Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) sastaje se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama regionalnog samita koji se održava u Kazahstanu 12. i 13. oktobra.
Prema nekim najavama, jedna od tema razgovora je prijedlog Turske da bude domaćin pregovora između Rusije i Zapada o miru u Ukrajini.
Ankara, koja ima bliske odnose i s Moskvom i s Kijevom, viđena je kao potencijalni posrednik u sukobu, mada je prethodnih mjeseci nerijetko nailazila na kritike zbog suzdržavanja od uvođenja sankcija Rusiji, ali i optužbe za ratno profiterstvo, pišu svjetski mediji.
Između postignuća i kritika
Nakon septembarskog susreta na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Uzbekistanu, lideri Rusije i Turske sastat će se ove sedmice u Kazahstanu, gdje prisustvuju Konferenciji o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA), piše Politiko (Politico).
- Erdoan će se sastati sa Putinom u Kazahstanu 12. oktobra, kažu turski zvaničnici
- Turska se pridružila osudi Putinove formalne aneksije ukrajinskih regija
Turska, koja je članica NATO-a, do sada se suzdržavala od pridruživanja zapadnim sankcijama protiv Rusije i umjesto toga pokušavala je igrati ulogu mirovnog posrednika, te je bila domaćin razgovora zvaničnika iz Moskve i Kijeva.
Arbitrirala je i oko julskog dogovora o žitu zajedno s Ujedinjenim nacijama (UN) kako bi se obezbijedio siguran izvoz hrane iz blokiranih ukrajinskih luka. Također je isporučivala dronove ukrajinskim snagama.
Međutim, ukazuje briselski portal, Turska je također optuživana za ratno profiterstvo i pomaganje drugima u izbjegavanju međunarodnog embarga radi vlastite koristi.
Turska ideja o pregovorima Rusije i Zapada
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se u četvrtak, 13. oktobra s turskim predsjednikom Erdoanom kako bi razgovarali o Ukrajini i bilateralnim odnosima, javio je Rojters (Reuters) pozivajući se na saopštenje iz Kremlja.
Sastanak će se održati u glavnom gradu Kazahstana Astani, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je ranije rekao novinarima da je "moguće" da će dvojica lidera razgovarati o turskom prijedlogu da bude domaćin pregovora između Rusije i Zapada o miru u Ukrajini.
Ipak, iz ruskog ministarstva vanjskih poslova su naglasili da Rusija još uvijek nije dobila prijedlog Turske o održavanju mirovnih pregovora dok, kako ističe Rojters, tenzije i dalje rastu između Zapada i Rusije zbog njene sedmomjesečne invazije na Ukrajinu.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je tokom brifinga 11. oktobra da takav prijedlog nije primljen diplomatskim kanalima, ali je dodala da se situacija "dinamično" mijenja.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je ranije da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu u Ukrajini, ali da još nije dobila bilo kakav ozbiljan prijedlog za pregovore.
Turska, koja ima bliske odnose i s Moskvom i s Kijevom, viđena je kao potencijalni posrednik u sukobu, dok je Erdoan u septembru pozvao Putina da mirovnim pregovorima pruži još jednu šansu.
Dan uoči sastanka s Erdoanom, Putin je, prema pisanju Rojtersa, izjavio bi Rusija mogla preusmjeriti zalihe oštećenog gasovoda Sjeverni tok u Crno more kako bi stvorila veliko evropsko gasno čvorište u Turskoj.
"Mogli bismo premjestiti izgubljene količine iz Sjevernog toka u Baltičkom moru na regiju Crnog mora i tako napraviti glavne rute za snabdijevanje našim gorivom, našim prirodnim gasom u Evropu preko Turske, stvarajući u Turskoj najveće gasno čvorište za Evropu", rekao je Putin.
Putinove ekonomske poluge
Razgovori lidera Turske i Rusije o Ukrajini vodit će u Kazahstanu, na marginama međuvladinog foruma za jačanje regionalne saradnje nakon što je, prema pisanju Volstrit džurnala (The Wall Street Journal), Erdoan više puta nudio posredovanje u mirovnim pregovorima između Kijeva i Moskve.
Turski predsjednik se, naglašava američki list, pozicionirao kao vitalni igrač u globalnoj krizi koja je nastala kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu krajem februara.
Putin i Erdoan su u septembru razgovarali o budućnosti sporazuma o žitu s Ukrajinom koji je, uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija, omogućio nastavak izvoza ukrajinskog žita iz Odese u avgustu i dovođenje velikih količina ukrajinskog žita na svjetska tržišta.
Označen kao jedan od najznačajnijih diplomatskih pomaka u ratu u Ukrajini koji je, napisao je Volstrit džurnal, pomogao u snižavanju globalnih cijena hrane, sporazum o žitu osmišljen je da oslobodi milione tona žitarica zaglavljenih u Ukrajini.
Sporazum je zahtijevao od Rusije da sarađuje s Turskom, Ukrajinom i UN-om u složenom dogovoru koji, između ostalog, uspostavlja operativni centar u Istanbulu koji pomaže u vođenju komercijalnih brodova iz Ukrajine kroz pomorske blokade u Crnom moru. Međutim, Putin je početkom septembra prijetio da će se povući iz sporazuma lažno tvrdeći da Zapad zadržava za sebe hranu koja je namijenjena zemljama u razvoju.
Podaci iz zajedničkog komandnog centra koje je objavio UN, međutim, pokazuju da je 28 odsto hrane izvezene prema sporazumu otišlo u siromašnije zemlje, uključujući Egipat, Iran i Indiju. Podaci pokazuju da je 44 odsto žitarica otišlo u bogatije zemlje u Evropi i Aziji. Turska je najveći pojedinačni kupac žitarica, dobivajući 19 odsto prehrambenih proizvoda koji se otpremaju kroz koridor.
Putinove prijetnje o napuštanju sporazuma o žitu su još jednom ilustrovale ekonomsku polugu koju je Moskva spremna da primijeni u svom sukobu sa Zapadom, ukazuje Volstrit džurnal, dodajući da bi Rusija mogla odlučiti da ne obnovi sporazum kada mu istekne rok od 120 dana u novembru.
Stabilizacija turske ekonomije
Turski predsjednik Erdoan, koji ima dobar odnos s Putinom uprkos neslaganjima oko nekoliko pitanja, uključujući Siriju, želi povećati trgovinu s Moskvom dok pokušava da stabilizuje narušenu tursku ekonomiju uoči izbora sljedećeg juna, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Pročitajte i ovo: Interesi i pukotine u odnosima Rusije, Irana i TurskeTurski predsjednik, koji je dobio pohvale za postizanje sporazuma o žitu, kao i za razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine, dugo je pokušavao da privuče Kijev i Moskvu na pregovore o primirju koje, naglasio je AFP, nijedna strana posebno ne želi.
Ankara je nedavno pokleknula pod pritiskom Sjedinjenih Država i potvrdila da su posljednje tri turske banke koje su omogućavale plaćanja ruskim bankovnim karticama okončale te operacije. Odluka je, napominje AFP, uslijedila nakon sve oštrijih upozorenja Vašingtona Turskoj da ili ograniči ekonomske veze s Rusijom ili se suoči s prijetnjom sankcija.
Erdoan, prema pisanju Frans presa, još nije komentarisao masovne ruske napade od 10. oktobra širom Ukrajine, u kojima je prema zvaničnim informacijama Kijeva, poginulo najmanje 19, a ranjeno više od 100 ljudi. Ipak, ministar vanjskih poslova Mevlut Čavašoglu (Cavusoglu) je u televizijskom intervjuu 11. oktobra, pozvao na prekid vatre i uspostavu primirja "što je prije moguće".
"Nažalost (obje strane) su se brzo udaljile od diplomatije" od martovskih razgovora između ruskih i ukrajinskih pregovarača u Istanbulu, rekao je Čavušoglu (Cavusoglu) te pozvao na "pravedan mir" zasnovan na teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Turska je ranije također odbacila rusku aneksiju četiri ukrajinske pokrajine kao "teško kršenje" međunarodnog prava.