Hoće li Raisijeva smrt donijeti velike promjene u iransku politiku?

Smrt Ebrahima Raisija imat će ograničen uticaj na politiku, ali bi mogla pokrenuti borbu za vlast među tvrdolinijašima u Iranu.

Piše: Kian Sharifi

Helikopterska nesreća u kojoj je poginuo iranski predsjednik Ebrahim Raisi izazvala je šok u Islamskoj republici i regiji.

Međutim, kažu analitičari, ne očekuje se da će Raisijeva smrt donijeti velike promjene unutrašnjoj i vanjskoj politici Teherana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, koji ima posljednju riječ u svim važnijim državnim poslovima, i moćna Islamska revolucionarna garda ključni su centri moći u Iranu, gdje je ovlast predsjednika ograničena.

"Smrt Raisija, sama po sebi, neće uzrokovati značajnu promjenu u iranskoj politici", rekao je Hamidreza Azizi, saradnik na njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.

"Uostalom, predsjednik je drugi u hijerarhiji vlasti Islamske republike, a strateške smjernice postavlja vrhovni vođa."

Pročitajte i ovo: Ebrahim Raisi, ultrakonzervativni predsednik Irana viđen za narednog vrhovnog vođu, preminuo u 63. godini

Kao predsjednik, Raisi je nadgledao brutalno gušenje protesta protiv establišmenta 2022. i pooštravanje zakona o moralu u zemlji.

Pravi značaj smrti ultrakonzervativnog Raisija, kažu stručnjaci, je da bi mogla pokrenuti borbu za vlast među tvrdolinijašima u zemlji.

Mjesto predsjednika Ebrahima Raisija u iranskoj vladi ostalo je prazno nakon njegove smrti u helikopterskoj nesreći 19. maja.

Smrt Raisija, za kojeg su mnogi mislili da će postati sljedeći vrhovni vođa, također bi mogla zakomplikovati Hameneijeve planove o nasljeđivanju.

Raisi, bivši šef pravosuđa, bio je dugogodišnji Hameneijev štićenik, za kojeg se vjerovalo da ga vrhovni vođa sprema za svog nasljednika.

Pročitajte i ovo: Ko je Ebrahim Raisi?

Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu sa sjedištem u Londonu, rekla je da se Raisi "uklopio kao kandidat" da preuzme dužnost od Hameneija i čak je svoj život oblikovao po uzoru na 85-godišnjeg vrhovnog vođu.

"(Raisi) je bio lojalan zvaničnik voljan izvršavati naloge vrhovnog vođe kroz više institucija", rekla je. "Nema očiglednih kandidata koji se mogu ukopiti u puno okvira."

Raisijeva smrt ostavila je upražnjeno mjesto koje treba popuniti. Izbori se moraju održati u roku od 50 dana, prema iranskom zakonu, ostavljajući klerikalni establišment da uloži napor u traženju odgovarajuće zamjene.
Prvi favoriti su predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Kalibaf i šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni-Ejei.

Azizi je rekao da bi sljedeći predsjednik mogao imati "značajan uticaj na ukupnu putanju" Hameneijevog nasljeđivanja.

"Kao rezultat, to će dovesti do pojačanog unutarkonzervativnog natjecanja (za predsjednika)", dodao je.

Pročitajte i ovo: Kovčeg iranskog predsjednika stigao u Teheran

Ali Vaez, direktor Projekta za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi sa sjedištem u Briselu, rekao je da predstojeći izbori nude priliku klerikalnom establišmentu da "slijedi drugačiji kurs" dopuštajući relativno konkurentno glasanje.

Godine 2021. Raisi je uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, koje se mnogi smatrali namještenim. Njegova pobjeda učvrstila je moć tvrdolinijaša koji su preuzeli kontrolu nad sve tri grane vlasti.

"Ali sumnjam da režim posvećuje sve svoje napore pripremama za nasljeđivanje nakon Hameneija, nastojeći stvoriti homogene uslove na vrhu piramide moći i ne dopuštajući nikakvim rivalima (da pristupe) ovom krugu", rekao je Vaez za Radio Farda RSE.

Međunarodni odnosi

Malo je vjerovatno da će Raisijeva smrt imati ikakav uticaj na sve dublje veze između Irana i Rusije, odnos koji sve više zabrinjava Zapad, kažu analitičari.

Iran je Rusiji isporučio hiljade dronova nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Iranska bespilotna letjelica, poznata kao Shahed, odigrala je ključnu ulogu u 27-mjesečnom ratu, omogućivši Rusiji da razori ukrajinske gradove na daljinu, uključujući uništavanje kritične infrastrukture.

"Malo je vjerovatno da će se nešto promijeniti u odnosima između Rusije i Irana. Barem ako konzervativac ostane predsjednik", rekao je na Facebooku Ilia Kusa, analitičar Ukrajinskog instituta za budućnost sa sjedištem u Kijevu.

"Situacijsko partnerstvo između Rusije i Irana nije toliko vezano za jednu osobu koliko za međunarodnu situaciju, loše odnose sa Zapadom i bliske veze na različitim nivoima", rekao je.

Pročitajte i ovo: Proglašena petodnevna žalost u Iranu posle pogibije predsednika, izbori 28. juna

Što se tiče američko-iranskih odnosa, koji su decenijama napeti, Bidenova administracija ne očekuje nikakvu transformaciju nakon Raisijeve smrti.

Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima 20. maja da kada je riječ o iranskoj politici, Hamenei je taj koji "određuje", a ne predsjednik.

"Dakle, ne očekujemo nikakve promjene u ponašanju Irana. I stoga Iranci ne bi trebali očekivati bilo kakvu promjenu u američkom ponašanju kada je u pitanju njihovo pozivanje na odgovornost", rekao je Kirby.