VirtualTourist je nedavno uvrstio Sarajevo među prvih deset najzanimljivijih evropskih gradova koje, prema pisanju ovog svjetskog turističkog portala, treba odmah posjetiti. „U Sarajevu turisti mogu uživati u bogatim arhitektonskim oblicima, gostoprimstvu koje odlikuje Bosance, ukusnim ćevapima... To je najzanimljiviji glavni grad od zemalja na Balkanu“, navodi se na portalu.
Catherine je iz Švajcarske. Bogata historija Sarajeva motivisala ju je da sa porodicom posjeti ove krajeve. Sreli smo je u haremu Begove džamije.
„Putovali smo u Poljsku, Slovačku i onda pomislili - zašto ne Bosnu i Hercegovinu?! Danas smo došli u Sarajevo. Cijene nisu visoke. Ali, nismo došli radi šopinga, već da bolje upoznamo grad. Veoma nam se sviđa Begova džamija, naročito ova česma ispred. Tokom boravka nismo imali nikakvih neugodnosti. Nekoliko dana smo kampovali na sjeveru BiH, a ljudi, koje smo tamo sreli, bili su veoma susretljivi“, kaže ona.
Češke studentkinje Lenku i Ivanu zatekli smo na Baščaršiji kako kupuju suvenire.
„Da dođemo u Sarajevo je želja iz djetinjstva. Napokon smo došle i sada uživamo u sladoledu“, iskreno će Lenka.
„Zapravo, mi smo samo u prolazu. Krenule smo u Albaniju. Željele smo posjetiti nekoliko bh. gradova, poput Sarajeva i Mostara. Juče smo bile u Jajcu. Sarajevo nam se sviđa, naročito zbog svoje historije“, riječi su Ivane.
Bob dolazi iz Holandije. Na naše pitanje kakve su mu prve impresije o Bosni i Hercegovini i prijestolnici, on kaže:
„To je spoj različitih kultura. Kako smo putovali Jugoistočnom Evropom, odlučili smo posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, a svakako ne zaobići Sarajevo. Smatram da je važno upoznati druge kulture jer tako širite svoj um. Za mene i ostale ljude iz Zapadne Evrope boravak u Sarajevu nije skup, čak bih rekao da je jeftin. Sve što ovdje kupujemo i plaćamo je upola jeftinije, a ponekad i više od toga.“
Ipak, naš sagovornik ima i jednu primjedbu.
„Ponekad mi se čini da me uposlenici mijenjačnica žele prevariti. Kada vidim da me varaju, ne znam kako da im dam do znanja da to ne čine. A kada prigovorim, oni kažu da me ne razumiju - jer ne govore engleski jezik. To je prava besmislica“, ocjenjuje Bob.
Problemi sa prevozom
U prvih šest mjeseci ove godine Kanton Sarajevo je posjetilo 134.915 turista, što je povećanje za skoro 12 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ostvareno je 255.557 noćenja i to 10,7 posto više nego u prvoj polovini 2012. godine. U avgustu se očekuje veći broj posjetilaca.
„Idu nam veliki događaji - Sarajevo Film Festival, ali i Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju paraglajderom na Bjelašnici. To su dva događaja koja će ponovo Sarajevo vratiti u svjetske medije“, kaže za Radio Slobodna Evropa portparolka kantonalne Turističke zajednice Asja Hadžiefendić Mešić.
Najveći broj inostranih turista u BiH dolaze iz, redom: Turske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Južne Koreje, Njemačke, Austrije, Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske. Primjećuje se i sve veći broj mladih turista sa naprtnjačama iz zemalja regiona.
Na šta se turisti najčešće žale? Primjedbe se odnose na one stvari zbog kojih se bune i Sarajlije.
„I dalje nemamo organizovan gradski prevoz od Sarajevskog aerodroma do centra grada. Na ovoj relaciji isključivo se koristi taksi. Također, lošu reputaciju ima i GRAS (javni gradski prevoznik) zbog neurednosti samih vozila i neljubaznosti revizora i vozača, ali i neobilježenosti autobuskih i tramvajskih stajališta. Iako je relativno riješen problem sa mijenjačnicama, njihov broj nije dovoljan. I dalje tjeramo stranog gosta da traži gdje će promijeniti novac, a ne da mu na svakom ćošku nudimo mjenjačnice i mogućnost da novac potroši i ostavi u Bosni i Hercegovini“, pojašnjava Hadžiefendić Mešić.
Negoduju i pojedini prodavači - ovog puta na turiste. Ismeta drži prodavnicu u Kujundžiluku na sarajevskoj Baščaršiji.
„Sve što ovdje vidite je ručno rađeno, a prodaja nikakva. Kineska roba odvlači pažnju turista jer je jeftinija, a mi što pravimo smo 'donji'. Struktura mušterija - nikad gora. Svijeta ima jako puno, ali niko ništa ne kupuje. Domet im je deset maraka“, kaže nam Ismeta.
Kako objasniti turistima zašto ne rade muzeji
Zbog manjka autoputeva i ukinutih međunarodnih željezničkih linija, nedostatka niskotarifnih avioprevoznika - što je uslovljeno skupoćom Sarajevskog aerodroma, dolazak inostranih turista u bh. prijestolonicu jednak je avanturi.
Već godinama je Bosna i Hercegovina zemlja tranzitnog turizma i tu praksu treba mijenjati, ističu naši sagovornici. Najprije bi trebalo motivisati turiste da se duže zadrže jer, prema statistici, u Sarajevu ostaju do dvije noći.
Obogatiti kulturni život i ponuditi raznovrsnije aktivnosti u okolini Sarajeva - prvenstveno na olimpijskim planinama, možda bi mogao riješiti ovaj problem, tvrde turistički radnici.
„Imam prijedlog, da se svakog 28. juna organizuje neka predstava na mjestu gdje je ubijen prijestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija - samim tim biste privukli određeni broj turista. Imati u historiji jednog grada takav događaj a, maltene, uopšte ga ne iskoristiti je suludo. Zatim, naša žičara. Dobili smo prije godinu dana polovnu žičaru iz Švicarske koja stoji u Rajlovcu. Također, svjedoci smo reklamiranja na domaćim TV stanicama. Zbog čega se ne bi investiralo da se ova zemlja više reklamira u inostranstvu, naprimjer, na CNN-u? Nema potrebe u Sarajevu i BiH reklamirati Bosnu i Hercegovinu, već je treba međunarodno promovisati“, zaključuje Vilić.
Inače, VirtualTourist je, pored Sarajeva, i Zagreb stavio na listu evropskih gradova koji se trebaju „odmah posjetiti“. Na prvom mjestu ove liste nalazi se ukrajinski Lviv, a slijede Hamburg, Vilnius, Valencia, Porto, Valletta, Budimpešta, Riga.
Sarajevo je i ranije svrstavano među zanimljivije turističke destinacije Evrope. Tako je glavni grad Bosne i Hercegovine prema preporuci „Lonely Planeta“, priznatog turističkog vodiča, ušlo u top deset gradova na svijetu koje „treba posjetiti“.
Catherine je iz Švajcarske. Bogata historija Sarajeva motivisala ju je da sa porodicom posjeti ove krajeve. Sreli smo je u haremu Begove džamije.
„Putovali smo u Poljsku, Slovačku i onda pomislili - zašto ne Bosnu i Hercegovinu?! Danas smo došli u Sarajevo. Cijene nisu visoke. Ali, nismo došli radi šopinga, već da bolje upoznamo grad. Veoma nam se sviđa Begova džamija, naročito ova česma ispred. Tokom boravka nismo imali nikakvih neugodnosti. Nekoliko dana smo kampovali na sjeveru BiH, a ljudi, koje smo tamo sreli, bili su veoma susretljivi“, kaže ona.
Češke studentkinje Lenku i Ivanu zatekli smo na Baščaršiji kako kupuju suvenire.
„Da dođemo u Sarajevo je želja iz djetinjstva. Napokon smo došle i sada uživamo u sladoledu“, iskreno će Lenka.
„Zapravo, mi smo samo u prolazu. Krenule smo u Albaniju. Željele smo posjetiti nekoliko bh. gradova, poput Sarajeva i Mostara. Juče smo bile u Jajcu. Sarajevo nam se sviđa, naročito zbog svoje historije“, riječi su Ivane.
Bob dolazi iz Holandije. Na naše pitanje kakve su mu prve impresije o Bosni i Hercegovini i prijestolnici, on kaže:
„To je spoj različitih kultura. Kako smo putovali Jugoistočnom Evropom, odlučili smo posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, a svakako ne zaobići Sarajevo. Smatram da je važno upoznati druge kulture jer tako širite svoj um. Za mene i ostale ljude iz Zapadne Evrope boravak u Sarajevu nije skup, čak bih rekao da je jeftin. Sve što ovdje kupujemo i plaćamo je upola jeftinije, a ponekad i više od toga.“
Ipak, naš sagovornik ima i jednu primjedbu.
„Ponekad mi se čini da me uposlenici mijenjačnica žele prevariti. Kada vidim da me varaju, ne znam kako da im dam do znanja da to ne čine. A kada prigovorim, oni kažu da me ne razumiju - jer ne govore engleski jezik. To je prava besmislica“, ocjenjuje Bob.
Problemi sa prevozom
U prvih šest mjeseci ove godine Kanton Sarajevo je posjetilo 134.915 turista, što je povećanje za skoro 12 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ostvareno je 255.557 noćenja i to 10,7 posto više nego u prvoj polovini 2012. godine. U avgustu se očekuje veći broj posjetilaca.
„Idu nam veliki događaji - Sarajevo Film Festival, ali i Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju paraglajderom na Bjelašnici. To su dva događaja koja će ponovo Sarajevo vratiti u svjetske medije“, kaže za Radio Slobodna Evropa portparolka kantonalne Turističke zajednice Asja Hadžiefendić Mešić.
Najveći broj inostranih turista u BiH dolaze iz, redom: Turske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Južne Koreje, Njemačke, Austrije, Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske. Primjećuje se i sve veći broj mladih turista sa naprtnjačama iz zemalja regiona.
Na šta se turisti najčešće žale? Primjedbe se odnose na one stvari zbog kojih se bune i Sarajlije.
„I dalje nemamo organizovan gradski prevoz od Sarajevskog aerodroma do centra grada. Na ovoj relaciji isključivo se koristi taksi. Također, lošu reputaciju ima i GRAS (javni gradski prevoznik) zbog neurednosti samih vozila i neljubaznosti revizora i vozača, ali i neobilježenosti autobuskih i tramvajskih stajališta. Iako je relativno riješen problem sa mijenjačnicama, njihov broj nije dovoljan. I dalje tjeramo stranog gosta da traži gdje će promijeniti novac, a ne da mu na svakom ćošku nudimo mjenjačnice i mogućnost da novac potroši i ostavi u Bosni i Hercegovini“, pojašnjava Hadžiefendić Mešić.
Negoduju i pojedini prodavači - ovog puta na turiste. Ismeta drži prodavnicu u Kujundžiluku na sarajevskoj Baščaršiji.
„Sve što ovdje vidite je ručno rađeno, a prodaja nikakva. Kineska roba odvlači pažnju turista jer je jeftinija, a mi što pravimo smo 'donji'. Struktura mušterija - nikad gora. Svijeta ima jako puno, ali niko ništa ne kupuje. Domet im je deset maraka“, kaže nam Ismeta.
Kako objasniti turistima zašto ne rade muzeji
Zbog manjka autoputeva i ukinutih međunarodnih željezničkih linija, nedostatka niskotarifnih avioprevoznika - što je uslovljeno skupoćom Sarajevskog aerodroma, dolazak inostranih turista u bh. prijestolonicu jednak je avanturi.
Već godinama je Bosna i Hercegovina zemlja tranzitnog turizma i tu praksu treba mijenjati, ističu naši sagovornici. Najprije bi trebalo motivisati turiste da se duže zadrže jer, prema statistici, u Sarajevu ostaju do dvije noći.
Valida Vilić
„Mi nemamo more pa da gosti koji dan odu na plažu. Možemo ljude poslati na bazen ili slično, ali im to nije zanimljivo jer većina dolazi iz razvijenijih zemalja u kojima imaju sve to i puno bolje. Kada dođu u Sarajevo njih interesuje kultura i historija. U najmanju ruku, sramotno je kada me gosti upitaju za naš Zemaljski muzej BiH, a ja im moram reći da je zatvoren. S početka smo nalazili razna opravdanja o njegovom zatvaranju, međutim, sada ljudi dolaze sa pitanjem zašto je Muzej zatvoren. To zatvaranje Muzeja nam je, zaista, oduzelo jedno noćenje“, kaže za RSE Valida Vilić, sertifikovani turistički vodič i vlasnica jednog među prvim Bed&Breakfast pansiona u Sarajevu.Obogatiti kulturni život i ponuditi raznovrsnije aktivnosti u okolini Sarajeva - prvenstveno na olimpijskim planinama, možda bi mogao riješiti ovaj problem, tvrde turistički radnici.
„Imam prijedlog, da se svakog 28. juna organizuje neka predstava na mjestu gdje je ubijen prijestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija - samim tim biste privukli određeni broj turista. Imati u historiji jednog grada takav događaj a, maltene, uopšte ga ne iskoristiti je suludo. Zatim, naša žičara. Dobili smo prije godinu dana polovnu žičaru iz Švicarske koja stoji u Rajlovcu. Također, svjedoci smo reklamiranja na domaćim TV stanicama. Zbog čega se ne bi investiralo da se ova zemlja više reklamira u inostranstvu, naprimjer, na CNN-u? Nema potrebe u Sarajevu i BiH reklamirati Bosnu i Hercegovinu, već je treba međunarodno promovisati“, zaključuje Vilić.
Inače, VirtualTourist je, pored Sarajeva, i Zagreb stavio na listu evropskih gradova koji se trebaju „odmah posjetiti“. Na prvom mjestu ove liste nalazi se ukrajinski Lviv, a slijede Hamburg, Vilnius, Valencia, Porto, Valletta, Budimpešta, Riga.
Sarajevo je i ranije svrstavano među zanimljivije turističke destinacije Evrope. Tako je glavni grad Bosne i Hercegovine prema preporuci „Lonely Planeta“, priznatog turističkog vodiča, ušlo u top deset gradova na svijetu koje „treba posjetiti“.