Sjeverni tok 2 je plinovod dužine 1.200 km ispod Baltičkog mora, koji će gas od ruske obale u blizini Sankt Peterburga prenositi do Lubmina u Njemačkoj.
Koštao je deset milijardi eura i završen je prošlog septembra.
Ruski državni energetski gigant Gazprom platio je polovinu troškova, a zapadne energetske kompanije kao što su Shell i ENGIE iz Francuske plaćaju ostatak.
Zašto ukrajinsko-ruska kriza može da ugrozi snabdijevanje energentima?
Sjeverni tok 2 teče paralelno s postojećim gasovodom, Sjevernim tokom, koji radi od 2011. godine. Ova dva gasovoda bi zajedno mogla da isporučuju 110 milijardi kubnih metara gasa Evropi svake godine. To je više od četvrtine ukupnog gasa koji zemlje Evropske unije koriste godišnje.
Kako ova kriza utiče na budućnost Sjevernog toka 2?
Pročitajte i ovo: Sjedinjene Države pozdravile odluku o obustavljanju Sjevernog toka 2Naftovod još nema dozvolu za rad - a Njemačka je to sada stavila na čekanje.
Taj korak je preduzela nakon što je Rusija formalno priznala dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini i tamo poslala trupe, piše BBC.
"U svjetlu najnovijih događaja, moramo preispitati situaciju, posebno u vezi sa Sjevernim tokom 2", rekao je kancelar Olaf Scholz.
Američki predsjednik Joe Biden ranije je obećao da će zatvoriti Sjeverni tok 2 ako Moskva napadne Ukrajinu, rekavši: "Obećavam vam da ćemo to moći učiniti".
Ko se protivi njegovom radu?
Pročitajte i ovo: Njemačka tvrdi može bez ruskog plinaSjedinjene Države i Velika Britanija, s ruskim susjedima, Poljskom i Ukrajinom, snažno se protive Sjevernom toku 2. Oni se plaše da bi, ako bi počeli sa radom, to Rusiji dalo još više pritiska oko isporuke gasa Evropi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je Sjeverni tok 2 "opasnim političkim oružjem".
Rusija je 2006. godine prekinula isporuke gasa kroz Ukrajinu zbog finansijske svađe između dvije zemlje.
To je izazvalo akutne nestašice energije tokom zime u centralnoj i istočnoj Evropi, navodi izvor.
Postoji bojazan da bi Rusija mogla zaustaviti isporuke gasa u budućnosti iz političkih razloga.
Sjedinjene Države su i ranije pokušavale da blokiraju Sjeverni tok 2, uvodeći sankcije kompanijama uključenim u projekat.
Međutim, ciljano je samo na ruske firme, a ne na njemačke, iz straha da ne naruši diplomatske odnose s Berlinom.
Ko želi Sjeverni tok 2?
Pročitajte i ovo: EU poručila da je ruski gasovod na čekanjuRusija želi da poveća isporuke gasa Evropi sa svojih ogromnih polja na zapadu zemlje.
Želi podmorski cjevovod do Evrope, umjesto da se oslanja na svoje kopnene cjevovode koji prolaze kroz Poljsku i Ukrajinu. Ove mreže cjevovoda su stare i neefikasne. Osim toga, Poljska i Ukrajina naplaćuju visoke tranzitne naknade.
Prije ukrajinske krize, Scholzova prethodnica Angela Merkel učinila je mnogo da pokuša progurati Sjeverni tok 2.
Njemačka već uvozi 35 posto potrebnog plina iz Rusije i ona je mišljenja da će Sjeverni tok 2 biti način da se mnogo više ruskog plina isporuči direktno u Njemačku.
Kada bi Sjeverni tok 2 mogao najranije da počne s radom?
Čak i prije posljednje akcije Njemačke, projekat se još uvijek suočavao s velikom zakonskom preprekom i malo je vjerovatno da će gas biti isporučen prije ljeta 2022.
Njemački regulator je već odbio da joj da dozvolu za rad jer ruska kompanija Gazprom posjeduje i 50 posto udjela u plinovodu Sjeverni tok 2 i sav gas koji bi kroz njega prolazio.
Njemačka kaže da Rusiji daje preveliku kontrolu nad zalihama i želi da se vlasništvo nad naftovodom prenese na drugu kompaniju, zaključuje se u tekstu BBC-ja.
Pročitajte i ovo: Severni tok 2: Gasovod iz pakla?