Prvi sastanak licem u lice američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i kineskog lidera Si Đinpinga zakazan je na marginama samita G-20 na Baliju.
Iako zvanični Peking i Vašington ne očekuju značajne pomake, susret se vidi kao prilika za pokušaj stabilizacije odnosa dvije supersile koji su izrazito napeti po pitanju Tajvana, podrške Ukrajini, ljudskih prava i ekonomskih praksi, pišu svjetski mediji.
Sastanci na neutralnom terenu
Samo nekoliko sedmica nakon što su Bajden i Si iznijeli suprotstavljene vizije o tome kako se Sjedinjene Države i Kina bore za vojnu, tehnološku i političku prevlast, njihov prvi susret licem u lice kao najviših čelnika je test mogu li oni zaustaviti narušavanje odnosa dvije zemlje koje su na najnižem nivou u posljednjih pola vijeka, ističe Njujork tajms (The New York Times).
Njihov sastanak u ponedjeljak, 14. novembra, u Indoneziji zakazan je nekoliko mjeseci nakon što je Kina pokazala svoj vojni potencijal da uguši Tajvan, a Sjedinjene Države nametnule niz kontrola na izvoz s ciljem ometanja kineske proizvodnje najnaprednijih kompjuterskih čipova — potrebnih za njenu najnoviju vojnu opremu i razvoj u sektorima kao što su umjetna inteligencija i kvantno računarstvo.
Napetost dodatno otežava partnerstvo Pekinga s Moskvom, koja je ostalo nepokolebljivo čak i nakon ruske invazije na Ukrajinu, ističe list i dodaje da mnogi u Vašingtonu vjeruju da bez obzira kakva je priroda tog savezništva, Peking i Moskva dijele sve veći interes da se osujeti američka agenda.
S druge strane, mnogi u Kini vide kombinaciju američkih kontrola izvoza i podrške NATO-a Ukrajini kao nagovještaj kako bi Vašington mogao pokušati da obuzda Kinu i spriječi njene pretenzije u pogledu Tajvana.
Zabrinutost je povećana planovima Kine da proširi i modernizuje svoj još uvijek relativno ograničeni nuklearni arsenal na najmanje 1.000 bojevih glava do 2030. Kina vidi prijetnje u sigurnosnim inicijativama koje predvodi Amerika, uključujući prijedloge pomoći u izgradnji podmornica na nuklearni pogon za Australiju.
Sastanci na vrhu na neutralnom terenu, poput ovog na Baliju uoči sastanka čelnika Grupe 20, sve više podsjećaju na, kako ocjenjuje Njujork tajms, period hladnog rata - jer su više usmjereni na pitanja koja se tiču potencijalnih sukoba nego na pronalaženje zajedničkog jezika. Ogorčeno nepovjerenje znači da bi čak i kratkoročna stabilizacija i saradnja na zajedničkim izazovima, poput zaustavljanja pandemija, mogle biti krhke, ocijenio je njujorški list.
Napet trenutak u svijetu
Iako su zvaničnici u Pekingu i Vašingtonu naglasili da se nakon sastanka Bajdena i Sija ne očekuju veći pomaci, izražena je namjera da se ublaže tenzije dvije zemlje u napetom trenutku za svijet, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Dok bivši savjetnik kineske vlade Vang Huijao smatra da sastanak "može pomoći dvjema državama da stabilizuju odnose uslijed postepenog pogoršanja američko-kineskih odnosa u posljednjih nekoliko godina", zvaničnici Bajdenove administracije ističu da njihov sastanak ne znači pravi samit.
Mjesto održavanja, na marginama G-20, vjerovatno ograničava obim i dužinu razgovora i ne dozvoljava vrstu dubokih razgovora koji dolaze s višednevnim samitom, poput onog s bivšim predsjednikom Obamom i Sijem u Kaliforniji 2013. Ipak, smatra bivši zvaničnik Obamine administracije Danijel Rasel (Daniel Russel), to je "bolje nego ništa, mada je i dalje prilično nezadovoljavajuće".
Bajdenovo putovanje kroz jugoistočnu Aziju i sastanci s čelnicima Grupe 20 nacija dešavaju se u napetom trenutku za svijet ističe Volstrit džurnal i dodaje da će američki predsjednik pokušati da ojača savezništva u tom regionu i da zadrži ujedinjen front protiv Rusije, zbog rata u Ukrajini.
Međutim, različiti prioriteti zemalja G-20 mogli bi otežati postizanje konsenzusa o nizu pitanja, od rata do energetike i ekonomske politike. Bajdenov pokušaj da se suprotstavi uticaju Kine u regionu također bi se mogao suočiti s preprekama jer, naglašava list, mnoge azijsko-pacifičke zemlje održavaju bliske veze s Pekingom.
Postavljanje 'crvenih linija'
Neke od očekivanih tema za razgovor na sastanku lidera Kine i SAD su Tajvan, ljudska prava i Sjeverna Koreja dok je Bajden nastoji da utvrdi šta su "crvene linije" za ključne interese obje zemlje i "napravi podlogu" za njihove bilateralne odnose, napisao je Gardijan (The Guardian).
Bajden i Si su se posljednji put lično sreli za vrijeme administracije Baraka Obame (Barack), a veze SAD s Kinom su od tada, naglašava list, pale na najniži nivo u posljednjih nekoliko decenija, posebno od kada je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi (Nancy) u avgustu posjetila Tajvan, ostrvo koje Peking smatra svojom teritorijom.
Dva predsjednika su telefonom razgovarala više puta u posljednja 22 mjeseca, ali pandemija COVID-19 i Sijeva averzija prema putovanjima u inostranstvo spriječili su ih da se lično sretnu.
O sastanku u ponedjeljak, visoki zvaničnik američke administracije ranije je rekao da će Bajden voditi iskren razgovor o "aktivnostima Narodne Republike Kine koje ugrožavaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza, kao i dugogodišnju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava".
Bajden je 9. novembra kazao da na sastanku "nije voljan učiniti nikakve temeljne ustupke", ali da se nada da će strane postaviti svoje "crvene linije" koje podupiru interese nacionalne sigurnosti obje zemlje.
Sastanak tokom samita G20 na Baliju dolazi nakon što je, naglašava Gardijan, Si prošlog mjeseca dobio značajan treći mandat na mjestu generalnog sekretara Komunističke partije Kine, i to u ključnom trenutku u odnosima između dvije zemlje.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Žao Lijian okrivio je SAD za pokretanje razdora rekavši 11. novembra da je "osnovni uzrok napetosti u Tajvanskom moreuzu to što su tajvanske vlasti tražile podršku SAD da traže 'nezavisnost'" što, kako je naglasio, potkopava mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza.
Sijeva pozornica za promociju
Iako Peking želi akciju SAD po pitanju trgovine i Tajvana, možda najvažnije je to što okupljanje Grupe 20 na Baliju i sastanak sa Bajdenom daju najmoćnijem kineskom lideru u posljednjih nekoliko decenija pozornicu da promoviše imidž svoje zemlje kao globalnog igrača i sebe kao istorijske ličnosti, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
Dok Bajden nastoji poručiti Siju da će SAD biti spremne da brane Tajvan ako ga Kina napadne uz poruku kineskom lideru o zabrinutosti Bijele kuće u vezi s kineskim ekonomskim praksama i pitanju ljudskih prava, uoči sastanka Si nije iznosio listu tema za razgovore s američkim predsjednikom.
Jedino je, dodaje AP, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova kazao da je sastanak "važan događaj kineske diplomatije šefa države prema azijsko-pacifičkom regionu", naglasivši da će Si "održati važan govor" o ekonomskom rastu.
Peking želi da Vašington ukine carine koje je uveo bivši predsjednik Donald Tramp (Trump) 2019. i da povuče sve veća ograničenja kineskog pristupa čipovima i drugoj američkoj tehnologiji koja se, tvrde američki zvaničnici, može koristiti u razvoju oružja. "Sjedinjene Države moraju prestati s politiziranjem, oružjem i ideologiziranjem trgovinskih pitanja", rekao je nedavno glasnogovornik Žao Lijian.
Još jedan cilj za Sija je da ne dobije COVID-19, napisao je AP dodajući da je G-20 tek drugo Sijevo putovanje u inostranstvo u posljednje dvije i po godine, dok njegova vlada provodi ozbiljnu strategiju "nultog COVID-a". Si je prekinuo taj moratorijum prisustvom na septembarskom samitu s Putinom i liderima Centralne Azije, ali je preskočio večeru i fotografisanje na kojem Putin i drugi nisu nosili maske.
Bajdenova poluga
Koliko god gorka bila upravo završena kampanja za izbore održane u SAD, jedna stvar oko koje se republikanci i demokrate manje-više slažu je potreba za konkurentnijim stavom prema Kini, geopolitički i ekonomski, ističe u Vašington post (The Washington Post) ukazujući da iznenađujuće dobar rezultat za Demokratsku stranku znači da uoči sastanka sa Sijem Bajden ima veliku podršku domaće javnosti.
Tokom predizborne kampanje, demokrate su hvalile dvostranačku podršku u donošenju Zakona o čipovima i nauci, koji osigurava desetine milijardi dolara za domaću proizvodnju poluprovodnika, pod uslovom da primaoci ne prošire proizvodnju u Kini.
To, kao i odluka američkog Ministarstva trgovine da ograniči pristup Kine čipovima i komponentama za superkompjutere, značajno je pojačalo odgovor SAD na agresivniji vojni stav Kine prema Tajvanu, piše list uz ocjenu da ove mjere imaju široku podršku američke javnosti i predstavljaju Bajdenovu polugu u odnosima s kineskim liderom na sastanku na Baliju ove sedmice, ali i kasnije.
Facebook Forum