Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori koja je vjerovatno jedina zemlja u svijetu gdje je osnivanje fakulteta koji se bavi izučavanjem službenog jezika postalo problem.
Nakon višedecenijske upotrebe srpsko-hrvatskog i državnog osamostaljenja 2006. godine, Crna Gora je dobila novi Ustav koji je crnogorski ustanovio kao službeni jezik.
Za usvajanje Ustava su glasale partije koalicije koja je i sad na vlasti: Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije kojima je nedostajuće glasove za neophodnu većinu dodala opozicioni Pokret za promjene. Protiv novog Ustava su bile prosrpske partije koje su, između ostalog, odbijale da prihvate činjenicu da srpski jezik nije glavni.
Takvo stanje je ostalo zamrznuto sve dok nije došlo na red usvajanje izbornog zakona za koji je bila potrebna dvotrećinska većina. Prosrpski dio opozicije je to iskoristio tako što je, bez obzira što je postignuta saglasnost u vezi samog teksta zakona, odbijao da podrži zakon dok god Vlada ne odustane od namjere da školski predmet koji se do tada zvao maternji, nazove - Crnogorski jezik.
Pregovori su trajali mjesecima i na kraju je postignuto kompromisno rješenje, da predmet dobije vratolomni naziv Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Tri godine nakon toga, crnogorski jezik ponovo postaje tačka sporenja, ali ovog puta unutar dijela stručne javnosti koja nije problematizovala njegov naziv i bila saglasna u tome da i u Crnoj Gori, jezik treba da se imenuje po državi, kako je to urađeno u ostalim jugoslovenskim republikama, ali je jedna opcija zastupala stav da jezik treba formalizovati sa svim arhaičnim formama, dok je druga bila za liberalniji, odnosno, savremen pristup.
"Osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, favorizovanje je pogubnog, nenaučnog i nacionalističkog koncepta i viđenja crnogorskog jezika i kulture. To je nedopustivo i neopravdano. Osnivanje ovog novog fakulteta nije konkurencija koja bi bila poželjna jer se radi o jednom potpuno nenaučnom postulatu i mislimo da to Crnoj Gori apsolutno nije potrebno", smatra profesorka opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica.
"Dezinformacija koje stižu od katedre za crnogorski jezik iz Nikšića nijesu nikakva novina", kaže za Radio Slobodna Evropa dekan novoosnovanog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, koji je rekao da uopšte ne želi da komentariše optužbe koje izlaze izvan okvira struke.
Čirgić je, na naše insistiranje, ipak prokomentarisao optužbe da se u slučaju osnivanja novog Fakulteta za crnogorski jezik radi o "nepotrebnom rasipanju novca poreskih obveznika za organizaciju jedne kadrovski i naučno rizične institucije, i to u vrijeme najteže finansijske krize na Univerzitetu Crne Gore, čiji drastično smanjeni budžet ne pokriva ni plate zaposlenih, a kamoli naučnoistraživački rad".
"Fakultet za crnogorski jezik i književnost je samostalna naučno-istraživačka i visokoškolska institucija i nema nikakve veze sa Univerzitetom Crne Gore, niti sa budžetom Univerziteta. Ja nijesam stručnjak za finansije, ali ako kolege sa katedre za crnogorski jezik u Nikšiću jesu, one se moraju obratiti Ministarstvu finansija, odnosno, Vladi jer se ja u to ne razumijem. Vlada je odredila budžet. Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori. Sve države iz našeg okruženja imaju po nekoliko fakulteta, katedri, instituta... koje se bave nastavom i izučavanjem tamošnjih službenih jezika i nikom od tih kolega iz okruženja ne pada na pamet da se čudi što se osnivaju fakulteti za njihove službene jezike. Iza njihove priče ne stoji nikakva bojazan da će se oštetiti budžet Crne Gore, već da će se oštetiti monopoli koje oni već godinama drže", konstatuje Čirgić.
"Problem je što u obrazovanju ne postoji sveobuhvatan, strateški pristup", kaže profesor jezika i književnosti i funkcioner opozicione Pozitivne Srđan Perić, koji ne može da se otme utisku da je u cijeli slučaj prste umiješala politika.
"Ne želim da arbitriram ko je u pravu, a ko nije ali moram da ukažem na činjenicu da - dok postoji nadgornjavanje na administrativnom nivou - nauka tapka u mjestu. Bojim se da iz tog sukoba neće proizaći nikakav dodatni kvalitet na naučnom polju nego će se samo produbiti razmirice, ovog puta, unutar naučnog dijela javnosti koja ni na koji način ne spori postojanje crnogorskog jezika. Mislim da je to nešto što samo može da brine i ja zaista ne mogu da se oslobodim utiska da je ovdje duboko umiješana politika što nije dobro na nauku", ocjenjuje Perić.