Nekoliko dana nakon što je predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) pojačao američku podršku Tajvanu, Kina je poslala rekordan broj vojnih aviona u blizini ostrva kojeg smatra svojom teritorijom. Time šalje signal da Peking želi da održi pritisak uprkos tome što tenzije između supersila blago popuštaju, pišu svjetski mediji.
Rekordan broj aviona
Kina je tokom vikenda izvela svoje najveće vojne manevre u blizini Tajvana od krize u Tajvanskom moreuzu u avgustu, nekoliko dana nakon što su SAD usvojile godišnji zakon o potrošnji na odbranu, po prvi put odobrivši do 10 milijardi dolara sigurnosne pomoći toj zemlji, piše Fajnenšl tajms (The Times).
U 24 sata do ponedjeljka ujutro, 26. decembra, 47 aviona Narodnooslobodilačke vojske Kine (NVK) ušlo je u identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane zemlje, a najmanje 41 je letio preko središnje linije Tajvanskog moreuza, neformalne granice između dvije strane, saopštilo je tajvansko ministarstvo odbrane dodajući da je ukupno 71 avion NVK operisao u oblasti oko Tajvana.
Ovo je, ističe britanski list, treći najveći broj jednodnevnih kršenja takozvane Identifikacione zone vazdušne odbrane (ADIZ) i najveći od 5. avgusta, tokom jednonedeljnih vježbi koje je Peking organizovao kako bi uzvratio na posjetu predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi (Nancy) Tajpeju.
Vježbe su uslijedile nakon što je Peking naglo povećao svoju vojnu prisutnost dok je američki Kongres razmatrao a potom i usvojio vojnu pomoć Tajvanu u svom godišnjem zakonu o potrošnji na odbranu, koji je američki predsjednik Bajden potpisao 23. decembra.
Zakon o odobrenju nacionalne odbrane, prema pisanju Fajnenšl tajmsa, uključuje odredbe za do 10 milijardi dolara sigurnosne pomoći tokom pet godina i praćenje prodaje oružja za Tajvan. Kina je u subotu izjavila da je "snažno nezadovoljna i odlučno se protivi" zakonu, za koji tvrdi da narušava mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.
Kina posljednjih godina stalno povećava obim svojih vazdušnih i pomorskih operacija u blizini Tajvana, dok je najveći kineski jednodnevni upad na tajvanski ADIZ, prema podacima tajvanskog ministarstva odbrane, uključivao 59 aviona u oktobru prošle godine.
Apetit za konfrontacijom
Roj kineskih borbenih aviona, pomorskih patrolnih aviona i dronova koji su zujali vazdušnim prostorom u blizini Tajvana u periodu od 24 sata pokazao je apetit Pekinga za konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama zbog Tajvana, ostrvske demokratije koju Kina smatra svojom teritorijom, čak i dok neke tenzije između supersila popuštaju, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Kina je navela da je cilj vježbe bio usavršavanje njenih kapaciteta za vođenje zajedničkih patrola i vojnih napada, ali je i jasno stavila do znanja šta je cilj, ističe list, dodajući da je u saopštenju NVK navedeno kako je u pitanju "čvrst odgovor na trenutnu eskalaciju dosluha i provokacija od strane SAD-a i Tajvana".
Novi američki zakon o odbrani predstavljao je test kineskih granica, kazao je u intervjuu Song Žongping, vojni analitičar iz Pekinga, rekavši da bi NVK "koristila ozbiljne vojne vježbe da upozori Sjedinjene Države da, ako insistiraju da idu svojim putem, neće biti mira u Tajvanskom moreuzu".
Kineski vojni letovi oko Tajvana su se, naglašava Njujork tajms, povećali nakon posjete Pelosi, putovanja koje je pojačalo sumnje Pekinga da su SAD olabavile svoju posvećenost politici "jedne Kine". Prema toj politici, pojašnjava list, Vašington priznaje ali ne podržava stav Pekinga da je Tajvan dio Kine.
Vašington smatra da se rješavanje statusa Tajvana mora obaviti mirnim putem, a zakon iz 1979. tvrdi da Sjedinjene Države mogu intervenisati ako Tajvan bude napadnut, napisao je Njujork tajms.
Kineski lider Si Đinping je posljednjih mjeseci pokušao da stabilizira odnose sa Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim vladama, koji su se godinama pogoršavali zbog pitanja ljudskih prava, tehnologije i trgovinskih tenzija, kao i produbljivanja nepovjerenja u Tajvan. Međutim, ukazuje list, tokom samita na Baliju u novembru, Si je također naglasio da budućnost Tajvana i američka podrška ostrvu ostaju potencijalni spoj krize, čak i sukoba.
Si je, kao i prethodni lideri Komunističke partije, rekao da želi mirno dovesti Tajvan pod kinesku vlast, ali da neće isključiti upotrebu sile, ističe Njujork tajms, dodajući kako mnogi stručnjaci tvrde da se ravnoteža oružane snage preko Tajvanskog moreuza mijenja u korist Kine, dok neki vjeruju da bi Si mogao intenzivirati vojni pritisak na Tajvan u narednim godinama.
Napori za poboljšanje odnosa supersila
Bajdenova administracija kritikovala je vojne vježbe Pekinga u blizini Tajvana ove sedmice kao "provokativne", insistirajući da će nastaviti da pomaže vladi u Tajpeju da se odbrani, Blumberg (Bloomberg).
SAD su zabrinute zbog kineske aktivnosti, "koje destabilizuju, rizikuju pogrešne procjene i podrivaju regionalni mir i stabilnost", navodi se u saopštenju američkog Savjeta za nacionalnu sigurnost 27. decembra.
Međutim, iako je pitanje Tajvana i dalje izvor napetosti između Kine i SAD-a, čini se da ono ne narušava nedavne napore dviju strana da poboljšaju odnose, naglašava Blumberg i dodaje da američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) i dalje planira da posjeti Peking početkom 2023., nakon što su se Bajden i Si susreli na marginama samita Grupe 20 u Indoneziji u novembru.
Kineski ambasador u SAD-u Ćin Gang također je govorio o odnosima dvije supersile početkom sedmice kazavši da će razlike između Kine i SAD postojati još dugo, ali da kao “stanovnici istog svijeta, trebali bismo i možemo slušati jedni druge, suziti svoj jaz u percepciji svijeta i istražiti način da se složimo na osnovu međusobnog poštovanja, mirnog suživota i saradnje”.
Vojna spremnost Tajvana
Kineski vojni manevri i kritike koje su uputile Bajdenova administracija i vlada Tajvana naglašavaju ulogu Tajvana kao dugogodišnjeg izvora napetosti u američko-kineskim vezama što komplikuje napore obje sile da upravljaju svojim krhkim odnosima, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je nalet kineske aktivnosti ponovo otkrio nastojanja Pekinga da upotrebom sile nastoji riješiti postojeće razlike, navodeći također da saradnja Vašingtona i Tajpeja doprinosi stabilnosti indo-pacifičke regije te da će ostrvo nastaviti da jača svoju vojnu spremnost.
Nakon sastanka zvaničnika državne sigurnosti o "jačanju odbrane i prilagođavanju strukture oružanih snaga" u utorak, 27. decembra, tajvanska predsjednica Cai Ing-ven je najavila produženje obavezne vojne službe sa četiri mjeseca na godinu dana.
Letovi NVK, koji su uključivali više od deset mlaznih lovaca J-16, dvije izviđačke bespilotne letjelice i avion za rano upozorenje i kontrolu, nisu uključivali bombardere, koji su učestvovali u prošlim manevrima što, naglašava Volstrit džurnal, ukazuje da je kineska vojska trenutno možda više fokusirana na održavanje vazdušne prevlasti nad Tajvanskim moreuzom, umjesto da cilja na napad na Tajvan.
Manevri kineske vojske u Tajvanskom moreuzu uslijedili su nakon što je Kina također izvodila godišnje zajedničke pomorske vježbe s Rusijom.
Moskva je, dodaje list, oštro kritikovala povećanu podršku SAD Tajvanu, ponavljajući argument Pekinga da to predstavlja kršenje kineskog suvereniteta. Peking se, u međuvremenu, i dalje suzdržava od vanjske kritike Putinove invazije na Ukrajinu, iako insistira da se poštuje suverenitet Kijeva.
Facebook Forum