U očekivanju da Crna Gora dobije novu vladu u atmosferi u kojoj opozicija ne priznaje izborni rezultat, javnost još ne zna kako će se odrediti partije manjinskih naroda od kojih zavisi formiranje buduće vlasti.
Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i albanska koalicija "Albanci odlučno" imaju dvije opcije u ponudi a u ponedjeljak bi trebalo da se sastanu i sastave platformu za pregovore sa budućim koalicionim partnerima.
Prva je da nastave dosadašnju koalicionu saradnju sa DPS koja je na minulim izborima osvojila najviše mandata a druga, da sa opozicijom uđu u manjinsku vladu.
Prvo međusobni dogovor, pa opredijeljenje: Nazif Cungu
Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i albanska koalicija Albanci odlučno, od kojih zavisi formiranje vlasti nakon izbora, prvo će se dogovarati međusobno, kaže za naš program lider Force Nazif Cungu koji dodaje da je još rano za odluku o tome sa kim će u vladajuću koaliciju:
"Ne bi sada o tome davao bilo kakvu izjavu budući da imamo unutarstranačke razgovore jer sa našim partnerima Bošnjacima i Hrvatima imamo zajednički sporazum. Nakon tog razgovora mi ćemo moći da se opredijelimo. Imali smo jedan inicijalni sastanak, ovih dana očekujem da ćemo se brzo ponovo sastati i zauzeti zajednički stav“, kaže Cungu.
Inače, ranije je nosilac liste koalicije „Albanci odlučno“ Genci Nimanbegu poručio je da će taj savez ući u novu vladu samo ako međunarodna zajednica bude posrednik u zaključivanju koalicionog sporazuma i svojevrstan garant da će dogovoreno biti i ispunjeno.
Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović kazao je Pobjedi da će razgovori o platformi za pregovore tri manjinske partije koje su osvojile mandate na minulim izborima početi u ponedjeljak 24. oktobra.
U vladajućoj DPS tvrde da već pregovaraju o formiranju nove stare vlasti sa predstavnicima manjina i Socijaldemokratama.
"Za očekivati je u najkraćem mogućem roku da ćemo svi zajedno stvoriti uslove za formiranje nove vlade": Milutin Simović
"Razgovori su već počeli sa našim dosadašnjim i budućim koalicionim partnerima, ti razgovori su veoma intezivni i za očekivati je u najkraćem mogućem roku da ćemo svi zajedno stvoriti uslove za formiranje nove vlade. Ono što želim da kažem jeste da ti razgovori teku ne na principu ponude i potražnje, kako se voli ovih dana u javnosti to predstaviti. To su razgovori ozbiljnih političkih subjekata“, rekao je visoki funkcioner DPS-a Milutin Simović u izjavi za TV Crne Gore.
Podsjetimo, formiranje manjinske vlade predložili su iz opozicionog Demokratskog fronta (DF), koji je osvojio najviše mandata opozicije na minulim izborima.
Demokratski front je grupacija koja je kao političk saveznik neprihvatljiva za predstavnike manjina.
DF je u kampanji između ostalog obećavao da će, ukoliko osvoji vlast poništiti odluku o priznanju nezavisnosti Kosova kao i odluku o uvođenju sankcija Rusiji.
Zbog toga bi DF podržao manjinsku vladu ali ne bi učestvovao u njoj, već bi je činili predstavnici drugih opozicionih stranaka, odnosno Ključ, Demokrate, SDP i još neka partija ili partije iz redova manjinskih naroda.
Dok traje dilema kojem političkom carstvu će se manjinske partije prikloniti, više je onih koji smatraju da će buduću vladu formirati sa dosadašnjim koalicionim partnerima iz DPS-a, sa kojima su u vlasti gotovo dvije decenije.
Među njima je i profesor Šerbo Rastoder, inače funkcioner građanskog pokreta URA.
"Pretpostavljam da tu neće biti nekih radikalnijih promjena iz jednostavnog razloga što dosadašnje političko iskustvo govori da manjine po principu gole egzistencije uvijek traže kišobran onoga ko je najjači. U ovom slučaju to je vladajuća struktura koja je potpuno ovladala političkim elitama manjina i prosto sam sklon vjerovanju da će manjine tražiti sve moguće izgovore i pozivati se na opšte političke parole kako bi na neki način odigrali ulogu ikebane u onome što je multietnički dekor Crne Gore“, naveo je.
"Manjine po principu gole egzistencije uvijek traže kišobran onoga ko je najjači": Šerbo Rastoder
Profesor Rastoder kaže da su nacionalne stranke sada u nezahvalnoj poziciji koja je za njih, kako ističe preveliki zalogaj.
"Mislim da su nacionalne stranke zahvaljujući izbornoj matematici i Zakonu o pozitivnoj diskriminaciji na sebe preuzele vrlo zahtjevan i preveliki zalogaj. Kako to objašnjavam? Imate situaciju da manji dio Hrvata, imaju manje od hiljadu glasova, opredjeljuje sudbinu države na neki način, što automatski ne mora da bude loše osim izuzev činjenice da ta grupacija treba da ima odgovornost za takvo nešto.
Sa druge strane, Bošnjaci su dobili manje od jedne trećine ukupnih bošnjačkih glasova a istovremeno će se nametnuti kao reprezent čitavog naroda i samim tim diktiraće nešto što je navodno u interesu tog naroda a u suštini je u interesu političke elite koja predstavlja tu partiju“, zaključuje Rastoder.