"Hladni mir: Kavkaz i Kosovo" o postmodernom ratu

Dragan Štavljanin na promociji knjige, Fotografije: Midhat Poturović

U knjizi „Hladni mir - Kavkaz i Kosovo“ autor, Dragan Štavljanin, analizira uzroke i posljedice rata u Gruziji 2008. godine i refleksije tog sukoba na globalnom planu.

Takođe je analiziran odnos Rusije i Zapada, sa osvrtom na bitnije događaje koji su mijenjali sliku međunarodnih odnosa u svijetu uvodeći tezu da je u globalnoj politici na snazi „hladni mir“ jer današnja politika ima suptilnije metode od hladnoratovskih. Sve su to teme koje i ljudima na ovim prostorima mogu pobliže objasniti neke događaje na Balkanu u posljednjih 20 godina.

Na prostoru bivše Jugoslavije svi smo bolovali od neke vrste egocentrizma i nismo znali šta se dešava na Kavkazu, kaže Neven Kazazović, vojni i politički analitičar, i dodaje kako je knjiga „Hladni mir - Kavkaz i Kosovo“ Dragana Štavljanina, novinara radija Slobodna Evropa, izazov u kojem otkrivamo šta smo propustili i koje se paralele mogu povući ne samo sa Kosovom nego i BiH:

„Ono što se tamo događa jako je važno i za nas. I moram da kažem da kad sam čitao ovu knjigu maltene na svakoj stranici ja sam pred očima imao BiH. Jer od ponašanja velikih sila, od američkog ponašanja kad je Gruzija u pitanju ili kad je u pitanju Azerbejdžan ili kad je u pitanju Jermenija itd., od ruskog ponašanja koje je motivisano vrlo slojevitim politikama, do ponašanja EU, odnosno nekih evropskih zemalja – sve to može na neki način bude uputstvo za upotrebu za nas, pa da dobro zamislimo gdje smo, šta smo i na koji način se ovo kod nas odigrava.“

ETNIČKI KAZANI


Kroz knjigu „Hladni mir – Kavkaz i Kosovo“ postoji krovna nit, a to su rusko-američki odnosi, ističe profesor Fakulteta političkih nauka Nerzuk Ćurak:

„To je očito iz razloga što i sam autor na neki način pripada onoj školi mišljenja koja smatra da su, nažalost, male nacije, male zajednice tek sekundarni rukavac historije, a da tu primarnu svjetsku povijest ipak određuju veliki igrači koji se ponašaju u skladu sa poznatim stihovima američkog pjesnika Roberta Browninga: Čemu nebesa, ako ne možemo prevazići svoj obuhvat?“
Nenad Pejić na promociji knjige u Sarajevu

Nenad Pejić, pomoćnik direktora RSE, ističe kako se Kavkaz, kao nulta tačka današnjeg svijeta ili etnički kazan koji može da proključa svakog trena, može dovesti u kontekst bh. etničkog kazana:

„BiH sve više liči na zamrznuti konflikt nego na riješen slučaj - i to je i zbog toga što se unutra nema snage niti volje, a, bogami, ni izvana nema snage niti volje da se na tu temu nešto ozbiljnije uradi.“


Svijet je danas u stanju hladnog mira odnosno postmodernog rata, vođenog drugim sredstvima. To znači izostanak saglasnosti o ključnim principima na kojima svijet treba da funkcioniše, što probleme samo gomila i njihovo rješenje odlaže zamrzavanjem ili izazivanjem novih kriza, poput globalne ekonomske, navodi autor Dragan Štavljanin i dodaje:

„Ova ekonomska kriza je na neki način aktuelizovala i pitanje koncepta demokratije jer Rusija, osim što je dovodila u pitanje dominaciju Zapada, pokušala je da ponudi i alternativni model tzv. suverene demokratije. Istovremeno nakon kraha komunizma svedoci smo tog neoliberalnog koncepta koji podrazumeva apsolutizaciju slobodnog tržišta. Dakle, došlo je do ekonomske krize i sada smo u procesima preispitivanja da li je u pitanju samo ekonomska kriza ili kriza sistema. Liberalna demokratija, povrh svega, je pokazala da je jedini, kako to kaže Fukuyama, održivi društveni model kroz istoriju.“

Knjiga „Hladni mir – Kavkaz i Kosovo“ stoga može poslužiti kao štivo koje nam objašnjava gdje je ovaj region u svjetskoj politici i kako će se dalje odvijati međunarodni geopolitički i geostrateški odnosi.

Odlomke iz knjige možete pročitati na našoj web stranici.