Nedavna rasprava u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) o radu predstavništava tog bosanskohercegovačkog entiteta u svijetu, ponovo je otvorila pitanje zašto Republika Srpska (RS) ima predstavništva i čemu ona služe. Opozicione stranke žestoko kritikuju rad predstavništava tvrdeći da je jedino vidljivo da se bave "organizovanjem manifestacija i učešćem na sajmovima".
U posljednjoj deceniji otvoreno je osam predstavništava RS-a. Neka od njih se nalaze u značajnim centrima poput onog u Vašingtonu, Briselu, Moskvi i Beču. Za njihov rad su potrošena ogromna sredstva, no sada se postavljaju pitanja kakva je njihova uloga i kakvi su uopšte efekti njihovog postojanja.
U opozicionim strankama u RS-u smatraju da nije ispunjen niti osnovni razlog njihovog postojanja, a to je poboljšavanje imidža.
"RS trenutno nema nijednog prijatelja, sem nekih korektnih odnosa sa Srbijom i Rusijom. Samo Predstavništvo RS-a u Vašingtonu i preko njega ono što je rađeno je koštalo preko 60 miliona maraka (oko 30 miliona evra) za lobiranje u SAD-u, a onda dobijete predsjednika (Milorad Dodik), na crnoj listi, zajedno sa Keljmendijem ili zajedno sa kriminalcima i teroristima sa ovog područja", ukazuje funkcioner Narodnog demokratskog pokreta i poslanik u NSRS Zdravko Krsmanović.
Krsmanović ističe da nije zabilježen ni bilo kakav značajniji ekonomski uspjeh rada predstavništava, a sa tom tvrdnjom se slaže i ekonomistkinja Svetlana Cenić.
"Nikakav efekat nismo videli, osim što se preko tih predstavništava ko zna šta sve radilo. Podsetiću vas da je bila i priča da se i keš iznosio preko predstavništava i onda se to zataškalo. Grčko predstavništvo je ukinuto, izraelsko ukinuto, a nikakvi tu rezultati nisu bili. Samo smo godinama davali pare, jednako kao za kojekakve poslove poput sufinansiranja letova aviokompanija. Ne zna se brojka stvari za koje su date pare i nikakvu korist nema stanovništvo osim ako ne postoji privatna korist i stvarno to onda treba istražiti", ističe Cenić.
Svetlana Cenić: Slučaj o otvaranju predstavništava treba istražiti
Za Bošnjake u RS-u rad predstavništava entiteta odvija se na štetu države Bosne i Hercegovine.
"Ako zakonskim rješenjima entitet uzima nadležnosti sa državnog nivoa, institucija koje zaista imaju taj cilj da promoviraju Bosnu i traže poslove za cijelu Bosnu i Hercegovinu, samim tim što zakonska rješenja takva donose da Bosne je sve manje, a više je entiteta, zaista, non stop njihov rad je na podrivanju interesa BiH", ističe šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske Mujo Hadžiomerović.
Iz načina njihovog funkcionisanja, jasno se da zaključiti da predstavništva RS-a funkcionišu i kao diplomatska predstavništva, mišljenja je profesor javnog mijenja iz Banjaluke Mladen Mirosavljević.
Evidentno je da su predstavništva otvarana u godinama najave raznih referenduma i sve glasnije priče o otcjepljenju RS-a.
"Kada govorimo o predstavništvima RS-a, to me neodoljivo podsjeća na priču o trgovinskim predstavništvima koja je Crna Gora otvarala u najvažnijim svjetskim metropolama prije referenduma o njenom osamostaljenju kao samostalne države. Činjenica je da je RS otvorila veći broj predstavništava u najvažnijim evropskim centrima i Vašingtonu, ali da to nije bio dosta transparentan proces", konstatuje Miroslavljević.
Veoma je nejasno, navodi profesor Miroslavljević, koja je uloga tih predstavništava.
"Nejasno je i koliko košta njihovo funkcionisanje i šta je njihov krajnji cilj. Činjenica je i da je za rad predstavništava zaduženo Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi RS-a. Samim tim, to donekle implicira da se to ministarstvo a i rad predstavništava pomalo ponašaju kao neformalno ministarstvo inostranih poslova", dodaje Mirosavljević.
"Priprema za bježaniju"
Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a Zlatan Klokić tvrdi da su predstavništva RS-a opravdala postojanje, o čemu svjedoče i pozitivni revizorski izvještaji o njihovom poslovanju.
No iz Klokićevog ministarstva RSE je zatražio detaljnije informacije o stvarnim efektima rada predstavništava, međutim, odgovor još nije uslijedio.
Opoziciju je posebno zaintrigiralo otvaranje novog predstavništva entiteta na Kipru.
"Otvaranje predstavništva u Kipru samo je vrh ledenog brijega i po meni, to je priprema za bježaniju vladajuće garniture u RS-u", ocjenjuje Zdravko Krsmanović.
Zdravko Krsmanović: RS trenutno nema nijednog prijatelja, sem nekih korektnih odnosa sa Srbijom i Rusijom
Ni ekonomistkinja Svetlana Cenić ne vidi nikakvog smisla za otvaranje Predstavništva RS-a na Kipru.
"Zaista ne znam – osim nekih računa ako neko ima privatnih po Kipru, imovine po Kipru – koje mi to imamo trgovačke, industrijske, privredne i ne znam više kakve saradnje sa Kiprom, neka mi samo neko objasni", riječi su Svetlane Cenić.
Za razliku od političkih konotacija, u Privrednoj komori Republike Srpske navode da su zadovoljni radom pojedinih predstavništava, ali da bi se, generalno, moglo učiniti i mnogo više na promociji privrede i privrednom povezivanju. Čini se da trenutno najbolje efekte ostvaruju šefovi predstavništava čija plata iznosi i do 3.500 hiljade evra.