Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden i kineski lider Si Đinping održali su telefonski razgovor u utorak, 2. aprila što je bio prvi razgovor čelnika dvije supersile otkako su se sastali u San Francisku u novembru prošle godine.
U nastojanju da usred napetih američko-kineskih odnosa unaprijede područja saradnje, dvojica lidera su, u gotovo dvosatnom razgovoru, raspravljali o nekoliko tema koje uključuju Tajvan, Južno kinesko more, Rusiju, TikTok, trgovinu i sankcije.
Dok SAD želi spriječiti pogoršanje odnosa u izbornoj godini, Kina nastoji predstaviti sliku poboljšanja odnosa s Vašingtonom, pišu svjetski mediji.
'Provjera' prošlogodišnjih sporazuma
Razgovor Bidena i Sija je održan u sklopu intenzivnih diplomatskih napora gdje obje supersile pokušavaju pronaći okvirnu zajedničku tačku i resetovati komunikaciju usred tinjajućih sporova koji uključuju gotovo sve aspekte odnosa, napisao je The Washington Post.
Obje strane tvrde da su tokom trajanja poziva razmijenile detaljna mišljenja o temama koje uključuju vojnu saradnju, napore u borbi protiv narkotika, odnose Kine s Tajvanom i Rusijom.
"Dvojica lidera održala su iskrenu i konstruktivnu raspravu o nizu bilateralnih, regionalnih i globalnih pitanja, uključujući područja saradnje i područja razilaženja", navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je sastanak i reklo da je Si naglasio smanjenje rizika u odnosima.
"Si Đinping je istaknuo da se kinesko-američki odnosi ove godine moraju pridržavati nekoliko glavnih načela. Prvi je cijeniti mir, držati se krajnje linije da nema sukoba i konfrontacije, te stalno podizati pozitivna očekivanja za kinesko-američke odnose", navodi se u saopštenju.
Pročitajte i ovo: Bajden i Si dogovorili obnovu komunikacije dve vojske i borbu protiv fentanilaPoziv je, napominje list, bio prvi razgovor između dvojice čelnika od novembra, kada su se Biden i Si sastali u Kaliforniji na prijelomnom samitu na kojem su se složili da ponovo pokrenu saradnju u borbi protiv narkotika i regulaciji umjetne inteligencije.
Također su ponovo otvorili kritične komunikacije između vojski dviju zemalja, odnos koji je uglavnom bio zamrznut od kraja 2022., napisao je Washington Post dodajući da je prošlogodišnji sastanak prigušio neka strahovanja od vojne eskalacije nakon nekoliko "bliskih susreta" kineskih borbenih i američkih posmatračkih aviona na Pacifiku.
S druge strane, poziv u utorak (2. aprila) nije doveo do konkretnih političkih ishoda, ocijenio je list dodajući da je viši zvaničnik američke administracije opisao razgovor kao "provjeru" sporazuma postignutih između dvojice lidera u novembru, kao i priliku za raspravu o nekim od problematičnih elemenata odnosa.
Prije samita u Kaliforniji, Biden i Si su se posljednji put lično susreli na Baliju u Indoneziji u novembru 2022. Američki zvaničnik rekao je u utorak da "ovisno o tome šta će se dogoditi u predstojećoj godini", postoje nade za još jedan sastanak oči u oči između dvojice lidera.
Teme razgovora
Bijela kuća navodi da su teme koje je Biden pokrenuo u razgovoru sa Sijem u utorak, između ostalog, uključivale borbu protiv proizvodnje narkotika, sukob na Bliskom istoku, sjevernokorejski nuklearni program i podršku Kine Rusiji tokom rata u Ukrajini, prenosi The New York Times uz ocjenu da dvije zemlje nastoje održati korektan odnos koji je prošle godine pao na najniži nivo u više decenija.
Biden je, kako ističu iz Bijele kuće, pokrenuo dva pitanja u vezi s kineskim prisustvom na Pacifiku: Tajvan i Južno kinesko more, te je ponovio Siju da se Sjedinjene Države pridržavaju svoje "politike jedne Kine", koja priznaje kopnenu Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine, ne govoreći ništa o statusu Tajvana.
- Delegacija Kongresa SAD obećava nastavak podrške odbrani Tajvana
- Kina poslala desetine ratnih aviona iznad Tajvana
- Tajvan: Kina gradi vojne baze na ostrvima blizu tajvanske obale
Tokom poziva, Si je "naglasio da je pitanje Tajvana prva crvena linija koja se ne smije prijeći u odnosima Kine i SAD", navodi se saopštenju kineske vlada i dodaje da je Si pozvao na "konkretne radnje" Sjedinjenih Država kako bi pokazale predanost u tome da ne podržavaju nezavisnost Tajvana.
Kao i prethodni kineski čelnici, Si je rekao da se Tajvan mora staviti pod kinesku vlast, ako je potrebno i silom, napomenuo je The New York Times, dodajući da je Biden četiri puta rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako Kina pokuša izvršiti invaziju. Te su primjedbe, ističe list, bile odstupanje od višegodišnjih napora američke vlade da ostavi nejasnoće hoće li američka vojska braniti Tajvan od kineskog napada.
U pozivu je Si također kritikovao "beskrajan niz mjera" koje su Sjedinjene Države poduzele kako bi pokušale suzbiti kinesku privredu, nauku i tehnologiju, navodi se u sažetku kineske vlade, dok Bijela kuća tvrdi da je Biden rekao Siju da će njegova vlada "nastaviti poduzimati potrebne radnje kako bi spriječila korištenje naprednih američkih tehnologija za potkopavanje nacionalne sigurnosti, bez neopravdanog ograničavanja trgovine i ulaganja".
Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby je rekao da je u ovosedmičnom razgovoru Biden želio naglasiti Siju da Kina ne smije nastaviti da pomaže Rusiji da obnovi svoju vojno-industrijsku bazu.
Ruska proizvodnja oružja je, dodaje list, bila snažna uprkos ekonomskim sankcijama koje su uvele Sjedinjene Države i druge zemlje nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Kina je podigla neka područja trgovine koje su evropske zemlje zaustavile, a to je omogućilo Rusiji da obnovi svoje kapacitete za proizvodnju oružja.
Biden i Si nastojali su od prošlog ljeta, napisao je The New York Times, spriječiti bilo kakve erupcije u odnosima između dvije zemlje. Istovremeno, Biden se nastoji fokusirati na svoju tijesnu utrku za reizbor ove godine, dok se Si hvata u koštac s nizom domaćih problema, uključujući problematičnu ekonomiju i korupciju u najvišim redovima njegove vojske.
TikTok i posjeta američkih zvaničnika Kini
U razgovoru koji je trajao sat i 45 minuta, Biden je pokrenuo niz pitanja, uključujući zabrinutosti SAD oko TikToka, ističe The Wall Street Journal.
Zastupnički dom američkog Kongresa je, napominje list, usvojio zakon kojim bi se u SAD zabranio TikTok ili da bi se američka ispostava kompanije morala prodati zbog navoda da ta aplikacija za društvene medije vlasniku u Kini pruža sredstva za prikupljanje informacija o američkoj javnosti i način da se vrši uticaj na mišljenje Amerikanaca.
"Predsjednik je ponovio našu zabrinutost oko vlasništva nad TikTokom", rekao je glasnogovornik Bijele kuće u utorak, naglasivši da je Biden "jasno stavio do znanja predsjedniku Siju da se ne radi o zabrani aplikacije, već o našem interesu kako bi se zaštitili nacionalni sigurnosni interesi i sigurnost podataka američkog naroda."
List također naglašava da telefonski razgovor dvojice lidera dolazi uoči posjete visokih zvaničnika administracije Kini. Naime, očekuje se da će američka ministrica finansija Janet Yellen otputovati u Kinu sljedećih nekoliko dana, a državni sekretar Antony Blinken planira otići u Peking sljedećih sedmica.
Kineski zvaničnici prihvatili su Yellen kao američku visoku državnu službenicu koja cijeni duboke ekonomske veze između dviju zemalja, ukazao je list uz napomenu da će Yellen biti prva članica Bidenovog kabineta koja je dvaput putovala u Kinu.
Si je rekao da Kina želi dobrodošlicu Yellen i Blinkenu da posjete Peking u bliskoj budućnosti. Međutim, ukazuje Wall Street Journal, Yellen će prenijeti tešku poruku Kini. Uz slabu domaću potražnju, kineski su se zvaničnici posljednjih mjeseci okrenuli izvozu u inostranstvo kako bi oživjeli svoju posrnulu ekonomiju, što globalna tržišta preplavljuje kineskom robom, obara cijene i prijeti američkoj industriji.
"U prethodnim razgovorima s Kinom podigli smo višak kapaciteta i planiram to učiniti ključnim pitanjem u raspravama tokom mog sljedećeg putovanja tamo", rekla je Yellen krajem marta.
Kao odgovor na porast kineskog izvoza, Bidenova administracija se, prema pisanju njujorškog lista, priprema da podigne neke carine na kinesku robu, uključujući električna vozila.
Znakovi stabilizacije
Prošle godine američko-kineski odnosi su se pogoršali i našli se na najnižem nivou otkako su dvije zemlje uspostavile diplomatske odnose 1979. Bilo je znakova stabilizacije od sastanka u San Francisku u novembru, ali američki i kineski zvaničnici kažu da su temeljne razlike među stranama ostale nepromijenjene.
Međutim, prema ocjeni The Financial Timesa, Sjedinjene Države sada žele spriječiti pogoršanje odnosa u izbornoj godini, dok Kina nastoji predstaviti sliku poboljšanja odnosa s Vašingtonom.
pozitivan signal popravljanja odnosa, kako ističe londonski list, je susret američkih i kineskih vojnih oficira u prvoj sedmici aprila na Havajima, čime se oživljava nekad redovni kanal komunikacije koji je Kina zaustavila 2022. nakon što je Nancy Pelosi, tadašnja predsjednica Predstavničkog doma, posjetila Tajvan.
Također, prema najavama iz Bijele kuće, očekuje se da će ministar odbrane Lloyd Austin u predstojećim mjesecima prvi put kominicirati s Dong Junom, novim kineskim ministrom odbrane.
Dvije strane također rade na područjima saradnje i nadaju se da će, kako tvrde američki zvaničnici, uskoro pokrenuti bilateralni dijalog o umjetnoj inteligenciji kao što je dogovoreno na samitu u San Francisku.
SAD su također pozdravile neke početne poteze Kine da suzbije izvoz hemikalija koje se mogu koristiti za ilegalnu proizvodnju fentanila, sintetičkog opioida koji je izazvao smrtonosnu epidemiju u SAD.
List također podsjeća da se Si sastao sa grupom od 18 američkih biznismena prošle sedmice i rekao im da napetosti u tim zemljama proizlaze iz "netačnih percepcija" u Vašingtonu o namjerama Pekinga.
Međutim, uz ove geste, Kina je zadržala svoju tvrdokornu retoriku protiv SAD, ukazao je Financial Times naglasivši da je prošle sedmice špijunska agencija kineskog Ministarstva državne sigurnosti ponovila stavove da strani konsultanti koji rade u Kini često djeluju u ime inostranih obavještajnih službi.