U Moskvi je 27. jula počeo drugi rusko-afrički samit kojim Vladimir Putin nastoji da pokaže da ga rat u Ukrajini nije ostavio potpuno izolovanog i da još uvijek ima vanjskopolitičku moć.
Međutim, uprkos njegovom stalnom djelovanju na kontinentu čini se da su afričke zemlje sve kritičnije prema vanjskoj politici Moskve, dok su propali dogovor o žitu i neizvjesna sudbina Wagnerovih plaćenika bacili sjenu nad dvodnevnim samitom, pišu svjetski mediji.
Slab odaziv kao poniženje Putina
Slab odaziv afričkih lidera na velikom samitu u Rusiji predstavlja novo poniženje Putinu i dodatno potkopava njegove napore da pokaže da ga invazija na Ukrajinu i međunarodne sankcije nisu uspjele u potpunosti izolovati, istakao je Tajms (The Times).
Moskva je optužila Zapad da pokušava sabotirati drugi rusko-afrički samit, koji je počeo u četvrtak, 27. jula, u Sankt Peterburgu s manje od polovine od 43 šefa država koji su prisustvovali prvom samitu 2019. godine.
Među onima koji se nisu pojavili su predsjednici velikih sila poput Nigerije i Demokratske Republike Kongo.
Nakon što se Moskva prošle sedmice povukla iz sporazuma koji je Ukrajini dopuštao da sigurno šalje žito iz svojih crnomorskih luka, Kenija, čiji predsjednik također ostao kod kuće, nazvala je potez "nožem u leđa" za sušom iznureni Rog Afrike, gdje se milioni suočavaju s glađu.
Pročitajte i ovo: Zašto je važan sporazum o izvozu žita preko Crnog mora?Za uticaj u Africi bore se i Rusija i Kina, ukazuje Tajms, ističući da je Peking, koji ima dublje džepove od Moskve, na kontinentu kupio infrastrukturu za pristup rijetkim mineralima, dok je Kremlj proširio svoj uticaj u Africi vojnim poslovima, ponekad u zamjenu za mineralna dobra.
Uprkos slabom odazivu, Putin je samit nazvao "ključnim događajem" i rekao da je saradnja između Moskve i afričkih zemalja posljednjih godina "dostigla nove visine".
Na prvom rusko-afričkom samitu 2019., Putin je obećao udvostručiti trgovinu Rusije s tim kontinentom u roku od pet godina na 40 milijardi dolara. Umjesto toga, trgovina je zastala na oko 18 milijardi dolara godišnje, napisao je Tajms, naglasivši da Moskva nudi manje od jedan posto ukupnih direktnih stranih ulaganja, a gotovo nikakvu humanitarnu pomoć.
Pročitajte i ovo: Rusija na samitu u Africi traži saveznike, teme sigurnost hrane i WagnerKremlj je uoči ovosedmičnog samita saopštio da se Putin planira pojedinačno sastati sa svakim od prisutnih afričkih čelnika. Svaki će delegat tražiti uvjeravanja na svojim sastancima s ruskim predsjednikom i, zaključuje Tajms, ako napuste Sankt Peterburg razočarani, Moskva rizikuje gubitak uticaja na kontinentu.
Kremlj 'malo nudi' Afrikancima
Rat Moskve u Ukrajini i njen izlazak iz sporazuma o žitu nadvijaju se nad rusko-afričkim samitom koji bi na kraju mogao biti "uspjeh ili krah za Putina" koji nastoji da se dodvori Africi, ukazuje Gardijan (The Guardian) ističući da Kremlj krivi Zapad za mali broj prisutnih lidera.
Samo 17 afričkih šefova država koji su potvrdili svoj dolazak na samit je, naglašava list, daleko manje nego na prvom samitu 2019. ili sličnim sastancima na vrhu održanima drugdje, uključujući sastanak u Vašingtonu u decembru s predsjednikom SAD Džoom Bajdenom (Joeom Bidenom) na kojem je prisustvovalo desetine afričkih lidera.
U nastojanju da poveća uticaj Rusije u Africi, Kremlj je 26. jula saopštio da su zapadne sile ometale samit u Sankt Peterburgu.
Upitan o malom broju učesnika, Putinov glasnogovornik, Dmitrij Peskov, je rekao da je "apsolutno očigledno, drsko uplitanje Sjedinjenih Država, Francuske i drugih država kroz njihove diplomatske misije u afričkim zemljama i njihovi pokušaji da izvrše pritisak na vodstvo tih zemalja kako bi se spriječilo njihovo aktivno učestvovanje na forumu".
Paulin Baks (Pauline Bax), zamjenica direktora programa za Afriku pri Međunarodnoj kriznoj grupi ističe da su "zalihe žitarica i goriva glavne teme razgovora na samitu, jer Moskva nema mnogo toga za ponuditi. Čini se da će Putin dati neka obećanja o snabdijevanju žitom nakon što se povukao iz sporazuma".
Putin je predložio shemu po kojoj će Katar platiti za slanje žita u Tursku, odakle bi se kasnije moglo poslati u siromašnije afričke zemlje, napisao je Gardijan, ističući pak da nije jasno hoće li se zemlje posrednice složiti.
Ključno pitanje moći
Rusko-afrički samit dolazi u trenutku kada Putin nastoji pokazati da uprkos izolaciji Rusija još uvijek ima vanjskopolitičku moć, napisao je Njujork tajms (The New York Times) napominjući da je posljednjih godina Putin pojačao diplomatske odnose sa zemljama u razvoju nastojeći da ponovno uspostavi ono što smatra izgubljenom slavom Rusije na svjetskoj sceni.
Afrika se u Ujedinjenim narodima (UN) pokazala kao blok s najvećim razumijevanjem za Rusiju: na glasanju u februaru kojim je Rusija pozvana da se povuče iz Ukrajine, 22 od 54 članice Afričke unije bile su suzdržane ili nisu glasale. Eritreja i Mali glasali su protiv rezolucije.
Ipak, ukazuje list, ometen međunarodnim sankcijama i sve slabijom ekonomijom, ruski lider nudi malo ili nimalo pomoći u područjima koja su značajna za većinu afričkih zemalja, kao što su klimatske promjene, otpis duga i tehnologija. S druge strane, veze u polju obrazovanja koje datiraju iz Hladnog rata i dalje su jake, te najmanje 35.000 Afrikanaca studira u Rusiji, dok je više od 6.000 njih na državnim stipendijama.
Pročitajte i ovo: Bez Wagnera, slabi uticaj Rusije u AfriciIstovremeno, kontinent se pokazao jakim tržištem za rusko oružje i plaćenike. Od 2018. do 2022. Rusija je istisnula Kinu kao najveći dobavljač oružja za podsaharsku Afriku, osiguravajući 26 posto ukupnog uvoza oružja u regiju, prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira. Istovremeno su Wagnerovi plaćenici raspoređeni u Centralnoafričkoj Republici, Libiji, Maliju i Sudanu.
U javnosti će na samitu dominirati pitanje žitarica, ali očekuje se da će privatno pojedini afrički čelnici vršiti pritisak na Putina o sudbini Wagnera, čije su paravojne snage raspoređene u nekim afričkim zemljama, gdje iskorištavaju zlato i dijamante u zamjenu za podupiranje krhkih autoritarnih režima.
Međutim, za mnoge afričke čelnike ključno pitanje moglo bi biti ostaje li Putin nedodirljivi moćnik kakvim se dugo proglašavao, naročito nakon pobune koja je potkopala njegov autoritet i kod kuće i u Africi, napisao je Njujork tajms.
Uvučeni u podjele
Afrika se od samog početka našla usred geopolitičke podjele oko ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, iako afričke zemlje nisu uvijek bile uz zapadne saveznike, to ne znači da se kontinent svrstava i uz Putinovu Rusiju, napisao je u analizi Vašington post (The Washington Post).
Samo nekoliko dana nakon invazije prošle godine, afrički lideri izazvali su zaprepaštenje u zapadnim prijestonicama jer se 17 od 54 afričke države suzdržalo od glasanja za osudu ruske agresije na Generalnoj skupštini UN-a.
Međutim, ideja da Afrika kao cjelina naginje prema Rusiji je pogrešna, ocjenjuje list dodajući da je, istorijski gledano, većina zemalja u Africi službeno bila nesvrstana.
Pročitajte i ovo: Kako će rat u Ukrajini uticati na prisustvo Rusije u Africi?Kroz plaćeničku grupu Wagner, Rusija je igrala odlučujuću, iako često destruktivnu, ulogu u pojedinim afričkim državama, dok je Moskva održavala prijateljske odnose s velikim silama poput Egipta i Južne Afrike.
S druge strane, napisao je vašingtonski list, mnogi su se širom Afrike morali suočiti s posljedicama koje su uzrokovale oštre sankcije i izvozne kontrole protiv Moskve i njenih saveznika. To je dovelo do nekih neugodnih trenutaka za zemlje koje su nastojale zadržati obje mogućnosti otvorenima. Zemlje poput Egipta i Južne Afrike, Sjedinjene Države su kažnjavale zbog potencijalne vojne trgovine s Rusijom.
Iako je u nekoliko glasanja pred UN-om, kojima se osuđuje ruski rat, većina afričkih država bila suzdržana, Moskva je zapravo imala samo dvije afričke države koje su je stvarno podržale. U međuvremenu je 19 afričkih država barem jednom glasalo uz Ukrajinu i njene saveznike.
Htjeli oni to ili ne, afričke zemlje su uvučene u podjele, ocjenjuje Vašington post u analizi, ističući da ipak ne postoji jednostavan način da se iznesu jedinstveni stavovi afričkog kontinenta o ratu u Ukrajini.
Postoji 1,3 milijarde ljudi koji žive u nizu afričkih zemalja i sve imaju svoju politiku, naglasio je vašingtonski list ukazujući da se izbor oko podrške Ukrajini, Rusiji ili nijednoj od njih, svodi na dugačak popis lokalnih faktora od kojih se samo neki preklapaju.
Obećanje o besplatnom žitu
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak, 27. jula afričkim liderima da će im pokloniti desetine hiljada tona žita uprkos sankcijama Zapada, što je, kako je rekao, otežalo Moskvi izvoz njenih žitarica i gnojiva, javio je Rojters (Reuters).
Govoreći na rusko-afričkom samitu u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da je Rusija spremna zamijeniti ukrajinski izvoz žitarica u Afriku i na komercijalnoj osnovi kao i na pomoći kako bi ispunila, kako je rekao, ključnu ulogu Moskve u globalnoj sigurnosti hrane.
Putin je rekao da je prošle godine Rusija izvezla 60 miliona tona žitarica, od čega 48 miliona pšenice.
Prema njegovim riječima, preko 70 posto ukrajinskog žita izvezenog prema sporazumu otišlo u zemlje s iznadprosječnim prihodom, dok su najsiromašnije zemlje, poput Sudana, bile su "zakinute" i primile su manje od tri procenta isporuka, prenosi Rojters ističući da je Putin zanemario činjenicu da je snabdijevanje iz Ukrajine pomoglo da se globalne cijene žita zadrže.
Ruski izvoz žitarica i gnojiva ne podliježe zapadnim sankcijama, ali Moskva tvrdi da su ograničenja plaćanja, logistike i osiguranja prepreka isporukama. Zapadne zemlje s jedne strane opstruiraju snabdijevanje našim žitaricama i gnojivima, a s druge nas licemjerno krive za sadašnju kriznu situaciju na svjetskom tržištu hrane, rekao je Putin.
Rusija tvrdi da je 49 od 54 afričke države poslalo predstavnike u Sankt Petersburg, uključujući 17 šefova država i četiri šefa vlada.