Zbog nepostojanja zakona o restituciji i denacionalizaciji, jevrejska imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini nikada nije vraćena, kako Jevrejskoj zajednici u BiH, tako i fizičkim licima. Njena vrijednost procjenjena je na oko tri milijarde eura.
Ovo pitanje aktualizirano je ovih dana i tokom posjete predsjedatelja Predsjedništva BiH Mladena Ivanića Izraelu.
Upitan da prokomentira problem povrata jevrejske imovine u BiH tokom posjete Izraelu, predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je kako je izvjesno da se to pitanje neće riješiti u skorije vrijeme.
BiH je jedina zemlja u regiji koja nije donijela zakon o restituciji i denacionalizaciji. U Srbiji i Makedoniji se ovo pitanje počelo rješavati modelom financijske kompenzacije. Predsjednik Udruženja La Benevolencija Jakob Finci smatra da bi se takav model trebao početi primjenjivati i u BiH.
"Niko ne očekuje da će država BiH isplatiti tri milijarde eura Jevrejima za ono što im je uništeno. Ali trebao bi se napraviti neki sporazum da se u periodu od nekih 10 ili 15 godina, iznos koji se dogovori, kompenzira u nekim mjesečnim tranšama", istakao je Finci.
Mladen Ivanić, koji je u posjeti Izraelu, nije optimista po pitanju vraćanja imovine u skorije vrijeme
Komepenzacija je jedan od modela kojim se vrši restitucija u svim postkomunističkim zemljama. Druga dva modela su još i naturalna restitucija i zamjenska imovina.
Predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu Boris Kožemjakin kaže da bi se kompenzacijom omogućilo stabilno financiranje Jevrejske zajednice u BiH.
"Mislimo da to ne bi bilo preveliko opterećenje, a istovremeno bi bilo etički i moralno da se od tih sredstava financira Jevrejska zajednica BiH ili da se daju stipendije za studnete, bili oni Jevreji ili ne", naglasio je Kožemjakin.
Nakon Drugog svjetskog rata imovina nije oduzeta samo Jevrejima, nego i drugim vjerskim zajednicama, kao i fizičkim licima. Svih ovih godina nije političke volje da se pitanje restitucije u BiH riješi.
Islamskoj zajednici u BiH oduzeta je gotovo sva vakufska zemlja koja nije bila vjerskog karaktera. Mustafa Vatrenjak, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, o tome kaže:
"Mi sada imamo imovinu koju gledamo kako je drugi koriste i uzimaju prihod od nje. Od te imovine koja nam nije vraćena, kao i svih građana, svi mi učestvujemo u financiranju ove države i njene administracije, koja pravi najveće troškove u ovom društvu."
U prvim godinama nakon Prvog svjetskog rata dobar dio imovine oduzet je i Katoličkoj i Pavoslavnoj crkvi u BiH. Ekspert za pitanje državne imovine Muharem Cero vjeruje da će se ovo pitanje morati riješiti približavanjem BiH Evropskoj uniji.
"Aktualne vlasti od početka nemaju namjeru da uvaže obaveze oko restitucije. Eventualne promjene možemo očekivati kada BiH bude kandidat EU. Poglavlje 23 i 24 bi moglo stvoriti pretpostavke za povrat imovine", dodaje Cero.
Srbija, Makedonija i Crna Gora usvojile su zakon o restituciji. Najdalje su otiše Hrvatska i Slovenija, koje su do sada uspjele vratiti između 60 i 90 posto oduzete imovine.