne dovode u pitanje značaj ovog državnog praznika.
13. jul je višeznačan u crnogorskoj istoriji. Na taj dan se pored opštenarondog ustanka protiv nacista 1941. godine istovremeno obilježava i ponovno prianje crnogorske nezavinosti 1878. godine.
Portparol vladajuće DPS Rajko Kovačević kaže da je to najaznačijniji dan u crnogorskoj istoriji.
"On je simbol crnogorske državnosti i simbol antifašističke Crne Gore. To su dvije tekovine koje sa ponosom čuvaju i ističu generacije Crnogoraca i tako treba da bude zauvijek", kaže on.
Taj stav dijele i u manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji.
"Smatramo da je to datum koji simbolizuje neke velike vrijednosti crnogorskog naroda, njegovu slobodarsku vrijednost, njegovu vrijednost prema pravdi i na kraju njegov doprinos antifašističkoj borbi i slobodi i obnavljanju crnogorske državnosti, početku obnavljanja crnogorske državnosti. Dakle ima više elemenata zbog kojih ovaj datum svakako zaslužuje da bude jedan od dva najznačajnija za Crnu Goru", kaže funkcioner SDP Borislav Banović.
I Andrija Mandić, lider Nove srpske domekratije kaže da nema ništa protiv obilježavanja 13. jula kao državnog praznika, iako smatra da su komunisti godinama bez osnova "svojatali taj praznik".
"Kao datum kada je počela revolucija u Crnoj Gori ? To nije istina. 13.jula 1941. godine počela je antifašistička borba, kada su podjednako ili zajedno radili u borbi protiv okupatora i kraljevi oficiri i vođe Komunističke partije. To je bio veliki dan kada je sva Crna Gora ustala u borbu protiv okupatora. Međutim, godinama nakon toga jedna od strana učesnica u tom oslobodilačkom pokretu je taj početak te borbe prikazivala samo kao svoj tako da je nekako, sticajem okolnosti to ostao ideološki datum", kaže on.
Svi su ponosni na ustanak
On ponavlja da je obilježavanja 13. jula sasvim prirodno, ali dodaje da postoje i drugi vazni datumi u crnogorskoj istoriji.
"Lično smatram da niko ne bi trebao da ima ništa protiv da Crna Gora obilježava 13. jul ali kako u Crnoj Gori postoje i drugi datumi koji su takođe isto važni. Takvi su Lučin dan, dan Svetog Petra Cetinjskog", dodaje Mandić.
Za Socijalističku naordnu partiju, kaže njen funkcioner Vuksan Simonović nema važnijeg i slavnijeg datuma od 13. jula.
"Prvo, toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu Crna Gora je doživjela svoje formalno, međunaordno pravno priznanje kao država. Drugo, sudbina je htjela da se 13. jula 1941. godine sva Crna Gora digne na ustanak protiv fašizma kao najvećeg svjetskog zla, što je to tada bio jedinstven primjer u porobljenoj Evropi. Mi u SNP sa pijetetom baštinimo te slavne dane i klanjamo se sjenima crnogorskih slobodara i heroja palih za slobodu", kaže Simonović.
U Bošnjačkoj stranci kažu da su ponosni na 13. jul.
"To je datum ustanka svih naroda Crne Gore protiv fašizma. Poznato je da je veliki broj Bošnjaka učestvovao u oslobodilačkim jedinicama i sigurno i time tada potvrdio svoju privrženost državi Crnoj Gori, obnovi njene državnosti koja se desila u AVNOJ-u a i sigurno onoj velikoj Jugoslaviji kao zajednici ravnopravnih naroda, zemlji u kojoj su Bošnjaci bili među onima koji su je konstituisali. Ovo je sigurno značajan datum", kaže Suljo Mustafić.
I u Pokretu za promjene se kažu sa ponosom sjećaju 13. jula kao datuma od posebnog značaja. Poslanik Zarija Pejović kaže da je to dobar dana da se Crna Gora prisjeti svoje antifašističke tradicije.
"Dakle, kao što je i Žan Pol Sartr kazao - crnogorski 13. jul je vjerovatno jedan od najvećih događaja u savremenoj Evropi. Tako je to i jedan od najvećih događaja u savremenoj crnogorskoj istoriji. Ljudi iz Pokreta za promjene su s početka 90-tih godina nastavili izvornu tradiciju 13. jula suprotstavljajući se nacionalističkoj politici i politici rata. Takođe, 13. jul je značajan i zbog toga što je 1878. godine Crna Gora postala međunarodno proznata. Prema tome, Pokret za promjene se sa ponosom i pijetetom obraća ovom datumu koji nam služi na čast među evropskim narodima", kaže Pejović.
Iako su u Crnoj Gori i dalje veom izražene nacionlano političke podjele parlamentarne stranke ipak, i pored manjih ograda, ne dovode u pitanje značaj ovog državnog praznika.
13. jul je višeznačan u crnogorskoj istoriji. Na taj dan se pored opštenarondog ustanka protiv nacista 1941. godine istovremeno obilježava i ponovno prianje crnogorske nezavinosti 1878. godine.
Portparol vladajuće DPS Rajko Kovačević kaže da je to najaznačijniji dan u crnogorskoj istoriji.
"On je simbol crnogorske državnosti i simbol antifašističke Crne Gore. To su dvije tekovine koje sa ponosom čuvaju i ističu generacije Crnogoraca i tako treba da bude zauvijek", kaže on.
Taj stav dijele i u manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji.
"Smatramo da je to datum koji simbolizuje neke velike vrijednosti crnogorskog naroda, njegovu slobodarsku vrijednost, njegovu vrijednost prema pravdi i na kraju njegov doprinos antifašističkoj borbi i slobodi i obnavljanju crnogorske državnosti, početku obnavljanja crnogorske državnosti. Dakle ima više elemenata zbog kojih ovaj datum svakako zaslužuje da bude jedan od dva najznačajnija za Crnu Goru", kaže funkcioner SDP Borislav Banović.
I Andrija Mandić, lider Nove srpske domekratije kaže da nema ništa protiv obilježavanja 13. jula kao državnog praznika, iako smatra da su komunisti godinama bez osnova "svojatali taj praznik".
"Kao datum kada je počela revolucija u Crnoj Gori ? To nije istina. 13.jula 1941. godine počela je antifašistička borba, kada su podjednako ili zajedno radili u borbi protiv okupatora i kraljevi oficiri i vođe Komunističke partije. To je bio veliki dan kada je sva Crna Gora ustala u borbu protiv okupatora. Međutim, godinama nakon toga jedna od strana učesnica u tom oslobodilačkom pokretu je taj početak te borbe prikazivala samo kao svoj tako da je nekako, sticajem okolnosti to ostao ideološki datum", kaže on.
Svi su ponosni na ustanak
On ponavlja da je obilježavanja 13. jula sasvim prirodno, ali dodaje da postoje i drugi vazni datumi u crnogorskoj istoriji.
"Lično smatram da niko ne bi trebao da ima ništa protiv da Crna Gora obilježava 13. jul ali kako u Crnoj Gori postoje i drugi datumi koji su takođe isto važni. Takvi su Lučin dan, dan Svetog Petra Cetinjskog", dodaje Mandić.
Za Socijalističku naordnu partiju, kaže njen funkcioner Vuksan Simonović nema važnijeg i slavnijeg datuma od 13. jula.
"Prvo, toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu Crna Gora je doživjela svoje formalno, međunaordno pravno priznanje kao država. Drugo, sudbina je htjela da se 13. jula 1941. godine sva Crna Gora digne na ustanak protiv fašizma kao najvećeg svjetskog zla, što je to tada bio jedinstven primjer u porobljenoj Evropi. Mi u SNP sa pijetetom baštinimo te slavne dane i klanjamo se sjenima crnogorskih slobodara i heroja palih za slobodu", kaže Simonović.
U Bošnjačkoj stranci kažu da su ponosni na 13. jul.
"To je datum ustanka svih naroda Crne Gore protiv fašizma. Poznato je da je veliki broj Bošnjaka učestvovao u oslobodilačkim jedinicama i sigurno i time tada potvrdio svoju privrženost državi Crnoj Gori, obnovi njene državnosti koja se desila u AVNOJ-u a i sigurno onoj velikoj Jugoslaviji kao zajednici ravnopravnih naroda, zemlji u kojoj su Bošnjaci bili među onima koji su je konstituisali. Ovo je sigurno značajan datum", kaže Suljo Mustafić.
I u Pokretu za promjene se kažu sa ponosom sjećaju 13. jula kao datuma od posebnog značaja. Poslanik Zarija Pejović kaže da je to dobar dana da se Crna Gora prisjeti svoje antifašističke tradicije.
"Dakle, kao što je i Žan Pol Sartr kazao - crnogorski 13. jul je vjerovatno jedan od najvećih događaja u savremenoj Evropi. Tako je to i jedan od najvećih događaja u savremenoj crnogorskoj istoriji. Ljudi iz Pokreta za promjene su s početka 90-tih godina nastavili izvornu tradiciju 13. jula suprotstavljajući se nacionalističkoj politici i politici rata. Takođe, 13. jul je značajan i zbog toga što je 1878. godine Crna Gora postala međunarodno proznata. Prema tome, Pokret za promjene se sa ponosom i pijetetom obraća ovom datumu koji nam služi na čast među evropskim narodima", kaže Pejović.