Iako su svojevremeno najavljivane kao spasonosne, ruske investicije u Crnoj Gori danas ne bi dobile prelaznu ocjenu jer se kompanije kojima su upravljali, a koje su smatrane okosnicom crnogorske privrede: podgorički Kombinat aluminijuma i nikšićki Rudnici boksita danas nalaze na koljenima. Rusi, čini se, konačno pakuju kofere, a njihov odlazak bi mogao da proizvede pozitivne ekonomske, ali i spoljnopolitičke efekte.
Iako bi analiza efekata stranih investicija u Crnoj Gori konstatovala neuspjeh ruskih ulagača u crnogorskim preduzećima, sveukupnim sagledavanjem bi se moglo reći da su Rusi iz Crne Gore ustvari izvukli stotine miliona eura, a da su pravi gubitnici preduzeća koja sada, sasvim je izvjesno, napuštaju i ostavljaju u ogromnim dugovima. Gubitnici su i građani koji su im stotinama miliona finansirali dio računa za struju, a platiće i preostale dugove za potrošenu električnu energiju koji su sada dostigli 55 miliona eura.
Otplatiće i 170 miliona eura jer je Vlada bila žirant za kredite koje su Rusi u ime KAP-a podizali, a koje sada ne vraćaju.
Ključna ruska investicija u Crnoj Gori je privatizacija upravo podgoričkog Kombinata aluminijuma i sa njim povezanih nikšićkih Rudnika boksita. Međutim, umjesto modernizacije, novih znanja i korporativne kulture, menadžment koji je postavio ruski oligarh Oleg Deripaska koji je kroz netransparentnu privatizaciju i offshore preduzeća ušao u KAP i Crnu Goru, samo je izvlačio enormne profite u godinama prije krize, da bi kad toga više nije bilo nastojao da iz fabrike i Crne Gore izvuče sve što može, pa ovih dana i Sindikat KAP-a upozorava javnost da je ruska uprava počela da čerupa fabriku i rasprodaje sve što može, pa i rezervne dijelove i opremu.
Boravak Rusa u crnogorskoj industriji se, po svemu sudeći, bliži kraju, a još jedan detalj koji govori u prilog tome je najava Crnogorske komercijalne banke da će tražiti uvođenje stečaja u nikšićke Rudnike boksita zbog neplaćenog duga koji trenutno premašuje milion i po eura.
Premijerovog savjetnika Predraga Stamatovića smo pitali - da li ovakav razvoj događaja predstavlja dionicu u silaznoj putanji ruskog gazdovanja aluminijumskim kompleksom u Crnoj Gori.
"Mislim da ste apsolutno u pravu i i kada su u pitanju Rudnici boksita takođe smo u očekivanju da pristignu ponude stranih partnera u okviru pregovora koji se vode oko KAP-a. Rudnici Boksita nijesu još u zvaničnoj formi obaviješteni o inicijativi banke. Kada budemo zvanično bili obaviješteni sagledaćemo taj problem i odlučiti na koji način da se odnesemo prema njemu. Suština je da svaka banka ima poptuno pravo da vodi svoju poslovnu politiku i da svojim potraživanjima upravlja na način za koji ona misli da je najbolji. Šta to u suštini znači za budućnost Rudnika boksita to ćemo vidjeti u narednom periodu. Treba ipak imati na umu da nije isto budućnost pravnog lica Rudnici boksita i budućnost eksploatacije rude boksita u Nikšiću", kaže Stamatović.
Da problem nikšićkih Rudnika boksita seže dalje od dugova Crnogorskoj komercijalnoj banci, svjedoči i izjava potpredsjednika Sindikata Boksita, Ratka Bašovića koji traži hitnu intervenciju Vlade.
"Zatečeni smo tom izjavom. Znamo da su Rudnici boksita dužni ne samo CKB-u nego i ostalim bankama", navodi Bašović.
Spoljnopolitički efekti
Očekivanja da se ruski investitori intenzivno pripremaju za napuštanje Crne Gore dodatno je podgrijala vijest da je predsjednik borda direktora podgoričkog Kombinata aluminijuma Aleksej Kuznjecov podnio ostavku. Međutim, predstavnik državnog kapitala u bordu direktora KAP-a, Nebojša Dožić nam je rekao da to za kompaniju ne znači apsolutno ništa.
"Ja vam kažem da to ne znači ništa ni u operativnom, niti u nekom drugom smislu. To je lična stvar gospodina Kuznjecova, njegovi lični problemi, njegov život. Za Kombinat to neće biti ništa hitno, ništa značajno", kazao je on.
Vlada već mjesecima kao hladne obloge na zabrinutost dijela domaće javnosti zbog sudbine KAP-a koristi navodno interesovanje turskih i njemačkih investitora za ovu kompaniju, a sudeći po izjavi premijera Igora Lukšića u ponedjeljak, traženje modusa za novi aranžman tek treba da počne, a ponude turskog Tosčelika i njemačkog HGL-a će biti samo prvi korak.
"Ministar ekonomije me obavijestio da bi u narednih nekoliko dana trebalo da se obave konačni razgovori kada je u pitanju Tosijali čelik a da bi početkom novembra trebalo da budu obavljeni razgovori sa potencijalnim njemačkim partnerom, na osnovu čega ćemo vidjeti da li možemo doći do formule koja podrazumijeva ulazak novih vlasnika na mjesto ruskih partnera", izjavio je Lukšić.
S obzirom da je Crna Gora, zbog prevelikog učešća ruskog kapitala u domaćoj ekonomiji, trpjela kritike zapadnih partnera, interesovanje kompanija iz Njemačke i Turske kao važnih članica međunarodne zajednice i NATO-a dobija na važnosti zbog spoljnopolitičkog aspekta.
Dominacija ruskog kapitala u Crnoj Gori je registrovana i u Evropskoj uniji, koja je zabrinuta nivoom ruskih ulaganja u Crnu Goru, još krajem 2007. godine naručila studiju pod nazivom “Ruski ekonomski prodor u Crnu Goru” u kojoj je ocijenjeno da su zvanična ruska ulaganja u Crnu Goru značajno veća nego u svim ostalim zemljama bivše SFRJ.
Packa zbog dominacije ruskog kapitala u Crnoj Gori je stigla i iz SAD, odnosno, potpredsjednika američkog Atlantskog savjeta Dejmona Vilsona koji je proljetos otvoreno rekao da "Crna Gora, da bi mogla ući u NATO, mora riješiti pitanje dominacije Rusije na svojoj teritoriji".
Imajući to u vidu, odlazak ruskih investitora iz Crne Gore bi pored pozitivnih ekonomskih, mogao proizvesti i važne spoljnopolitičke efekte.
Iako bi analiza efekata stranih investicija u Crnoj Gori konstatovala neuspjeh ruskih ulagača u crnogorskim preduzećima, sveukupnim sagledavanjem bi se moglo reći da su Rusi iz Crne Gore ustvari izvukli stotine miliona eura, a da su pravi gubitnici preduzeća koja sada, sasvim je izvjesno, napuštaju i ostavljaju u ogromnim dugovima. Gubitnici su i građani koji su im stotinama miliona finansirali dio računa za struju, a platiće i preostale dugove za potrošenu električnu energiju koji su sada dostigli 55 miliona eura.
Otplatiće i 170 miliona eura jer je Vlada bila žirant za kredite koje su Rusi u ime KAP-a podizali, a koje sada ne vraćaju.
Ključna ruska investicija u Crnoj Gori je privatizacija upravo podgoričkog Kombinata aluminijuma i sa njim povezanih nikšićkih Rudnika boksita. Međutim, umjesto modernizacije, novih znanja i korporativne kulture, menadžment koji je postavio ruski oligarh Oleg Deripaska koji je kroz netransparentnu privatizaciju i offshore preduzeća ušao u KAP i Crnu Goru, samo je izvlačio enormne profite u godinama prije krize, da bi kad toga više nije bilo nastojao da iz fabrike i Crne Gore izvuče sve što može, pa ovih dana i Sindikat KAP-a upozorava javnost da je ruska uprava počela da čerupa fabriku i rasprodaje sve što može, pa i rezervne dijelove i opremu.
Boravak Rusa u crnogorskoj industriji se, po svemu sudeći, bliži kraju, a još jedan detalj koji govori u prilog tome je najava Crnogorske komercijalne banke da će tražiti uvođenje stečaja u nikšićke Rudnike boksita zbog neplaćenog duga koji trenutno premašuje milion i po eura.
Premijerovog savjetnika Predraga Stamatovića smo pitali - da li ovakav razvoj događaja predstavlja dionicu u silaznoj putanji ruskog gazdovanja aluminijumskim kompleksom u Crnoj Gori.
"Mislim da ste apsolutno u pravu i i kada su u pitanju Rudnici boksita takođe smo u očekivanju da pristignu ponude stranih partnera u okviru pregovora koji se vode oko KAP-a. Rudnici Boksita nijesu još u zvaničnoj formi obaviješteni o inicijativi banke. Kada budemo zvanično bili obaviješteni sagledaćemo taj problem i odlučiti na koji način da se odnesemo prema njemu. Suština je da svaka banka ima poptuno pravo da vodi svoju poslovnu politiku i da svojim potraživanjima upravlja na način za koji ona misli da je najbolji. Šta to u suštini znači za budućnost Rudnika boksita to ćemo vidjeti u narednom periodu. Treba ipak imati na umu da nije isto budućnost pravnog lica Rudnici boksita i budućnost eksploatacije rude boksita u Nikšiću", kaže Stamatović.
Da problem nikšićkih Rudnika boksita seže dalje od dugova Crnogorskoj komercijalnoj banci, svjedoči i izjava potpredsjednika Sindikata Boksita, Ratka Bašovića koji traži hitnu intervenciju Vlade.
"Zatečeni smo tom izjavom. Znamo da su Rudnici boksita dužni ne samo CKB-u nego i ostalim bankama", navodi Bašović.
Spoljnopolitički efekti
Očekivanja da se ruski investitori intenzivno pripremaju za napuštanje Crne Gore dodatno je podgrijala vijest da je predsjednik borda direktora podgoričkog Kombinata aluminijuma Aleksej Kuznjecov podnio ostavku. Međutim, predstavnik državnog kapitala u bordu direktora KAP-a, Nebojša Dožić nam je rekao da to za kompaniju ne znači apsolutno ništa.
Rudari u rudniku Boksita u Nikšiću
"Ja vam kažem da to ne znači ništa ni u operativnom, niti u nekom drugom smislu. To je lična stvar gospodina Kuznjecova, njegovi lični problemi, njegov život. Za Kombinat to neće biti ništa hitno, ništa značajno", kazao je on.
Vlada već mjesecima kao hladne obloge na zabrinutost dijela domaće javnosti zbog sudbine KAP-a koristi navodno interesovanje turskih i njemačkih investitora za ovu kompaniju, a sudeći po izjavi premijera Igora Lukšića u ponedjeljak, traženje modusa za novi aranžman tek treba da počne, a ponude turskog Tosčelika i njemačkog HGL-a će biti samo prvi korak.
"Ministar ekonomije me obavijestio da bi u narednih nekoliko dana trebalo da se obave konačni razgovori kada je u pitanju Tosijali čelik a da bi početkom novembra trebalo da budu obavljeni razgovori sa potencijalnim njemačkim partnerom, na osnovu čega ćemo vidjeti da li možemo doći do formule koja podrazumijeva ulazak novih vlasnika na mjesto ruskih partnera", izjavio je Lukšić.
S obzirom da je Crna Gora, zbog prevelikog učešća ruskog kapitala u domaćoj ekonomiji, trpjela kritike zapadnih partnera, interesovanje kompanija iz Njemačke i Turske kao važnih članica međunarodne zajednice i NATO-a dobija na važnosti zbog spoljnopolitičkog aspekta.
Dominacija ruskog kapitala u Crnoj Gori je registrovana i u Evropskoj uniji, koja je zabrinuta nivoom ruskih ulaganja u Crnu Goru, još krajem 2007. godine naručila studiju pod nazivom “Ruski ekonomski prodor u Crnu Goru” u kojoj je ocijenjeno da su zvanična ruska ulaganja u Crnu Goru značajno veća nego u svim ostalim zemljama bivše SFRJ.
Packa zbog dominacije ruskog kapitala u Crnoj Gori je stigla i iz SAD, odnosno, potpredsjednika američkog Atlantskog savjeta Dejmona Vilsona koji je proljetos otvoreno rekao da "Crna Gora, da bi mogla ući u NATO, mora riješiti pitanje dominacije Rusije na svojoj teritoriji".
Imajući to u vidu, odlazak ruskih investitora iz Crne Gore bi pored pozitivnih ekonomskih, mogao proizvesti i važne spoljnopolitičke efekte.