Reakcije u Crnoj Gori: Bošnjačka stranka na istorijskom testu

Zgrada Skupštine Crne Gore, foto: Savo Prelević

Nakon izbora u Crnoj Gori, na kojima je koalicija DPS-a, SDP-a i Liberalne partije osvojila parlamentarnu većinu, ali prvi put nakon 11 godina ne natpolovičnu, oči vlasti i opozicije uprte su u Bošnjačku stranku, koja će biti presudna u formiranju nove Vlade.

U takvoj poziciji partija manjinskih naroda politički analitičari vide istorijsku pravdu.

Analizirajući rezultate parlamentarnih izbora, univerzitetski profesor Svetozar Jovićević ocjenjuje da je došlo da bitnih pomaka na crnogorskoj političkoj sceni, pošto dosadašnja vlast nakon dugo godina nije osvojila aposlutnu većinu u parlamentu.

"I posebno za njih, ali i za Crnu Goru značajan gubitak vlasti u u Nikšiću, koji je uvijek bio pokazatelj opšteg raspoloženja građana Crne Gore. Dakle, to jeste bitan pomak. Ko je tome najviše doprinio taj je i najveći dobitnik. Mislim da je više nego jasno da je tome najviše doprinijela nova snaga Pozitivna Crna Gora, jer ona je uzela značajan dio dosadašnjih birača DPS-a i SDP-a", kaže Jovićević.

Komentarišući za RSE šta su ključne poruke parlamentarnih izbora a u susret predsjedničkim koji bi trebalo da se održe na proljeće sljedeće godine, direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević konstatovala je kako pobjeda vladajuće koalicije nije tako ubjedljiva kao što nije ni poraz opozicije.

"Činjenica da sve ono što nije osvajanje apsolutne većine predstavlja poraz za vladajuću koaliciju i u tom dijelu ona jeste najveći gubitnik, iako u onome što je izraz u mandatima ona izlazi sa jednom većinskom podrškom i to u nekakvom nastupajućem periodu ukazuje na potrebu ili unutar vladajuće koalicije da ozbiljno naprave neke promjene ili da i oni sami prihvataju nešto što je neminovnost i što nosi proces demokratizacije, a to je mogućnost gubljenja vlasti na izborima", rekla je Uljarević.

Odlučujući potez

Glavni dobitnik izbora za Uljarević su manjinske partije odnosno Bošnjačka stranka koja je došla u poziciju jezička na vagi, odnosno koja će odlučiti ko će formirati novu vlast.

Upravo u tome Svetozar Jovićević vidi istorijsku pravdu pošto su, kako ističe manjine odnosno Bošnjaci, Muslimani i Albanci presudno uticali da Crna Gora 2006. obnovi državnu samostalnost.

Svetozar Jovićević, foto: Savo Prelević


"Ima pravde utoliko prije što su mnogi od njih i kao cjelina i kao pojedinci stradali. Sve znamo... I deportacija i stradanje u Bukovici, i ona morbidna stradanja kada su na čelu države i policije bili oni isti ljudi koji su sada na čelu Crne Gore, kada su ni krivi ni dužni stradali 95. godine, optuživani za sve i svašta, kada se događao Orlov let i kada se mnogo toga drugog dešavalo. Ima pravde da oni, kao što su odlučujuće djelovali na ostvarivanje državnog statusa Crne Gore da sada i odlučujuće djeluju i na promjenu stanja u Crnoj Gori, što bi dobro bilo i za njih same", smatra Jovićević.

Za profesora Jovićevića, Bošnjačka stranka sada je na istorijskom testu da odluči da li će se prikloniti svojim starim političkim saveznicima oličenim u vladajućoj koaliciji ili će smoći snage da parlamentarnu većinu oformi sa opozicijom.

No koliko je realna takva, kako je zovu Vlada nacionalnog jedinstva, koja bi okupila brojne igrače sa opozicione scene i partije nacionalnih majnjina? Je li to gotovo nemoguća misija kada Bošnjaci imaju na raspologanju mnogo lakšu pregovaračku tehniku sa Đukanovićevom demokratskom partijom socijalista?

"Ta solucija je moguća. Nije se lako odlučiti na nju jer bi tu soluciju činilo dosta međusobno suprotstavljenih političkih faktora. Realnija je svakako ova mogućnost da se oni opredijele za nastavak saradnje sa ovom vladajućom koalicijom. Ali pitanje je stvarno hoće li oni shvatiti da se za jedan prelazni period u kojem bi se morali odigrati ključni potezi promjene stanja u Crnoj Gori od tužilaštva, policije i mnogo čega drugog. Da li će oni shvatiti da oni mogu to da urade. Na njima je zapravo da smognu snage da naprave odlučujući potez. Najgore bi bilo ako im u tom opredjeljenju, istorijskom budu opredjeljujući neki sitni, mali interesi na dobijanju neke opštine ili nekog položaja", ističe Jovićević.