Da li će stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o štetnosti mesnih prerađevina i crvenog mesa po zdravlje uticati na promjenu jelovnika kod građana Crnoj Gori i u kojoj mjeri? Kako reaguju proizvođači, očekuju li pad prodaje? Šta su pokazale prve analize u trgovinama?
Ocjene SZO da su mesne prerađevine „bez sumnje kancerogene“, dok je crveno meso „mogući krivac“ za neke vrste raka, odjeknula je i u Crnoj Gori jer se ishrana većine njenog stanovništva uglavnom, bazira na mesu. Prema podacima Organizacije za hranu UN-a, svaki građanin Crne Gore, za godinu, u prosjeku pojede više od 77 kilograma mesa.
Imajući u vidu činjenicu da su meso ili njegove prerađevine svakodnevno na jelovniku Crnogoraca, pitali smo građane Podgorice da li ih je najnoviji stav SZO zabrinuo, te hoće li nešto mijenjati u svakodnevnoj ishrani:
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa
Dok su reakcije građana podijeljene, u međuvremenu je stigla preporuka crnogorskih stručnjaka iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Saopštili su da meso ne može škoditi, ukoliko se uzima u umjerenim količinama jer je u ishrani svakako potrebno, prevashodno kao izvor proteina i minerala. Treba voditi računa da se ne konzumira u većim količinama.
A što se mesnih prerađevina tiče iz Instituta poručuju da su ti proizvodi, na osnovu dovoljnog broja dokaza iz istraživanja svrstane u grupu 1, gdje se svrstavaju dokazani karcinogeni za ljude. Stoga, sva stručna javnost poštuje rezultate sprovedene metodologije i pristupa ovog tijela koje postoji u okviru Svjetske zdravstvene organizacije.
Pojedini građani odavno su kažu izbacili kobasicu i šunku iz jelovnika, a smanjili unos mesa, ali se su svjesni da je ono, kako kažu, neophodno za pravilnu ishranu.
„Svako ko iole razmišlja o pravilnoj ishrani, odavno je prestao da jede viršle, paštete i sve mesne prerađevine. Današnje mesare prodaju meso istog ukusa, bez obzira da li je svinjsko ili teleće. Više ne znate šta jedete. Svako živo biće je hranjeno zbog profita. Piletinu ne jedem odavno. Kada je meso na akciji, kupite kilogram mesa za tri eura. Jabuke su euro, a kilogram mesa tri eura. I cijena govori da tu nešto nije u redu. Sa platom od 250 eura, zaista ne možete da pokrije ni osnovno. Riba je toliko skupa. Kako su Rusi došli, iskreno, ljeti odem na more a girica košta deset eura. Pa to je tako skupo, da to čovjek ne može sebi da priušti. Iskreno, ne znam šta jesti“, kaže nam jedan sagovornik.
Šta povodom izvještaja SZO kažu proizvođači Kompanija MARTEX iz Cetinja, koja je u Crnoj Gori jedna od najvećih privatnih kompanija koja proizvodi suhomesnate proizvode, poput pršuta, pečenice, pančete, kobasice, koljenice.
Ilustrativna fotografija
„Smatramo da su informacije, koje su se zadnjih par dana pojavile u medijima, totalna antireklama i antipropaganda za crveno meso. Vidjeli ste i sami iz medija da su se razna udruženja iz Evrope udružila i dala neke izjave, što je kod nas u medijima objavljeno. To je totalan apsurd, da se crveno meso može svrstati do prve grupe, zajedno sa duvanom. U nekim nenormalnim količinama uzimanja tog mesa, pretpostavljam da mogu da se pojave neke posljedice, ali normalna konzumacija tog mesa, nipošto”, kaže Dragan Martinović, izvršni direktor kompanije MARTEX, te dodaje:
„Otvaranjem novih poglavlja za ulazak u EU, što se tiče prehrane i prehrambene industrije Crna Gora, svi proizvođači su, zadnjih godina, skinuli tri procenta soli, a procenat dima smanjili za 70 posto. Proizvod koji sada trenutno radimo je već spreman za evropsko tržište. Radili smo neke analize u zadnjih dvanaest dana, otkako se pojavila ta informacija, i imamo povećanu prodaju, u odnosu na prošlu godinu.”
I dok Martinović tvrdi da je analiza prodaje pokazala da MARTEXS ne bilježi pad prodaje suhomesnatih proizvoda, iz nacionalnog trgovačkog lanca VOL, PR Olivera Šuškavčević, kaže da je još rano za analize.
„Obzirom da je informacija tek postala dostupna našim potrošačima, još uvijek je rano za neke precizne izvještaje koliko je to uticalo na smanjenje proizvoda koji su navedeni da su štetni za zdravlje. Isto tako je još uvijek rano za neke projekcije koliko će to uticati uopšte na njihovu prodaju. Znamo da je naše tržište specifično i da naši potrošači tradicionalno biraju te proizvode, posebno u susret praznicima”, zaključuje Šuškavčević.