Premijer Igor Lukšić je u utorak prvi put u poziciji da odgovara na poslanička pitanja koja su se odnosila na krupne teme – borbu protiv organizovanog kriminala, odnosima sa zemljama u regionu i predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je visoko politizovan.
Na početku obraćanja parlamentu premijer je izrazio saučešće narodu Japana kojeg je pogodila jedna od najvećih nesreća u istoriji.
Poslanički klub Demokratske partije socijalista je tražio od premijera ocjenu o kampanji koja se sprovodi pred popis stanovništva u Crnoj Gori sa političkog i vjerskog nivoa ali i od strane pojedini čelnika susjednih država.
U odnosu na raniju praksu popis za 2011. godinu je bolje pripremljen nego što je to bilo ranije, rekao je premijer Lukšić naglašavajući da će popis biti statistički snimak postojećeg stanja.
"Na popisu se ne brani bilo koje pismo, nacija ili jezik. Na popisu se u kontekstu Crne Gore brane vrijednosti skladnog i tolerantnog društva. Svaki, bilo čiji pokušaj da se na bilo koji način utiče na ljude i da im se sugeriše ko su i šta su, smatram da je potcjenjivanje tih istih ljudi", kazao je Lukšić.
Govoreći o Strategiji Vlade Srbije za odnose sa Srbima u regionu, za koju je Vlada ranije uputila oštar protest zbog miješanja u ustavni sistem Crne Gore, premijer Lukšić je ocijenio da se radi o replici plana rješavanja statusa Srba iz devedesetih godina koji je prevaziđen.
Lukšić je ocijenio i da su u izmijenjenoj Strategiji Vlade Srbije ostali dijelovi kako doći do toga da Srbi u Crnoj Gori budu konstitutivni narod.
"Nije legitiman cilj neke druge države da nameće potrebu preispitivanja ustavnog konteksta u Crnoj Gori. Ali ne samo zbog toga već i zbog navođenja niza mjera kako da se to postigne. To je ono što je ključni problem. U međuvremenu, i u samoj Vladi Srbije su ocijenili da je to neprihvatljivo pa su naknadno donijeli odluku o izmjenama strategije kojim je ovaj dio izostavljen. Više se taj cilj ne pominje, ali je ostao nepromijenjen dio kako doći do tog cilja. Zato i mišljenje Vlade tim povodom ostaje nepromijenjeno. Mi ćemo na toj liniji nastaviti komunikaciju sa Vladom Srbije", poručio je Lukšić.
Da li će Vlada Crne Gore nakon izvještaja Dika Martija u Savjetu Evrope preispitati odluku o priznanju nezavisnosti Kosova i da li Vlada nastavlja antisrpsku politiku, bilo je pitanje predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića.
"Izdvojio sam ove dvije pogrešne odluke. Prva je imala jasan antisrpski karakter da se prizna tzv. država Kosovo. Druga, po meni ništa manje opasnija antisrpska politika i greška koju je nesumnjivo donijela Vlada Crne Gore je ta da se uspostave određene ustanove preko kojih se Srbi u Crnoj Gori definišu kao nacionalna manjina. A takođe vas ohrabrujem da odustanete od antisrpske politike koju je vodio vaš prethodnik i da se od nje distancirate", kazao je Mandić.
Premijer Igor Lukšić je odbacio mogućnost povlačenja odluke o priznanju nezavisnosti Kosova, optužio Mandića da širi antisrpstvo svojom retorikom i odbacio tezu Nove srpske demokratiju da Vlada Crne Gore vodi antisrpsku politiku.
"Vašu konstataciju da se Crna Gora priznanjem Kosova direktno uključila u komadanje države Srbije gotovo da ne vrijedi ni komentarisati. Jednostavno to nije tačno. Čini mi se da je i poruka koju sada iz tih klupa saopštavate najbolja poruka antisrpske politike. Nikada ni jedna Vlada u Crnoj Gori pa ni Vlada Mila Đukanovića nije vodila antisrpsku politiku kao što je ne vodi ni sadašnja Vlada niti se to ikada može desiti u Crnoj Gori", odgovorio je Lukšić.
Blagi haos
O Strategiji Vlade Srbije prema Srbima u Crnoj Gori stav je iznio i ministar vanjskih poslova Milan Roćen kritikujući srpsku strategiju prema Crnoj Gori i miješanje u popis.
"Otvoreno priznanje da treba nastaviti sa finansiranjem i brigom o sveštenstvu i monaštvu radi njihove duhovne misije u funkciji očuvanja nacionalnog identiteta. Srpska pravoslavna crkva se u tom dokumentu tretira kao politički subjekt koji se finansira iz budžeta države Srbije", kazao je Roćen.
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije se nije složio sa ministrom.
"U Vladi Crne Gore kada su odnosi sa Srbijom u pitanju ipak postoji jedan blagi haos i jedna tendencija prikazivanja Srbije kao hegemonističke sile u odnosu na Crnu Goru, što apsolutno nije tačno", kazao je Bulatović.
Rasprava o popisu stanovništva i nacionalnom izjašnjavanju građana nastavljena je djelimično i nakon premijerskog sata pri čemu je Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorske skupštine, upozorio Mandića da ne negira crnogorsku naciju.
"Da zaustavite to što se radi na Televiziji Crne Gore kako se ne bi vršio pritisak na ljude i u toj bezprizornoj kampanji negirao tradicionalni nacionalni identitet Crnogoraca koji je donedavno bio srpski".
"Vi sada negirate identitet Crnogoraca kada kažete da je bio srpski, a to je isto kada bih ja rekao da je srpski identitet donedavno bio turski identitet, za šta bi imalo mnogo više državno pravnih razloga nego za ovo drugo. Zato vas molim da pazite kada to govorite ", rekao je Krivokapić, reagujući na izjavu lidera Nove srpske demokratije.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene se interesovao za borbu protiv organizovanog kriminala i tražio od Lukšića da da podršku istražnim organima u slučajevima kada su predmet istrage državni funkcioneri i funkcioneri partija na vlasti.
"Ne postoje političke prepreke koje onemogućavaju krivične postupke protiv visokih državnih funkcionera. I politički i javno podržavam sve institucije sistema u provođenju zakona, bez obzira da li su predmet istraga državnih organa najviši funkcioneri, njihovi rođaci, prijatelji ili najbliži srodnici", kaže premijer Igor Lukšić.
Na početku obraćanja parlamentu premijer je izrazio saučešće narodu Japana kojeg je pogodila jedna od najvećih nesreća u istoriji.
Poslanički klub Demokratske partije socijalista je tražio od premijera ocjenu o kampanji koja se sprovodi pred popis stanovništva u Crnoj Gori sa političkog i vjerskog nivoa ali i od strane pojedini čelnika susjednih država.
U odnosu na raniju praksu popis za 2011. godinu je bolje pripremljen nego što je to bilo ranije, rekao je premijer Lukšić naglašavajući da će popis biti statistički snimak postojećeg stanja.
"Na popisu se ne brani bilo koje pismo, nacija ili jezik. Na popisu se u kontekstu Crne Gore brane vrijednosti skladnog i tolerantnog društva. Svaki, bilo čiji pokušaj da se na bilo koji način utiče na ljude i da im se sugeriše ko su i šta su, smatram da je potcjenjivanje tih istih ljudi", kazao je Lukšić.
Govoreći o Strategiji Vlade Srbije za odnose sa Srbima u regionu, za koju je Vlada ranije uputila oštar protest zbog miješanja u ustavni sistem Crne Gore, premijer Lukšić je ocijenio da se radi o replici plana rješavanja statusa Srba iz devedesetih godina koji je prevaziđen.
Lukšić je ocijenio i da su u izmijenjenoj Strategiji Vlade Srbije ostali dijelovi kako doći do toga da Srbi u Crnoj Gori budu konstitutivni narod.
"Nije legitiman cilj neke druge države da nameće potrebu preispitivanja ustavnog konteksta u Crnoj Gori. Ali ne samo zbog toga već i zbog navođenja niza mjera kako da se to postigne. To je ono što je ključni problem. U međuvremenu, i u samoj Vladi Srbije su ocijenili da je to neprihvatljivo pa su naknadno donijeli odluku o izmjenama strategije kojim je ovaj dio izostavljen. Više se taj cilj ne pominje, ali je ostao nepromijenjen dio kako doći do tog cilja. Zato i mišljenje Vlade tim povodom ostaje nepromijenjeno. Mi ćemo na toj liniji nastaviti komunikaciju sa Vladom Srbije", poručio je Lukšić.
Da li će Vlada Crne Gore nakon izvještaja Dika Martija u Savjetu Evrope preispitati odluku o priznanju nezavisnosti Kosova i da li Vlada nastavlja antisrpsku politiku, bilo je pitanje predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića.
"Izdvojio sam ove dvije pogrešne odluke. Prva je imala jasan antisrpski karakter da se prizna tzv. država Kosovo. Druga, po meni ništa manje opasnija antisrpska politika i greška koju je nesumnjivo donijela Vlada Crne Gore je ta da se uspostave određene ustanove preko kojih se Srbi u Crnoj Gori definišu kao nacionalna manjina. A takođe vas ohrabrujem da odustanete od antisrpske politike koju je vodio vaš prethodnik i da se od nje distancirate", kazao je Mandić.
Premijer Igor Lukšić je odbacio mogućnost povlačenja odluke o priznanju nezavisnosti Kosova, optužio Mandića da širi antisrpstvo svojom retorikom i odbacio tezu Nove srpske demokratiju da Vlada Crne Gore vodi antisrpsku politiku.
"Vašu konstataciju da se Crna Gora priznanjem Kosova direktno uključila u komadanje države Srbije gotovo da ne vrijedi ni komentarisati. Jednostavno to nije tačno. Čini mi se da je i poruka koju sada iz tih klupa saopštavate najbolja poruka antisrpske politike. Nikada ni jedna Vlada u Crnoj Gori pa ni Vlada Mila Đukanovića nije vodila antisrpsku politiku kao što je ne vodi ni sadašnja Vlada niti se to ikada može desiti u Crnoj Gori", odgovorio je Lukšić.
Blagi haos
O Strategiji Vlade Srbije prema Srbima u Crnoj Gori stav je iznio i ministar vanjskih poslova Milan Roćen kritikujući srpsku strategiju prema Crnoj Gori i miješanje u popis.
"Otvoreno priznanje da treba nastaviti sa finansiranjem i brigom o sveštenstvu i monaštvu radi njihove duhovne misije u funkciji očuvanja nacionalnog identiteta. Srpska pravoslavna crkva se u tom dokumentu tretira kao politički subjekt koji se finansira iz budžeta države Srbije", kazao je Roćen.
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije se nije složio sa ministrom.
"U Vladi Crne Gore kada su odnosi sa Srbijom u pitanju ipak postoji jedan blagi haos i jedna tendencija prikazivanja Srbije kao hegemonističke sile u odnosu na Crnu Goru, što apsolutno nije tačno", kazao je Bulatović.
Rasprava o popisu stanovništva i nacionalnom izjašnjavanju građana nastavljena je djelimično i nakon premijerskog sata pri čemu je Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorske skupštine, upozorio Mandića da ne negira crnogorsku naciju.
"Da zaustavite to što se radi na Televiziji Crne Gore kako se ne bi vršio pritisak na ljude i u toj bezprizornoj kampanji negirao tradicionalni nacionalni identitet Crnogoraca koji je donedavno bio srpski".
"Vi sada negirate identitet Crnogoraca kada kažete da je bio srpski, a to je isto kada bih ja rekao da je srpski identitet donedavno bio turski identitet, za šta bi imalo mnogo više državno pravnih razloga nego za ovo drugo. Zato vas molim da pazite kada to govorite ", rekao je Krivokapić, reagujući na izjavu lidera Nove srpske demokratije.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene se interesovao za borbu protiv organizovanog kriminala i tražio od Lukšića da da podršku istražnim organima u slučajevima kada su predmet istrage državni funkcioneri i funkcioneri partija na vlasti.
"Ne postoje političke prepreke koje onemogućavaju krivične postupke protiv visokih državnih funkcionera. I politički i javno podržavam sve institucije sistema u provođenju zakona, bez obzira da li su predmet istraga državnih organa najviši funkcioneri, njihovi rođaci, prijatelji ili najbliži srodnici", kaže premijer Igor Lukšić.