Sućut žrtvama, ali i očekivanja od drugostupanjske presude, opći je ton hrvatskih komentara na prvostupanjsku hašku presudu Jadranku Prliću i drugima.
Cijeli državni vrh komentirao je hašku presudu Prliću i drugima.
„Kada slušate takvu presudu, kada je ja slušam, prvo čega se sjetite su – žrtve! Dakle, moja sućut je bila usmjerena prema žrtvama i njihovim obiteljima, kao i u drugim sluačjevima strašnih zločina koji su se dešavali na području bivše Jugoslavije. Kada je riječ o individualnoj krivnji, jer krivnja je uvijek individualna, kako je riječ o nepravomoćnim presudama, kao ni u drugim slučajevima ja ih nisam komentirao, pa neću ni ovu. A kada je riječ o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oni su za vrijeme rata bili ambivalentne naravi. Ja sam o nekim – po mom sudu – pogreškama hrvatske politike govorio i u Parlamentarnoj skupštini BiH“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Premijer Zoran Milanović ocjenjuje da kvalifikacije iz prvostupanjske presude ne odgovaraju stvarnosti i očekuje da će takav stav biti uvažen u drugostupanjskoj presudi. I on naglašava ambivalentnost hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici devedesetih.
„Hrvatska je imala grešaka u BiH, ali bila je partner, bila je saveznik i jako puno je pomagala. I ako možemo Bosnu i Hercegovinu dijeliti na tri naroda – to tako piše u Ustavu BiH - onda da nije bilo hrvatskih glasova na referendumu u proljeće 1992. godine, Bosna i Hercegovina nikada ne bi bila samostalna država“, kazao je Milanović.
„Haški sud treba poštivati, bez obzira svidjela se nama neka njegova odluka ili ne“, poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.
„Hrvatska tu ima principijelan stav da sve zločine treba kazniti. A kako će ova prvostupanjska i kasnije drugostupanjska presuda utjecati na odnose – nadam se da i Hrvatska i BiH imaju u vidu svoju budućnost“, kazao je Leko.
Prvi čovjek opozicije, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kaže kako je njegova stranka neugodno iznenađena iznesenim kvalifikacijama i visinom prvostupanjskih kazni.
„Smatramo da su i Hrvatska i BiH bile izložene velikosrpskoj agresiji i mislim da je ovo jedna sasvim kriva kvalifikacija. Uvjeren sam da će u žalbenom postupku biti srušena ova kvalifikacija i da će konačna pravomoćna presuda biti drugačija. Na Vladi je da učini sve što može da to tako i bude“, navodi Karamarko.
Neće biti implikacija po Hrvatsku
U ime grupa za ljudska prava – Vesna Teršelič iz Documente:
„Bosna i Hercegovina danas zaslužuje od strane Hrvatske preuzimanje odgovornosti za tadašnju i sadašnju situaciju, jer je tu Hrvatska suodgovorna, a zaslužuje i konstruktivnu politiku u kojoj će Bosna i Hercegovina moći dovršiti proces ustavnih promjena“, ocjenjuje Vesna Teršelič.
Prvostupanjska haška presuda Priliću i drugima moralno, politički i komunikacijski znači dvije stvari, ocjenjuje politički analitičar Žarko Puhovski:
„Da je Hrvatska odgovorna za vojnu intervenciju u BiH, a to ima implikacije po saborsku deklaraciju o ratu u BiH i drugo – da je Herceg Bosna, na isti način na koji mi govorimo o Republici Srpskoj, zapravo sazdana na ratnom zločinu“, smatra Puhovski.
Odvjetnik s haškim iskustvom Anto Nobilo kaže za naš radio kako je novum ove presude udruženi zločinački poduhvat u kojem su sudjelovali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak i tadašnji načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko:
„To znači da su sudjelovali u planiranju ili zapovijedanju zločinima i da su zločin ukomponirali kao metodu ostvarivanja svojih političkih ciljeva u Bosni i Hercegovini. To je ono što je zastrašujuće i što bi itekako ozbiljno trebalo uzeti u obzir prilikom revalorizacije hrvatske povijesti u ranim devedesetim godinama“, kaže Nobilo.
Nobilo, inače oštar kritičar hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici devedesetih, ne očekuje nikakve međunarodne pravne ili političke implikacije po Hrvatsku od ove presude.
„Hrvatska danas i Hrvatska iz tih vremena nisu iste države. Hrvatska ne bi bila pred ulaskom u Europsku uniju da nije ispoštovala najviše standarde ljudskih prava, a prvi ljudi hrvatske države izrazili su žaljenje zbog zločina kroz povijest u ime hrvatskog naroda“, kazao je.
„U nekom operativnom političkom smislu mislim da tu neće biti posljedica, ali je vrlo važno za socijalnu higijenu našeg društva kakav mi imamo stav – ne samo šefovi država i vlada, nego i društvo u najširem smislu, mediji, obični građani, svi oni kojima je dostupna javna riječ. Jedino što mi sad možemo i moramo je – osuditi ove zločine koji su napravljeni u naše ime. Oni su zaista bili brojni i teški. Mi ne možemo promijeniti ono što se desilo u povijesti, ali možemo to osuditi“, naglašava Nobilo.
On posebno ističe da aktualni čelnici Hrvata u Bosni i Hercegovini nakon ove presude trebaju najoštrije osuditi rukovodstvo Herceg-bosne i HDZ-a iz tih vremena koji su – naglašava Nobilo - stvorili organizaciju za provođenje zločina.
Cijeli državni vrh komentirao je hašku presudu Prliću i drugima.
„Kada slušate takvu presudu, kada je ja slušam, prvo čega se sjetite su – žrtve! Dakle, moja sućut je bila usmjerena prema žrtvama i njihovim obiteljima, kao i u drugim sluačjevima strašnih zločina koji su se dešavali na području bivše Jugoslavije. Kada je riječ o individualnoj krivnji, jer krivnja je uvijek individualna, kako je riječ o nepravomoćnim presudama, kao ni u drugim slučajevima ja ih nisam komentirao, pa neću ni ovu. A kada je riječ o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oni su za vrijeme rata bili ambivalentne naravi. Ja sam o nekim – po mom sudu – pogreškama hrvatske politike govorio i u Parlamentarnoj skupštini BiH“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Premijer Zoran Milanović ocjenjuje da kvalifikacije iz prvostupanjske presude ne odgovaraju stvarnosti i očekuje da će takav stav biti uvažen u drugostupanjskoj presudi. I on naglašava ambivalentnost hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici devedesetih.
„Hrvatska je imala grešaka u BiH, ali bila je partner, bila je saveznik i jako puno je pomagala. I ako možemo Bosnu i Hercegovinu dijeliti na tri naroda – to tako piše u Ustavu BiH - onda da nije bilo hrvatskih glasova na referendumu u proljeće 1992. godine, Bosna i Hercegovina nikada ne bi bila samostalna država“, kazao je Milanović.
„Haški sud treba poštivati, bez obzira svidjela se nama neka njegova odluka ili ne“, poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.
„Hrvatska tu ima principijelan stav da sve zločine treba kazniti. A kako će ova prvostupanjska i kasnije drugostupanjska presuda utjecati na odnose – nadam se da i Hrvatska i BiH imaju u vidu svoju budućnost“, kazao je Leko.
Prvi čovjek opozicije, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kaže kako je njegova stranka neugodno iznenađena iznesenim kvalifikacijama i visinom prvostupanjskih kazni.
„Smatramo da su i Hrvatska i BiH bile izložene velikosrpskoj agresiji i mislim da je ovo jedna sasvim kriva kvalifikacija. Uvjeren sam da će u žalbenom postupku biti srušena ova kvalifikacija i da će konačna pravomoćna presuda biti drugačija. Na Vladi je da učini sve što može da to tako i bude“, navodi Karamarko.
Neće biti implikacija po Hrvatsku
U ime grupa za ljudska prava – Vesna Teršelič iz Documente:
„Bosna i Hercegovina danas zaslužuje od strane Hrvatske preuzimanje odgovornosti za tadašnju i sadašnju situaciju, jer je tu Hrvatska suodgovorna, a zaslužuje i konstruktivnu politiku u kojoj će Bosna i Hercegovina moći dovršiti proces ustavnih promjena“, ocjenjuje Vesna Teršelič.
Prvostupanjska haška presuda Priliću i drugima moralno, politički i komunikacijski znači dvije stvari, ocjenjuje politički analitičar Žarko Puhovski:
„Da je Hrvatska odgovorna za vojnu intervenciju u BiH, a to ima implikacije po saborsku deklaraciju o ratu u BiH i drugo – da je Herceg Bosna, na isti način na koji mi govorimo o Republici Srpskoj, zapravo sazdana na ratnom zločinu“, smatra Puhovski.
Odvjetnik s haškim iskustvom Anto Nobilo kaže za naš radio kako je novum ove presude udruženi zločinački poduhvat u kojem su sudjelovali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak i tadašnji načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko:
„To znači da su sudjelovali u planiranju ili zapovijedanju zločinima i da su zločin ukomponirali kao metodu ostvarivanja svojih političkih ciljeva u Bosni i Hercegovini. To je ono što je zastrašujuće i što bi itekako ozbiljno trebalo uzeti u obzir prilikom revalorizacije hrvatske povijesti u ranim devedesetim godinama“, kaže Nobilo.
Nobilo, inače oštar kritičar hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici devedesetih, ne očekuje nikakve međunarodne pravne ili političke implikacije po Hrvatsku od ove presude.
„Hrvatska danas i Hrvatska iz tih vremena nisu iste države. Hrvatska ne bi bila pred ulaskom u Europsku uniju da nije ispoštovala najviše standarde ljudskih prava, a prvi ljudi hrvatske države izrazili su žaljenje zbog zločina kroz povijest u ime hrvatskog naroda“, kazao je.
„U nekom operativnom političkom smislu mislim da tu neće biti posljedica, ali je vrlo važno za socijalnu higijenu našeg društva kakav mi imamo stav – ne samo šefovi država i vlada, nego i društvo u najširem smislu, mediji, obični građani, svi oni kojima je dostupna javna riječ. Jedino što mi sad možemo i moramo je – osuditi ove zločine koji su napravljeni u naše ime. Oni su zaista bili brojni i teški. Mi ne možemo promijeniti ono što se desilo u povijesti, ali možemo to osuditi“, naglašava Nobilo.
On posebno ističe da aktualni čelnici Hrvata u Bosni i Hercegovini nakon ove presude trebaju najoštrije osuditi rukovodstvo Herceg-bosne i HDZ-a iz tih vremena koji su – naglašava Nobilo - stvorili organizaciju za provođenje zločina.