Ko je kome davao novac iz Razvojne banke Federacije BiH, ko je vršio pritisak da se odobre krediti, te zašto je federalni premijer Nermin Nikšić, najveći zagovornik odlaska aktuelnog direktora Ramiza Džaferovića, odlučio da mu produži mandat? Sva su ova pitanja pokrenuta nakon sjednice Skupštine Razvojne banke, gdje je najviši vrh Federacije i političkih stranaka u njenoj vlasti optužen za zloupotrebe. Afera Razvojna banka prijeti da preraste u prvorazredni državni skandal.
„Ucjenjivan sam!“- objavio je direktor Razvojne banke Federacije BiH Ramiz Džaferović na sjednici Skupštine banke, sazvane na zahtjev Vlade Federacije, a u povodu odluke premijera Nermina Nikšića da produži mandat direktoru. Afera Razvojna banka Federacije BiH tako je eskalirala do razmjera da su najviši zvaničnici u ovom bh. entitetu, te zastupnici u državnim parlamentima javno prozvani da su pokušavali pritiscima iznuditi dodjelu kredita pojedinim firmama u Federaciji. Na tapeti su se našli kadrovi SDA, a ponajprije prvi čovjek federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica Adil Osmanović, sa kojim se suočio na sjednici Skupštine.
"Vi ste tražili da dam i odobrim Lijanoviću pet miliona maraka kako bi Lijanovići ostali u vlasti. Je li to tačno ili nije? Drugo pitanje: došli ste sa stranačkim kolegom i tražili od mene da kupim zgradu ispod Importane koja košta 20 miliona maraka, koja ima četiri sprata garaža i da se vi uklapate u dva miliona maraka. Tražili ste od mene da se odbori kredit - i sve je činjeno da se to radi preko predsjednika Nadzornog odbora gospodina Jurčića - Selimovićima 20 miliona maraka i reprogram 10 miliona", rekao je Džaferović.
"Niti sam ikada tražio da date Lijanovićima pet miliona maraka kredita, niti sam ikada sa vama razgovarao o nekom kupovanju poslovnog prostora", odgovorio je Osmanović.
Prozvao je i svog stranačkog kolegu, dopredsjednika SDA i zastupnika u državnom parlamentu Asima Sarajlića, te dopremijera Federacije Jerku Ivankovića Lijanovića. I tu nije kraj:
„A kada je u pitanju HSP, jeste predsjednik Federacije gospodin Budimir Živko - za firmu Virteks Posušje.“
Jerko Ivanković pozvao je Džaferovića da dokaže tvrdnje.
„Dokaze koje ima da sam ja na njega vršio pritisak, da sam od njega nešto tražio neka iznese u javnost“, kazao je Ivanković.
Asim Sarajlić najavio je i tužbu protiv Džaferovića, a da će tužilaštvo biti informisano o navodima potvrdio je i Nikšić.
„Imam namjeru proslijediti dokumente kojima raspolažemo, pa neka se provjeri.“
Ozbiljne optužbe
Prljavi veš se već godinama vuče oko Razvojne banke. Pitanja dodjele kredita firmama koje su bile i pod dugovanjima i pred stečajem, ali i uloga Džaferovića u ovim poslovima. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu obustavilo je ove godine istragu protiv Džaferovića za navodne finansijske malverzacije u Razvojnoj banci, ali nije isključilo mogućnost reaktivacije predmeta.
Glasnogovornica TI BiH Ivana Korajlić kaže da su već godinama upozoravali na neregularnosti.
„Prije svega na samu činjenicu da se gospodin Džaferović nalazi u sukobu interesa jer je vlasnik firme koja vrši reviziju kompanija koja dobijaju kredite u Razvojnoj banci. Vodila se istraga upravo tim povodom protiv gospodina Džaferovića, međutim to je sve obustavljeno. Sada vidimo potpuno novu situaciju gdje gospodin Džeferović optužuje druge, što je malo apsurdno u jednoj ovakvoj situaciji, iako te optužbe su zaista ozbiljne i mislim da bi se tužilaštvo su svakom slučaju trebalo pozabaviti tim pitanjem“, ističe Korajlić.
Džaferović, za kojeg se smatra da je inkasirao milione upravo zahvaljujući radu svoje revizorske kuće, a po nalogu banke kojom rukovodi, kaže kako ima dokaze za tvrdnje.
„U banci je sve evidentirano - zato se i zove banka. Upamtite dobro - banka je špijunska organizacija“, kazao je on.
Džaferovića je na mjesto direktora, odnosno predsjednika Uprave banke delegirala SDA, koja mu je kasnije uskratila podršku. Jedan od njegovih najžešćih kritičara, koji mu je čak svojevremeno poručio kako ničija nije do zore, bio je tadašnji šef zastupnika SDP-a BiH u federalnom parlamentu, a danas federalni premijer Nermin Nikšić. Ovoga puta pružio mu je ruku. Nikšić je tada kritikovao poteze poput dodjele kredita za izgradnju dva tornja tada medijskom magnatu Fahrudinu Radončiću na uštrb bh. kompanija. Danas se o tome ne govori, a Radončić je partner u vlasti i novi državni ministar sigurnosti.
Za TI i Ivanu Korajlić to je indikativno.
„Kod nas se inače vlasti bave pitanjem korupcije samo onda ako to optužuje njihove oponenete, članove stranaka opozicije. Niko u cijeloj ovoj priči ne spominje gospodina Radončića koje je također ekspresno dobio kredit od Razvojne banke putem kojeg su izgrađeni tronjevi. O toj priči se pričalo u to vrijeme, a sada je više niko ne spominje“, navodi Korajlić.
Da je sve konce kada su u pitanju neregularnosti, ali i stranačka upletenost, u Razvojnoj banci Federacije nemoguće pohvatati pokazuje i primjer predsjednika Nadzornog odbora banke Petra Jurčića. Njime se bavi federalna uprava policije i tužilaštvo zbog lažiranja diplome Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Jurčić je inače kadar stranke čiji su čelni ljudi Lijanovići. Jurčić je prije imenovanja bio direktor mostarske Hypo banke, odakle je smijenjen pod optužbom da je nezakonito dodjeljivao kredite. Po svemu sudeći, u BiH je na pragu afera slična onoj kakva je u slučaju “Sanader” tresla Hrvatsku.
„Ucjenjivan sam!“- objavio je direktor Razvojne banke Federacije BiH Ramiz Džaferović na sjednici Skupštine banke, sazvane na zahtjev Vlade Federacije, a u povodu odluke premijera Nermina Nikšića da produži mandat direktoru. Afera Razvojna banka Federacije BiH tako je eskalirala do razmjera da su najviši zvaničnici u ovom bh. entitetu, te zastupnici u državnim parlamentima javno prozvani da su pokušavali pritiscima iznuditi dodjelu kredita pojedinim firmama u Federaciji. Na tapeti su se našli kadrovi SDA, a ponajprije prvi čovjek federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica Adil Osmanović, sa kojim se suočio na sjednici Skupštine.
"Vi ste tražili da dam i odobrim Lijanoviću pet miliona maraka kako bi Lijanovići ostali u vlasti. Je li to tačno ili nije? Drugo pitanje: došli ste sa stranačkim kolegom i tražili od mene da kupim zgradu ispod Importane koja košta 20 miliona maraka, koja ima četiri sprata garaža i da se vi uklapate u dva miliona maraka. Tražili ste od mene da se odbori kredit - i sve je činjeno da se to radi preko predsjednika Nadzornog odbora gospodina Jurčića - Selimovićima 20 miliona maraka i reprogram 10 miliona", rekao je Džaferović.
"Niti sam ikada tražio da date Lijanovićima pet miliona maraka kredita, niti sam ikada sa vama razgovarao o nekom kupovanju poslovnog prostora", odgovorio je Osmanović.
Prozvao je i svog stranačkog kolegu, dopredsjednika SDA i zastupnika u državnom parlamentu Asima Sarajlića, te dopremijera Federacije Jerku Ivankovića Lijanovića. I tu nije kraj:
„A kada je u pitanju HSP, jeste predsjednik Federacije gospodin Budimir Živko - za firmu Virteks Posušje.“
Jerko Ivanković pozvao je Džaferovića da dokaže tvrdnje.
„Dokaze koje ima da sam ja na njega vršio pritisak, da sam od njega nešto tražio neka iznese u javnost“, kazao je Ivanković.
Asim Sarajlić najavio je i tužbu protiv Džaferovića, a da će tužilaštvo biti informisano o navodima potvrdio je i Nikšić.
„Imam namjeru proslijediti dokumente kojima raspolažemo, pa neka se provjeri.“
Ozbiljne optužbe
Prljavi veš se već godinama vuče oko Razvojne banke. Pitanja dodjele kredita firmama koje su bile i pod dugovanjima i pred stečajem, ali i uloga Džaferovića u ovim poslovima. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu obustavilo je ove godine istragu protiv Džaferovića za navodne finansijske malverzacije u Razvojnoj banci, ali nije isključilo mogućnost reaktivacije predmeta.
Glasnogovornica TI BiH Ivana Korajlić kaže da su već godinama upozoravali na neregularnosti.
„Prije svega na samu činjenicu da se gospodin Džaferović nalazi u sukobu interesa jer je vlasnik firme koja vrši reviziju kompanija koja dobijaju kredite u Razvojnoj banci. Vodila se istraga upravo tim povodom protiv gospodina Džaferovića, međutim to je sve obustavljeno. Sada vidimo potpuno novu situaciju gdje gospodin Džeferović optužuje druge, što je malo apsurdno u jednoj ovakvoj situaciji, iako te optužbe su zaista ozbiljne i mislim da bi se tužilaštvo su svakom slučaju trebalo pozabaviti tim pitanjem“, ističe Korajlić.
Džaferović, za kojeg se smatra da je inkasirao milione upravo zahvaljujući radu svoje revizorske kuće, a po nalogu banke kojom rukovodi, kaže kako ima dokaze za tvrdnje.
„U banci je sve evidentirano - zato se i zove banka. Upamtite dobro - banka je špijunska organizacija“, kazao je on.
Džaferovića je na mjesto direktora, odnosno predsjednika Uprave banke delegirala SDA, koja mu je kasnije uskratila podršku. Jedan od njegovih najžešćih kritičara, koji mu je čak svojevremeno poručio kako ničija nije do zore, bio je tadašnji šef zastupnika SDP-a BiH u federalnom parlamentu, a danas federalni premijer Nermin Nikšić. Ovoga puta pružio mu je ruku. Nikšić je tada kritikovao poteze poput dodjele kredita za izgradnju dva tornja tada medijskom magnatu Fahrudinu Radončiću na uštrb bh. kompanija. Danas se o tome ne govori, a Radončić je partner u vlasti i novi državni ministar sigurnosti.
Za TI i Ivanu Korajlić to je indikativno.
„Kod nas se inače vlasti bave pitanjem korupcije samo onda ako to optužuje njihove oponenete, članove stranaka opozicije. Niko u cijeloj ovoj priči ne spominje gospodina Radončića koje je također ekspresno dobio kredit od Razvojne banke putem kojeg su izgrađeni tronjevi. O toj priči se pričalo u to vrijeme, a sada je više niko ne spominje“, navodi Korajlić.
Da je sve konce kada su u pitanju neregularnosti, ali i stranačka upletenost, u Razvojnoj banci Federacije nemoguće pohvatati pokazuje i primjer predsjednika Nadzornog odbora banke Petra Jurčića. Njime se bavi federalna uprava policije i tužilaštvo zbog lažiranja diplome Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Jurčić je inače kadar stranke čiji su čelni ljudi Lijanovići. Jurčić je prije imenovanja bio direktor mostarske Hypo banke, odakle je smijenjen pod optužbom da je nezakonito dodjeljivao kredite. Po svemu sudeći, u BiH je na pragu afera slična onoj kakva je u slučaju “Sanader” tresla Hrvatsku.