Već duže zbog velikog broja plovila, na moru vlada haos, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ronilac i podvodni ribolovac na dah Nikša Miljanić.
Naglašava da je u posljednje dvije godine ovaj problem veoma izražen.
"Bilo da plivate, ronite ili plovite - život vam je ugrožen. Situacija je više nego alarmantna, a sa ovolikim brojem plovila, bojim se i nerješiva".
U Crnoj Gori se ne zna tačan broj plovila.
Samo u Kotoru, u Bokokotorskom zalivu, ima oko 500 glisera, kaže Miljanić.
Zbog haotičnog stanja, koji nerijetko prouzrokuje i ljudske žrtve, Ministarstvo pomorstva uvelo je nedavno dronove kojima nadgleda akvatorijum.
Kako su kazali za RSE, za pet dana kontrole dronom napisali su kazne u iznosu od 30.000 eura, oduzeli 17 plovnih objekata i više desetina dozvola.
Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe najstrože je zabranjeno brzo kretanje plovilom u priobalnom pojasu. Maksimalna brzina propisana je na 12 čvorova.
A udaljenost od obale za kretanja plovila morala bi biti najmanje 200 metara.
Pročitajte i ovo: Sezona ljetnjih rizika na crnogorskom moru'Stanje haotično a situacija, čini se, nerješiva'
Prema riječima Miljanića, najveći problem je to što je država neselektivno izdala previše dozvola za upravljanje plovilima među kojima ima i onih koji ne poznaju osnovna pravila.
"Ne znam da li je nad ovolikim brojem plovila uopšte moguće uspostaviti kontrolu, sve i kada bi država željela da riješi problem. Ograničenje brzine od 12 čvorova premalo i neprimjereno današnjim prilikama".
Kako ističe, brza plovila to ne mogu ispoštovati zbog male brzine koja je propisana. Naime, 12 čvorova je ekvivalent kretanja od 25 kilometara na sat.
"Dakle ni sam zakonski okvir nije dobar".
Problem nesavjesnog upravljanja plovilima zastupljen je duž cijele crnogorske obale.
"Bez uzdržavanja se glisira i divlja blizu obale, ronilačku bovu imali ili ne, potpuno je isto, pravilo desne ruke u mimoilaženju, niti bilo koje drugo pravilo - ne postoji", opisuje Miljanić.
On ukazuje da postoje i savjesni vozači glisera, uglavnom voditelji turističkih tura "koje je nemoguće razlikovati od gomile koja ne poštuje ništa".
Ilija Pajović je jedan od njih.
Vlasnik je kompanije sa 40 zaposlenih čija firma organizuje ture gliserom, po Boki Kotorskoj i razgledanje podmorja podmornicom.
Kaže da su nadležni dugo ignorisali postojanje nelegalnih prevoznika.
"Jeste haos, previše je plovila ali moralo se na vrijeme reagovati. Zbog nesavjesnih vozača mi ispaštamo, dobijamo lošu reputaciju jer nas poistovjećuju sa njima."
Podvodni ribolovac Nikša Miljanić
Iz ličnog ugla: Ronjenje ogroman rizik
Nikša Miljanić je gotovo svakodnevno ljeti pod vodom.
"Od 150 do 200 glisera mi prođe pored i iznad glave dok ronim i lovim ribu. Bahatost i neznanje, ne znam šta više, ali više ne mogu da uživam, što je tužno. Prava agonija."
On naglašava da je neophodno da ronilac bude propisno obilježen.
"Stavim bovu, imam crveno – crni gliser, prilično veliko plovilo od 6 metara. Mora se uočiti sa milje udaljenosti. Imam i zastavicu koja obilježava da je tu ronilac, što bi svako morao znati. No, iako to vide, prolaze na pet ili čak manje metara od mene."
Kako kaže, čudo je da nema više nesreća i objašnjava svoju strategiju izranjavanja.
"Da mi neko ne bi otkinuo glavu izranjam uz konopac - tačno uz svoje plovilo. Pritom, ja ronim na dah. Ima onih manje iskusnih koji mogu da izgube orjentaciju i odu 10-15 metara od svog signala na brodu."
Upravo nepoštovanje propisa od strane vozača glisera, koštalo je života Nikšinog druga ribolovca. Prije godinu usmrtio ga je propeler glisera dok je ronio na deset metara od obale.
Prema zakonu glisiranje je dozvoljeno na 200 metara od obale.
Nikša Miljanić
Osim glisera, problem i način vožnje skutera
A u Ulcinju, na krajnjem jugu crnogorskog primorja, izraženiji je problem nesavjesnih vozača skutera.
Naime, dužina ove plaže od 11 kilometara otežava postavljanje bova koje bi spriječile da se plovila priblažavaju kupačima i obali.
"Crna Gora ima divnu obalu, divne plaže i puno divnih skutera blizu obale", kaže kroz smijeh za Radio Slobodna Evropa Vanja Babočajić iz Beograda.
Nakon dugo godina, ljetnji odmor proveo je sa porodicom u Crnoj Gori.
"Najviše volimo ulcinjsku Veliku plažu. Pjeskovita, prostrana sa velikim plićakom idealna je za djecu. Ali veliki problem su skuteri koji velikom brzinom idu u plićak, među kupače".
Njegova supruga ukazuje na problem neobilježenih ruta za skutere prilikom izlaska na more i povratka.
"Stresno je bilo i to što kada se nađemo u "njihovoj zoni" kreće neka dramatičnost i podizanje tenzija zviždaljkom i urlanjem "pomjerite se/šta ćete tu". Ne razumijem, čije je more?", pita se sagovornica.
Velika plaža, fotografija pokazuje blizinu skutera kupačima i obali (Ulcinj, jul 2024)
Šta kažu u Vladi?
U Ministarstvu pomorstva kažu za RSE da, osim dronova, u kontinuitetu sprovode inspekcijski nadzor ma obali.
"Kada inspekcija na licu mjesta zatekne onoga ko vrši prekršaj, izriče neku od upravnih mjera među kojima su oduzimanje plovnog objekta, dozvole za plovidbu, uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca ili novčane kazne".
Od 4. avgusta u upotrebi su tri drona, kako bi se nadzor vršio i iz vazduha.
"Inspektori više neće trpjeti pritiske, jer ćemo svakog dana imati dokumentovano ko je kršio pravila i kada. Sa ovim problemom ćemo se izboriti", kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Međutim, Miljanić je skeptičan jer je, kako kaže, stanje takvo da bi samo za kontrolu akvatorijuma u Boki trebalo 250 policajaca.
"Prekršaj je potrebno dokazati. Kako bi to u praksi izgledalo? Da policija krene da juri za nesavjesnim vozačima, za 300 glisera? Možete misliti tog haosa. Vjerujem da ni sama policija ne bi mogla izbjeći da i sama dodatno ugrozi plivače i manja plovila".
I Plava špilja na udaru glisera
Jedan od ugroženih "bisera" prirode je Plava špilja, poznata pećina na izlazu iz Bokokotorskog zaliva kroz koju svakodnevno prođe veliki broj skutera, glisera i barki.
Oni zagađuju vazduh, ispuštaju motorna ulja. A njihovi putnici plivaju između brodova kojih u špilji bude i po deset istovremeno, što im ugrožava bezbjednost.
Ilija Pajović je jedan od onih koji zabranjuje kupanje svojim putnicima u ovoj turističkoj atrakciji.
"Moralo bi se odlučiti ili kupači ili brodovi. Nikako oboje. Jer u istom momentu imate 150 ljudi koji plivaju i propelere . Znači to je potpuno besmisleno, ali nadam se se da će neko reagovati prije što neko pogine".
Plava špilja u koju nerijetko uplovi i po desetak plovila.
Ima li rješenja?
Pajović, koji je i višegodišnji pomorac smatra da je neophodno donijeti zakone unutrašnje morske plovidbe, koje će napisati stručnjaci.
"Postojeći su rađeni prije 40 godina, kad smo imali tri ratna broda".
Dodaje da je potrebno se zakonski regulisati i saobraćaj na vodi.
"Da se napravi plovni put gdje bi se znalo kuda ide kruzer, kuda idu barke, kuda idu brza plovila. Trenutno istim plovnim putem ide kruzer i na primjer 100 skutera. To nije dobro, napraviće se "čep", desiće se tragedija".
Sugeriše i da se ugrade GPS uređaji.
"Tako bi nas država, tačnije Lučka kapetanja mogla pratiti i kontrolisati da ulazimo u zonu kupača, da li pratimo plovni put i onda bi se sancionisali oni koji to krše - koji broj broda i koja firma", zaključuje Pajović.
Perast, Kotor, jul 2024
Zakonom o pravnim licima čija se plovila ne pridržavaju ograničenja brzine plovidbe u zalivu na deset, odnosno šest čvorova, zaprećena je novčana kazna u iznosu od 1.500 do čak 20.000 evra, a fizičkim od 200 do 2.000 evra.
Iz Ministarstva RSE nije dobio tačan broj plovila u Crnoj Gori.