Brojne afere sa Razvojnom bankom FBiH godinama pune naslovnice bosanskohercegovačkih medija. Pitanja dodjele kredita firmama koje su bile i pod dugovanjima i pred stečajem tako su se našla pred Istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Sve to nakon što su u javnost izašli navodi direktora te banke Ramiza Džaferovića o pritiscima za dodjelu povoljnih kredita, koji su na njega, kako tvrdi, vršili pojedini politički zvaničnici.
Neki od njih su, kaže, i iz stranke koja ga je dovela na to mjesto - SDA. Cijela prašina, koja se sada digla oko poslovanja Razvojne banke, tek je politički obračun koalicionih partnera, a ne suštinsko rješavanje problema i afera koje već godinama postoje u toj banci, smatraju stručnjaci.
Gotovo dva i pol sata trajalo je izlaganje predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH Ramiza Džaferovića. Pred Istražnom komisijom Parlamenta Federacije Džaferović je kazao da su od maja do novembra prošle godine na Upravu i njega direktno vršeni pritisci da se određenim pravnim licima odobre kreditna sredstva u ukupnom iznosu od oko 24 miljuna eura. Uz ostale, naveo je firmu Lijanovići aktuelnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića, kazavši i kako je pritisak na njega vršio i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir zahtijevajući sredstva za tvrtku iz Viteza.
Povoljne kredite od 10 milijuna eura tražio je i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović za sarajevski „Klas“ u vlasništvu porodice Selimović, te kredite za Face televiziju:
„Pravno lice Klas d.o. Sarajevo, Lijanovići sedam miliona KM, Hadžiface 10 miliona KM.“
Pred Istražnom komisijom svjedočili su i prozvani dužnosnici. Jerko Ivanković Lijanović negirao je optužbe, dok je predsjednik Federacije BiH Živko Budmir kazao kako je firmu Virteks preporučio sukladno svojim ustavnim ovlaštenjima.
„Nažalost, to poduzeće je danas zatvoreno i ugašena su radna mjesta u Zapadnohercegovačkoj županiji, u kojoj inače plasman kreditnih sredstava u proteklih nekoliko godina ne prelazi tri posto“.
„Nijedna firma u vlasništvu mojem ili u vlasništvu Lijanovića d.o. nije aplicirala u Razvojnu banku tijekom mog mandata.“
Ministar Adil Osmanović, inače kadar SDA koja je Džaferovića i postavila na čelo Razvojne banke, kazao je kako afere vjerovatno ne bi bilo da se nije usprotivio odluci federalnog premijera Nermina Nikšića da produži mandat Džaferoviću. Sam premijer na sjednici Istražne komisije nije se pojavio, a njegovu ulogu pokušao je pomalo konfuzno objasniti predsjedavajući Istražne komisije Elvir Karajbić.
„Premijer Federacije nije produžio mandat Ramizu Džaferoviću. Premijer Federacije je donio odluku kojom se trajno zasjedanje stavlja van snage“, rekao je on.
Prostor za afere
Ko je kome davao novac iz Razvojne banke Federacije BiH, ko je vršio pritisak da se odobre krediti, te zašto je federalni premijer Nermin Nikšić, koji je godinama zagovarao odlazak direktora Ramiza Džaferovića, odlučio da mu produži mandat? Ova pitanja biće ponovno otvorena nakon što u Parlament stigne izvještaj Istražne komisije.
Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala, kaže da je iluzorno očekivati da će građani saznati zbog čega se o Razvojnoj banci počelo razgovarati tek nakon sukoba dojučerašnjih koalicionih partnera. Podsjeća na brojne neregularnosti proteklih godina, poput sredstava koja su, umjesto u poljoprivredu, plasirana za izgradnju Avazovog tornja u Sarajevu, a što nikada nije rasvijetljeno.
Tomislav Majić, iz Udruženja malog i srednjeg poduzetništva Link, kaže da je tek manji broj firmi malog i srednjeg poduzetništva, koje bi trebale činiti okosnicu razvoja države, uspjelo doći do povoljnih kredita. Nikada nije pojašnjeno zbog čega.
„Definitivno je jasno u dosadašnjem radu da su se usmjerili samo na nekoliko jakih kompanija, prijateljskim političkim strukturama koje su vladale Federacijom i da su ti ljudi imali Razvojnu banku Federacije kao svoje privatnu čekmeđu - da posegnu kad im trebaju pare po jeftinim kamatama“, rekao je Majić.
Bosni i Hercegovini su potrebni novi mehanizmi koji će jasno definirati mandate, upravljačku strukturu i način upravljanja u razvojnim bankama. Bez toga će, prema riječima Vjekoslava Domljana, ekonomskog eksperta, i dalje postojati prostor za afere i političke kriterije. Posljednja dešavanja za Domljana su čisto politikanstvo, a ne odgovor na suštinske probleme koji postoje u radu banke.
„HBOR u Hrvatskoj je prije dva mjeseca dobio od Evropske investicione banke kredit od 500 miliona eura. Samo se treba prisjetiti da otkad postoji Razvojna banka Federacije nije dobila nijednu kreditnu liniju od bilo koje međunarodne financijske institucije. Reputacijski kapital Razvojne banke je i prije bio na niskoj razini, a ovim dešavanjima se zapravo još više srozava", kaže Domljan.
Iako se direktor Uprave Razvojne banke novinarima pohvalio kako je kapital od njegovog dolaska u banku, gotovo udvostručen, treba podsjetiti da se efekti djelovanja Razvojne banke mjere kroz razvojne učinke, odnosno koliko je pomogla otvaranju radnih mjesta i smanjenju socijalne ugroženosti. Zvanične statistike kažu da je u zadnjih godinu i pol dana blizu 100.000 radnih mjesta izgubljeno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je zvanično ugašeno više od 8.000 pravnih subjekata.
Neki od njih su, kaže, i iz stranke koja ga je dovela na to mjesto - SDA. Cijela prašina, koja se sada digla oko poslovanja Razvojne banke, tek je politički obračun koalicionih partnera, a ne suštinsko rješavanje problema i afera koje već godinama postoje u toj banci, smatraju stručnjaci.
Gotovo dva i pol sata trajalo je izlaganje predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH Ramiza Džaferovića. Pred Istražnom komisijom Parlamenta Federacije Džaferović je kazao da su od maja do novembra prošle godine na Upravu i njega direktno vršeni pritisci da se određenim pravnim licima odobre kreditna sredstva u ukupnom iznosu od oko 24 miljuna eura. Uz ostale, naveo je firmu Lijanovići aktuelnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića, kazavši i kako je pritisak na njega vršio i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir zahtijevajući sredstva za tvrtku iz Viteza.
Povoljne kredite od 10 milijuna eura tražio je i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović za sarajevski „Klas“ u vlasništvu porodice Selimović, te kredite za Face televiziju:
„Pravno lice Klas d.o. Sarajevo, Lijanovići sedam miliona KM, Hadžiface 10 miliona KM.“
Pred Istražnom komisijom svjedočili su i prozvani dužnosnici. Jerko Ivanković Lijanović negirao je optužbe, dok je predsjednik Federacije BiH Živko Budmir kazao kako je firmu Virteks preporučio sukladno svojim ustavnim ovlaštenjima.
Živko Budimir
„Nažalost, to poduzeće je danas zatvoreno i ugašena su radna mjesta u Zapadnohercegovačkoj županiji, u kojoj inače plasman kreditnih sredstava u proteklih nekoliko godina ne prelazi tri posto“.
„Nijedna firma u vlasništvu mojem ili u vlasništvu Lijanovića d.o. nije aplicirala u Razvojnu banku tijekom mog mandata.“
Ministar Adil Osmanović, inače kadar SDA koja je Džaferovića i postavila na čelo Razvojne banke, kazao je kako afere vjerovatno ne bi bilo da se nije usprotivio odluci federalnog premijera Nermina Nikšića da produži mandat Džaferoviću. Sam premijer na sjednici Istražne komisije nije se pojavio, a njegovu ulogu pokušao je pomalo konfuzno objasniti predsjedavajući Istražne komisije Elvir Karajbić.
„Premijer Federacije nije produžio mandat Ramizu Džaferoviću. Premijer Federacije je donio odluku kojom se trajno zasjedanje stavlja van snage“, rekao je on.
Prostor za afere
Ko je kome davao novac iz Razvojne banke Federacije BiH, ko je vršio pritisak da se odobre krediti, te zašto je federalni premijer Nermin Nikšić, koji je godinama zagovarao odlazak direktora Ramiza Džaferovića, odlučio da mu produži mandat? Ova pitanja biće ponovno otvorena nakon što u Parlament stigne izvještaj Istražne komisije.
Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala, kaže da je iluzorno očekivati da će građani saznati zbog čega se o Razvojnoj banci počelo razgovarati tek nakon sukoba dojučerašnjih koalicionih partnera. Podsjeća na brojne neregularnosti proteklih godina, poput sredstava koja su, umjesto u poljoprivredu, plasirana za izgradnju Avazovog tornja u Sarajevu, a što nikada nije rasvijetljeno.
Razvojna banka FBiH, foto: Midhat Poturović
„Dok nekome odgovara da se krediti raspoređuju na određeni način, o tome se ćuti. Tek onda kada dođe do određenog političkog sukoba, kada se trebate nekome osvetiti poteže se pitanje odgovornosti, započinju se i istrage. Mi smo i ranije potezali pitanja i kredita gospodinu Radončiću, između ostalog, a do sada su milioni i milioni raspoređeni dok je to nekome tako odgovaralo“, kaže glasnogovornica TI BiH Ivana Korajlić.Tomislav Majić, iz Udruženja malog i srednjeg poduzetništva Link, kaže da je tek manji broj firmi malog i srednjeg poduzetništva, koje bi trebale činiti okosnicu razvoja države, uspjelo doći do povoljnih kredita. Nikada nije pojašnjeno zbog čega.
„Definitivno je jasno u dosadašnjem radu da su se usmjerili samo na nekoliko jakih kompanija, prijateljskim političkim strukturama koje su vladale Federacijom i da su ti ljudi imali Razvojnu banku Federacije kao svoje privatnu čekmeđu - da posegnu kad im trebaju pare po jeftinim kamatama“, rekao je Majić.
Bosni i Hercegovini su potrebni novi mehanizmi koji će jasno definirati mandate, upravljačku strukturu i način upravljanja u razvojnim bankama. Bez toga će, prema riječima Vjekoslava Domljana, ekonomskog eksperta, i dalje postojati prostor za afere i političke kriterije. Posljednja dešavanja za Domljana su čisto politikanstvo, a ne odgovor na suštinske probleme koji postoje u radu banke.
„HBOR u Hrvatskoj je prije dva mjeseca dobio od Evropske investicione banke kredit od 500 miliona eura. Samo se treba prisjetiti da otkad postoji Razvojna banka Federacije nije dobila nijednu kreditnu liniju od bilo koje međunarodne financijske institucije. Reputacijski kapital Razvojne banke je i prije bio na niskoj razini, a ovim dešavanjima se zapravo još više srozava", kaže Domljan.
Iako se direktor Uprave Razvojne banke novinarima pohvalio kako je kapital od njegovog dolaska u banku, gotovo udvostručen, treba podsjetiti da se efekti djelovanja Razvojne banke mjere kroz razvojne učinke, odnosno koliko je pomogla otvaranju radnih mjesta i smanjenju socijalne ugroženosti. Zvanične statistike kažu da je u zadnjih godinu i pol dana blizu 100.000 radnih mjesta izgubljeno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je zvanično ugašeno više od 8.000 pravnih subjekata.