Korupcija prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma dobija nove elemente, odnosno širi se tako što je tužilaštvo započelo saslušanja crnogorskih novinara koji su objavljivali podatke o kracima korupcije u ovom poslu.
Osnovno tužilaštvo je u svojstvu osumnjičenog saslušalo pomoćnika glavnog urednika dnevnog lista "Dan" Nikolu Markovića od koga je insistiralo da saopšti ko je izvor povjerljivih informacija o aferi Telekom. Marković je odbio da otkrije izvor.
Nakon sat i po koliko je proveo u zgradi osnovnog tužilaštva u podgorici pomoćnik Marković je potvrdio da je saslušan u svojstvu osumnjičenog za otkrivanje povjerljivih podataka iz istrage o korupciji prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma.
Marković nije želio da saopšti tužilaštvu izvor za tri teksta u kojima je otkriven dio mogućeg kraka korupcije crnogorskih zvaničnika.
"Tužilaštvo me je pitalo da saopštim izvor informacija, što sam ja naravno odbio i upozorili su me da smo objavili podatke koji su proglašeni tajnim. Ja želim da kažem da Dan, ni ja lično koji sam došao do tih podataka niti sam znao da su ti podaci proglašeni tajnim niti su oni za mene tajni. Zato sam ih i objavio. Da budem iskren, i da smo znali da su tajni Dan bi ih objavio, jer cijenimo da je interes javnosti mnogo veći i da se sazna ko je korumpiran prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma, nego to što tužilaštvo smatra da su ti podaci tajni", izjavio je Marković.
Dnevnici "Vijesti" i "Dan" su sredinom avgusta objavili informacije o finansijskoj operaciji kojom je Magyar Telekom, preko sejšelske offshore firme i domaće Euromarket banke, proslijedio novac za sad nepoznatim pojedincima koji su uticali da Magyar Telekom, koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma, pod povoljnijim uslovima kupi crnogorski Telekom.
Aferu Telekom je, početkom godine, pokrenulo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti o koruptivnim radnjama tokom privatizacije crnogorskog Telekoma u koju su umiješani pojedini domaći zvaničnici, njima bliski pojedinci i članovi uprave Telekoma koji su omogućili podmićivanje teško skoro sedam i po miliona eura.
Kombinatorika za skretanje pažnje
Crnogorski dnevnici "Dan" i "Vijesti" su otkrili jedan od mogućih krakova korupcije od banaka sa Sejšelskih ostrva preko Euromarket Banke u Podgorici.
Stvar je dodatno podgrijalo i saznanje da su Deutsche i Magyar Telekoma pristali da plate sudsko poravnanje od skoro 100 miliona dolara da bi njujorški Okružni sud obustavio proces.
Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se tada hitno oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem kojim su najavili istragu o "curenju" povjerljivih informacija, ali i obznanili namjeru da ubuduće i parlamentarci budu uskraćivani za osjetljive podatke, čime su sugerisali javnosti na mogućnost da je neko od poslanika predao medijima povjerljive informacije.
Nikola Marković ocjenjuje da je tužilačko saslušanje i svojstvo osumnjičenog predstavlja atak na medije.Govoreći o toku saslušanja Marković navodi da je bilo korektno.
"Ovaj atak na medije, ovaj pritisak na slobodne i nezavisne novine nije iz njihove glave već se radi o mnogo većoj kombinatorici da se prikrije i skrene pažnja sa ispitivanja gospodina Đukanovića i njihovih saradnika pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore, kako danas tako i narednih dana. Dan će nastaviti da piše i svaki podatak, bio on tajan ili javan, a koji pomaže da se razotkrije korupcija u vrhu bivše ili sadašnje crnogorske vlasti. Takve podatke mi ćemo sa zadovoljstvom objaviti. Ako zbog toga treba da budemo osumnjičeni, bože moj. Nije to nikakav problem", kazao je Marković.
Prilikom saslušaja bio je prisutan i advokat Zoran Piperović koji je naglasio da novinar nije obavezan da otkrije izvor ni po jednom zakonu te da nije do novinara da čuva državnu tajnu i naveo da očekuje da će proces protiv novinara stati na ovom saslušanju.
"Prva stvar je da Nikola nije dužan da kaže odakle mu informacije. Drugo, on nije činovnik bilo koje ustanove, on je novinar. Sve do čeka on dođe, a tiče se neke informacije tog trenutka to prestaje da bude bilo kakva tajna. Tajna je to za nekoga ko je zadužen za čuvanje tajne. Nadam se da u ovoj državi ima pameti da ovu stvar ne izvede na sud. Ukoliko bi se to dogodilo to bi samo bio blam za državu", smatra Piperović.
Gdje je granica između interesa javnosti da zna i eventualne štete od curenja informacija koje su proglašene tajnim, pitali smo Duška Vukovića nezavisnog novinara i analitičara, koji kaže da je posao novinara da istrajno traga za istinom, ali da u traganju te istine novinari mogu da budu i izmanipulisani.
"Ako se objaviljivanje određenih informacija pomaže da se dođe do konačne istine onda je na neki način dozvoljeno koristiti bilo kakav način koji može pomoći otkrivanju istine. Naravno da tu nema onog pravila da je dva plus dva uvijek 4. U svakom konkretnom slučaju se posebno mora analizirati, procjenjivati na koji način je najbolje postupati. Često se u praksi dešava da u traganju za istinom i u želji da što brže saznaju istinu novinari vještim manipulatorima posluže koji spinuju, odvraćaju pažnju od nekih informacija. Time usporavaju dolaženje do istine, ili je ponekad u potpunosti onemoguće", kaže Vuković.
Osnovno tužilaštvo je u svojstvu osumnjičenog saslušalo pomoćnika glavnog urednika dnevnog lista "Dan" Nikolu Markovića od koga je insistiralo da saopšti ko je izvor povjerljivih informacija o aferi Telekom. Marković je odbio da otkrije izvor.
Nakon sat i po koliko je proveo u zgradi osnovnog tužilaštva u podgorici pomoćnik Marković je potvrdio da je saslušan u svojstvu osumnjičenog za otkrivanje povjerljivih podataka iz istrage o korupciji prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma.
Marković nije želio da saopšti tužilaštvu izvor za tri teksta u kojima je otkriven dio mogućeg kraka korupcije crnogorskih zvaničnika.
"Tužilaštvo me je pitalo da saopštim izvor informacija, što sam ja naravno odbio i upozorili su me da smo objavili podatke koji su proglašeni tajnim. Ja želim da kažem da Dan, ni ja lično koji sam došao do tih podataka niti sam znao da su ti podaci proglašeni tajnim niti su oni za mene tajni. Zato sam ih i objavio. Da budem iskren, i da smo znali da su tajni Dan bi ih objavio, jer cijenimo da je interes javnosti mnogo veći i da se sazna ko je korumpiran prilikom privatizacije crnogorskog Telekoma, nego to što tužilaštvo smatra da su ti podaci tajni", izjavio je Marković.
Dnevnici "Vijesti" i "Dan" su sredinom avgusta objavili informacije o finansijskoj operaciji kojom je Magyar Telekom, preko sejšelske offshore firme i domaće Euromarket banke, proslijedio novac za sad nepoznatim pojedincima koji su uticali da Magyar Telekom, koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma, pod povoljnijim uslovima kupi crnogorski Telekom.
Aferu Telekom je, početkom godine, pokrenulo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti o koruptivnim radnjama tokom privatizacije crnogorskog Telekoma u koju su umiješani pojedini domaći zvaničnici, njima bliski pojedinci i članovi uprave Telekoma koji su omogućili podmićivanje teško skoro sedam i po miliona eura.
Kombinatorika za skretanje pažnje
Crnogorski dnevnici "Dan" i "Vijesti" su otkrili jedan od mogućih krakova korupcije od banaka sa Sejšelskih ostrva preko Euromarket Banke u Podgorici.
Stvar je dodatno podgrijalo i saznanje da su Deutsche i Magyar Telekoma pristali da plate sudsko poravnanje od skoro 100 miliona dolara da bi njujorški Okružni sud obustavio proces.
Nikola Marković sa advokatom Zoranom Piperovićem, 20. septembar 2012.
Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se tada hitno oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem kojim su najavili istragu o "curenju" povjerljivih informacija, ali i obznanili namjeru da ubuduće i parlamentarci budu uskraćivani za osjetljive podatke, čime su sugerisali javnosti na mogućnost da je neko od poslanika predao medijima povjerljive informacije.
Nikola Marković ocjenjuje da je tužilačko saslušanje i svojstvo osumnjičenog predstavlja atak na medije.Govoreći o toku saslušanja Marković navodi da je bilo korektno.
"Ovaj atak na medije, ovaj pritisak na slobodne i nezavisne novine nije iz njihove glave već se radi o mnogo većoj kombinatorici da se prikrije i skrene pažnja sa ispitivanja gospodina Đukanovića i njihovih saradnika pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore, kako danas tako i narednih dana. Dan će nastaviti da piše i svaki podatak, bio on tajan ili javan, a koji pomaže da se razotkrije korupcija u vrhu bivše ili sadašnje crnogorske vlasti. Takve podatke mi ćemo sa zadovoljstvom objaviti. Ako zbog toga treba da budemo osumnjičeni, bože moj. Nije to nikakav problem", kazao je Marković.
Prilikom saslušaja bio je prisutan i advokat Zoran Piperović koji je naglasio da novinar nije obavezan da otkrije izvor ni po jednom zakonu te da nije do novinara da čuva državnu tajnu i naveo da očekuje da će proces protiv novinara stati na ovom saslušanju.
"Prva stvar je da Nikola nije dužan da kaže odakle mu informacije. Drugo, on nije činovnik bilo koje ustanove, on je novinar. Sve do čeka on dođe, a tiče se neke informacije tog trenutka to prestaje da bude bilo kakva tajna. Tajna je to za nekoga ko je zadužen za čuvanje tajne. Nadam se da u ovoj državi ima pameti da ovu stvar ne izvede na sud. Ukoliko bi se to dogodilo to bi samo bio blam za državu", smatra Piperović.
Gdje je granica između interesa javnosti da zna i eventualne štete od curenja informacija koje su proglašene tajnim, pitali smo Duška Vukovića nezavisnog novinara i analitičara, koji kaže da je posao novinara da istrajno traga za istinom, ali da u traganju te istine novinari mogu da budu i izmanipulisani.
"Ako se objaviljivanje određenih informacija pomaže da se dođe do konačne istine onda je na neki način dozvoljeno koristiti bilo kakav način koji može pomoći otkrivanju istine. Naravno da tu nema onog pravila da je dva plus dva uvijek 4. U svakom konkretnom slučaju se posebno mora analizirati, procjenjivati na koji način je najbolje postupati. Često se u praksi dešava da u traganju za istinom i u želji da što brže saznaju istinu novinari vještim manipulatorima posluže koji spinuju, odvraćaju pažnju od nekih informacija. Time usporavaju dolaženje do istine, ili je ponekad u potpunosti onemoguće", kaže Vuković.