O suđenjima za ratne zločine na skupu u Budvi razgovarali su haške i sudije iz regiona. Radni sastanak održan je u okviru projekta Pravda i ratni zločini. Finasijer je EU, a cilj unapređenje kapaciteta pripadnika pravne profesije iz regije koji rade na procesuiranju ratnih zločina.
"Pravno nasljeđe Haškog tribunala zavisiće od nacionalnih pravosuđa država u Jugoistočnoj Evropi", ocijenio je sudija Fausto Pokar iz Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji:
"Gonjenje teških povreda iz međunarodnog prava je i dalje primarna odgovornost pojedinih država. Sprovođenje strategije Tribunala takođe odražava namjeru Savjeta bezbjednosti da se Tribunal osnuje kao privremeni tribunal, da presuđuje do momenta kada nacionalni sistemi pojedinih država budu u stanju da sami rade predmete koje sada radi tribunal u Hagu", pojasnio je Pokar.
Pitali smo neke od sudija da li smatraju da su nacionalna pravosuđa sposobna preuzeti slučajeve ratnih zločina.
"Mislim da smo sposobni i da imamo kapacitete uz pomoć međunarodne zajednice", smatra Želimir Barić, predsjednik Vrhnovnog suda Republike Srpske.
"Lično mislim, pre svega, da postoji spremnost svih struktura u društvu da se ratni zločini procesuiraju, a uz to mislim da imamo dovoljno
stručnih i obučenih kadrova koji mogu da iznesu taj posao i apsolutno mislim da su sudovi i tužilaštva spremni da preuzmu i nastave rad nakon zatvaranja Haškog tribunala", ocjenila je sudija Sanja Manojlović iz Apelacionog suda u Beogradu.
U Crnoj Gori su procesuirana četiri ratna zločina, ali nijedan nije pravosnažno okončan.
"Naša je sreća što imamo samo četiri procesa koji su u toku. Uradićemo sve da se dokazi na jedan brižljiv način ocjene. To je ono što mora, ako će se pokazati kapacitet crnogorskog pravosuđa, a ostalo ostaje zakonu", navodi predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.
Dobra saradnja u regionu
Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, podsjeća da Bosna i Hercegovina ima najviše predmeta ratnih zločina u regionu, čije je sudsko okončanje ograničeno na sedam, odnosno petnaest godina.
"Na nivou entiteta Repblike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine imamo na određeni način ujednačenu i sudsku praksu. Primjenjuje se Krivični zakon bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dok u predmetima ratnih zločina na sudu BiH, po meni, su sporna pitanja kada su u predmetu krivična djela ratni zločin protiv čovječnosti i krivično djelo genocida", kaže Barić.
Na pitanje kakva je saradnja u ovoj oblasti sa susjednim zemljama, sudija Barić kaže:
"Za razliku od prethodnih godina postoji izuzetno dobra saradnja zemalja u regionu i mislim da je saradnja na međunarodnom novou u jednoj uzlaznoj liniji."
RSE: Šta su osnovne prepreke?
Barić: Osnovne prepreke, po meni, to je neko moje slobodno mišljenje, su te da treba u daljoj budućnosti da bude tješnja saradnja između ovih zemalja u regionu bivše Jugoslavije, posebno ministarstava pravde.
Prema riječima šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopolda Maurera, sudski epolog ratnih zločina je važan preduslov uspostavljanja trajnog pomirenja i procesa pridruživanja Balkana Evropskoj uniji.
"Kandidati se procjenjuju na putu ka Evropskoj uniji, sa aspekta saradnje sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sa procesuiranjem ratnih zločina. Mislim da je odvođenje optuženih za ratne zločine pred lice pravde jako važno i pokazuje kapacitet jedne zemlje, jednog društva da pokažu zrelost i da procesuiraju najteže zločine i da na neki način riješe to nasljeđe iz prošlosti. To je osnov procesa pomirenja u regionu", ocjenjuje Marurer.
"Pravno nasljeđe Haškog tribunala zavisiće od nacionalnih pravosuđa država u Jugoistočnoj Evropi", ocijenio je sudija Fausto Pokar iz Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji:
"Gonjenje teških povreda iz međunarodnog prava je i dalje primarna odgovornost pojedinih država. Sprovođenje strategije Tribunala takođe odražava namjeru Savjeta bezbjednosti da se Tribunal osnuje kao privremeni tribunal, da presuđuje do momenta kada nacionalni sistemi pojedinih država budu u stanju da sami rade predmete koje sada radi tribunal u Hagu", pojasnio je Pokar.
Pitali smo neke od sudija da li smatraju da su nacionalna pravosuđa sposobna preuzeti slučajeve ratnih zločina.
"Mislim da smo sposobni i da imamo kapacitete uz pomoć međunarodne zajednice", smatra Želimir Barić, predsjednik Vrhnovnog suda Republike Srpske.
"Lično mislim, pre svega, da postoji spremnost svih struktura u društvu da se ratni zločini procesuiraju, a uz to mislim da imamo dovoljno
stručnih i obučenih kadrova koji mogu da iznesu taj posao i apsolutno mislim da su sudovi i tužilaštva spremni da preuzmu i nastave rad nakon zatvaranja Haškog tribunala", ocjenila je sudija Sanja Manojlović iz Apelacionog suda u Beogradu.
U Crnoj Gori su procesuirana četiri ratna zločina, ali nijedan nije pravosnažno okončan.
"Naša je sreća što imamo samo četiri procesa koji su u toku. Uradićemo sve da se dokazi na jedan brižljiv način ocjene. To je ono što mora, ako će se pokazati kapacitet crnogorskog pravosuđa, a ostalo ostaje zakonu", navodi predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.
Dobra saradnja u regionu
Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, podsjeća da Bosna i Hercegovina ima najviše predmeta ratnih zločina u regionu, čije je sudsko okončanje ograničeno na sedam, odnosno petnaest godina.
"Na nivou entiteta Repblike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine imamo na određeni način ujednačenu i sudsku praksu. Primjenjuje se Krivični zakon bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dok u predmetima ratnih zločina na sudu BiH, po meni, su sporna pitanja kada su u predmetu krivična djela ratni zločin protiv čovječnosti i krivično djelo genocida", kaže Barić.
Na pitanje kakva je saradnja u ovoj oblasti sa susjednim zemljama, sudija Barić kaže:
"Za razliku od prethodnih godina postoji izuzetno dobra saradnja zemalja u regionu i mislim da je saradnja na međunarodnom novou u jednoj uzlaznoj liniji."
RSE: Šta su osnovne prepreke?
Barić: Osnovne prepreke, po meni, to je neko moje slobodno mišljenje, su te da treba u daljoj budućnosti da bude tješnja saradnja između ovih zemalja u regionu bivše Jugoslavije, posebno ministarstava pravde.
Prema riječima šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopolda Maurera, sudski epolog ratnih zločina je važan preduslov uspostavljanja trajnog pomirenja i procesa pridruživanja Balkana Evropskoj uniji.
"Kandidati se procjenjuju na putu ka Evropskoj uniji, sa aspekta saradnje sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sa procesuiranjem ratnih zločina. Mislim da je odvođenje optuženih za ratne zločine pred lice pravde jako važno i pokazuje kapacitet jedne zemlje, jednog društva da pokažu zrelost i da procesuiraju najteže zločine i da na neki način riješe to nasljeđe iz prošlosti. To je osnov procesa pomirenja u regionu", ocjenjuje Marurer.