Hrvatska vlada priprema zakon kojim bi svim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine priznala status hrvatskog branitelja. Isplaćivala bi im mirovine i ostala pripadajuća prava. Državni proračun to bi koštalo dvije do četiri milijarde kuna.
Ispunjava se jedno od predizbornih obećanja HDZ-a, ujedno i jedan od povoda dugotrajnom prosvjedu ratnih veterana u Zagrebu, za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, poznatom i kao prosvjed ''šatoraša''. Prosvjed je cijelo vrijeme imao neskrivenu potporu tada oporbenog HDZ-a, njegove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, Crkve i cijelog hrvatskog desnog spektra.
Zakon je još u fazi internih rasprava, tek su neke verzije dospjele u javnost.
U jednoj od njih stoji: “Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i državljanin RH, koji je kao pripadnik oružanih postrojbi HVO-a sudjelovao u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta RH i BiH”.
U ionako kaotičnoj materiji najavljuju se nove komplikacije. Kosturi Herceg-Bosne nikako da se vrate u ormar.
Prosvjed je cijelo vrijeme imao neskrivenu potporu tada oporbenog HDZ-a: 'Šatoraši' na Markovom trgu
Hrvatski zakoni, kao i saborska Deklaracija o Domovinskom ratu, protekli rat definiraju kao oslobodilački rat koji se odvijao na teritoriju Republike Hrvatske. Sada se, kako se najavljuje, on namjerva proširiti i na teritorij susjedne zemlje.
Razmišlja li Vlada o međunarodnim implikacijama takve zakonske regulative?
Mirovine i ostala socijalna prava pripadnika HVO regulirana su međudržavnim ugovorom RH i Bosne i Hercegovine od 1. srpnja 2006. godine. Njima su obuhvaćeni ratni stradalnici i članovi njihovih obitelji.
Takvih mirovina, prema podacima od prije nekoliko godina, bilo je 6.818. Za njih se ih hrvatskog državnog proračuna izdvaja između 300 i 400 milijuna kuna. Prvi javni problemi pojavili su se 2011. godina kada je u BiH započela revizija veteranskih prava i ustanovljen poprilični nered. Pisalo se i o 2.000 dvostrukih mirovina. U Hrvatskoj je početkom 2013. godine ustanovljeno da, među ostalima, desetak generala, pripadnika HVO-a, prima dvostruke mirovine. Među njima i nekadašnji pomoćnik ministra obrane RH Ljubo Ćesić-Rojs, sadašnji saborski zastupnik za dijasporu Željko Glasnović, general Stanko Sopta i drugi.
Vlast je jednostavno kupovala te ljude zbog političkih razloga: Fred Matić
Još veći problem nastupio je otkrićem da 10.009 bivših pripadnika HVO-a prima u Hrvatskoj invalidske mirovine a da nemaju valjano rješenje o statusu hrvatskog branitelja. Riječ je bila o famoznim rješenjima, dogovorenim na relaciji Franjo Tuđman – Gojko Šušak, po kojima su ti ljudi ''ranjeni na Južnom bojištu''. Sva su rješenja bila identična, sva je potpisao Ljubo Ćesić-Rojs, ali im niti jedno nije uručeno, već je pohranjeno u Ministarstvo obrane. Jer su bila nelegalna. Njih u registru hrvatskih branitelja nije bilo jer se nisu borili u Hrvatskoj. Ta su rješenja pod nerazjašnjenim okolnostima nestala iz MORH-a 2002. godine. Ministar branitelja Fred Matić izjavio je 2013. godine: vlast je jednostavno kupovala te ljude zbog političkih razloga.
U jesen, iste godine, hrvatska je Vlada poništila takva rješenja. Umirovljenim pripadnicima HVO-a ostale su mirovine, ali su im ukinuta davanja po osnovi invalidnosti - prava na stambeno zbrinjavanje, ortopedska pomagala, automobil, kao i pravo na njegovatelja. Izuzeti su, iz humanitarnih razloga, stopostotni invalidi.
Uslijedile su tužbe, prosvjedi, pritisci. Sa socijalnim i egzistencijalnim pitanjima pomiješena su ona politička. Milanovićeva Vlada nastojala je iz toga isplivati vodeći se nekim načelima, ali nije uspjela. HDZ je neprekidno pritiskao zbog navodne nebrige lijeve koalicije za Domovinski rat i dijasporu i obećavao brda i doline. Proračun za 2017. predviđa 150 milijuna kuna više za Ministarstvo branitelja.
Sa socijalnim i egzistencijalnim pitanjima pomiješena su ona politička
Kao i svaki problem koji je prepušten stihiji, u međuvremenu je narastao.
Pitanje svakako zaslužuje ozbiljnu analizu, uvažavajući brojna neriješena statusna pitanja veterana. Riječ je o sudbinama tisuća ljudi i njihove djece. Na osnovu nekakvih prava koje im je država omogućila stvorili su život, obveze, planirali budućnost. Ali pravna država tu situaciju mora konačno principijelno riješiti.
Nismo sigurni da je proširenje kategorije ''hrvatskih branitelja'' i na one koji su se borili za ''neovisnost, teritorijalnu cjelovitost, odnosno suverenitet RH i BiH'' ono načelno rješenje koje RH treba zastupati. Osim što bi broj branitelja čija bi prava jamčio eskalirao do granica nepodnošljivih za državni budžet, pitanje je prije svega političko.
Gdje se vodio Domovinski rat i je li Bosna i Hercegovina druga država?
* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove RSE