Već 20 godina vjerske zajednice čekaju da im se vrati imovina koju je bivši režim doslovno oteo vlasnicima. U BiH je pod restitucijom trebalo biti oko milion hektara zemljišta i oko tri miliona kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora. Vjerske zajednice gube strpljenje jer imovina propada, a u velikom dijelu promijenjena je i vlasnička struktura.
"Sve procjene Ekonomskog instituta i ostale procjene koje su rađene prije desetak godina danas su derogirane propisima raznoraznim po kojima je imovina oduzimana. Znači praktično vrijednosti nisu identične. Naše procjene govore da vrijednost imovine koju potražuju vjerske zajednice i crkve ne prelazi više od sedam posto ukupne imovine koja je predmet restitucije. Znači ne radi se o nekim velikim iznosima, ne radi se o nekoj velikoj imovini", navodi izvršni direktor La benovolencije i predsjednik Jevrejske zajednice Boris Kožemjakin.
Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih postkomunističkih zemalja koja
nije provela postupak denacionalizacije. Kašnjenje u donošenju tog zakona, prema svemu sudeći, postat će dodatni kamen oko vrata na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Posljednji pokušaj donošenja zakona o denacionalizaciji propao je prije skoro tri godine. Rokovi za donošenje ovog zakona su probijeni, a za jedno od najbolnijih i finansijski najtežih pitanja vlasti Bosne i Hercegovine nemaju odgovor.
Advokat Islamske zajednice Esad Hrvačić upozorio je da vakufi propadaju - kako zgrade, tako i zemljište, i naglasio je da je u posjedu Vakufske direkcije ostalo tek nekih pet posto od imovine.
"Ukoliko restitucija ne bude u roku od godinu, dvije ne bude donesena, imovina koja je već u nekom lošijem fizičkom stanju, a u pravnom još lošijem, mislim da neće imati efekata, tako da se vlast treba time zabrinuti. Mislim da će i mjere u smislu donošenja novih zakona biti oštrije", kaže Hrvačić.
Moguća tužba protiv države
U socijalizmu nacionalizovana imovina je čuvana, nije mijenjana vlasnička struktura, što nije slučaj u posljednjih 20 godina.
"U dobroj mjeri niz drugih zakona su dovodili do devastacije ove imovine, prije svega mislim na Zakon o prodaji stanova. Stiče se dojam da je zakonodavac upravo imao namjeru da ovakvim jednim pristupom dovede u još teži položaj ranijeg vlasnika", navodi Dragan Kramar iz Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Paroh Vanja Jovanović
Ukoliko bi bio donesen zakon o restituciji, predviđa se da bi se mogao koristiti pristup naturalne denacionalizacije. Jedan od najpoznatijih primjera takve denacionalizacije jeste zgrada Bogoslovije u Sarajevu u kojoj se nalazi Ekonomski fakultet.
Zgrada je trebala biti vraćena Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a za potrebe fakulteta treba biti napravljena nova. Vlasti su obećale, ali nisu ispunile obećanje, kaže paroh Vanja Jovanović:
"Pitanje Ekonomskog fakulteta u Sarajevu je isključivo političko pitanje - da li dozvoliti Srpskoj pravoslavnoj crkvi da otvori neku obrazovnu instituciju ili ne."
Ukoliko bi se donio zakon, problem bi mogao biti riješen na više načina, kaže sekretar Međureligijskog vijeća Emir Kovačević.
"Postoji imovina koja se može odmah vratiti, kao što su šume, livade, imate određenu imovinu koja propada, a niko u nju ne ulaže zato što nije čista vlasnička situacija, a ne može se vratiti što nema zakona. Postoji, naravno, imovina o kojoj treba pričati gdje je nemoguće naturalno vratiti. U tom slučaju treba se razgovarati o zamjenskoj imovini, o nekretnini iste vrijednosti. A ako i to nije moguće, onda treba ići na novačnu kompenzaciju po tržišnoj vrijednosti za određenu nekretninu", pojašnjava Kovačević.
Vjerske zajednice su najavile i moguću tužbu prema BiH. Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Saliha Đuderija kaže da je to razumljivo jer se BiH obavezala riješiti ovaj problem još pri potpisivanju Mirovnog sporazuma. Proces riješavanja ide veoma sporo, što je loše za BiH, kaže Đuderija.
"Što vrijeme više teče, to će biti teže. To je stav većine stručnjaka koji su radili u drugim prostorima i u drugim državama na ovim pitanjima, tako da mi mislimo i za BiH da samo odlaganje ovoga problema jeste vrlo teško. To nas stalno vodi u situaciju da ćemo u narednom periodu, ako ne nađemo adekvatno rješenje, ustvari biti suočeni sa mnogo izazova jer ovaj proces ne može ići jednostavno - i nije jeftin", zaključuje Đuderija.
"Sve procjene Ekonomskog instituta i ostale procjene koje su rađene prije desetak godina danas su derogirane propisima raznoraznim po kojima je imovina oduzimana. Znači praktično vrijednosti nisu identične. Naše procjene govore da vrijednost imovine koju potražuju vjerske zajednice i crkve ne prelazi više od sedam posto ukupne imovine koja je predmet restitucije. Znači ne radi se o nekim velikim iznosima, ne radi se o nekoj velikoj imovini", navodi izvršni direktor La benovolencije i predsjednik Jevrejske zajednice Boris Kožemjakin.
Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih postkomunističkih zemalja koja
U Jevrejskoj zajednici kažu da vrijednost imovine koju potražuju vjerske zajednice i crkve ne prelazi više od sedam posto ukupne imovine koja je predmet restitucije.
nije provela postupak denacionalizacije. Kašnjenje u donošenju tog zakona, prema svemu sudeći, postat će dodatni kamen oko vrata na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Posljednji pokušaj donošenja zakona o denacionalizaciji propao je prije skoro tri godine. Rokovi za donošenje ovog zakona su probijeni, a za jedno od najbolnijih i finansijski najtežih pitanja vlasti Bosne i Hercegovine nemaju odgovor.
Advokat Islamske zajednice Esad Hrvačić upozorio je da vakufi propadaju - kako zgrade, tako i zemljište, i naglasio je da je u posjedu Vakufske direkcije ostalo tek nekih pet posto od imovine.
"Ukoliko restitucija ne bude u roku od godinu, dvije ne bude donesena, imovina koja je već u nekom lošijem fizičkom stanju, a u pravnom još lošijem, mislim da neće imati efekata, tako da se vlast treba time zabrinuti. Mislim da će i mjere u smislu donošenja novih zakona biti oštrije", kaže Hrvačić.
Moguća tužba protiv države
U socijalizmu nacionalizovana imovina je čuvana, nije mijenjana vlasnička struktura, što nije slučaj u posljednjih 20 godina.
"U dobroj mjeri niz drugih zakona su dovodili do devastacije ove imovine, prije svega mislim na Zakon o prodaji stanova. Stiče se dojam da je zakonodavac upravo imao namjeru da ovakvim jednim pristupom dovede u još teži položaj ranijeg vlasnika", navodi Dragan Kramar iz Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Zgrada je trebala biti vraćena Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a za potrebe fakulteta treba biti napravljena nova. Vlasti su obećale, ali nisu ispunile obećanje, kaže paroh Vanja Jovanović:
"Pitanje Ekonomskog fakulteta u Sarajevu je isključivo političko pitanje - da li dozvoliti Srpskoj pravoslavnoj crkvi da otvori neku obrazovnu instituciju ili ne."
Ukoliko bi se donio zakon, problem bi mogao biti riješen na više načina, kaže sekretar Međureligijskog vijeća Emir Kovačević.
"Postoji imovina koja se može odmah vratiti, kao što su šume, livade, imate određenu imovinu koja propada, a niko u nju ne ulaže zato što nije čista vlasnička situacija, a ne može se vratiti što nema zakona. Postoji, naravno, imovina o kojoj treba pričati gdje je nemoguće naturalno vratiti. U tom slučaju treba se razgovarati o zamjenskoj imovini, o nekretnini iste vrijednosti. A ako i to nije moguće, onda treba ići na novačnu kompenzaciju po tržišnoj vrijednosti za određenu nekretninu", pojašnjava Kovačević.
Vjerske zajednice su najavile i moguću tužbu prema BiH. Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Saliha Đuderija kaže da je to razumljivo jer se BiH obavezala riješiti ovaj problem još pri potpisivanju Mirovnog sporazuma. Proces riješavanja ide veoma sporo, što je loše za BiH, kaže Đuderija.
"Što vrijeme više teče, to će biti teže. To je stav većine stručnjaka koji su radili u drugim prostorima i u drugim državama na ovim pitanjima, tako da mi mislimo i za BiH da samo odlaganje ovoga problema jeste vrlo teško. To nas stalno vodi u situaciju da ćemo u narednom periodu, ako ne nađemo adekvatno rješenje, ustvari biti suočeni sa mnogo izazova jer ovaj proces ne može ići jednostavno - i nije jeftin", zaključuje Đuderija.