Stigla je i službena potvrda da se priprema izmjena zakona koja bi omogućila da u slučaju potrebe i vojska osigurava granicu. Hrvatska je jedina od zemalja na "balkanskoj ruti" koja još nije angažirala ili stavila u pripravnost vojne snage za nadzor granice. U suradnji država na izbjegličkoj ruti nema nikakvih problema, poručuju iz hrvatske policije.
Hrvatska vojska je do sada bila angažirana na izgradnji izbjegličkih kampova i na prihvatu izbjeglica u Slavoniji, ali bez izlaska na granicu. Prema neslužbenim informacijama, usvajanje izmjene zakona ne bi rezultiralo trenutačnim slanjem vojske na granicu, već bi se čekalo do procjene da policija više nije dovoljna.
Ministar unutarnjih poslova, Vlaho Orepić, potvrdio je u utorak kako će se najvjerojatnije ići u tom smjeru, ali da valja pričekati detalje.
"To su napravili Slovenci, to su napravili Srbi, i moramo na taj način taj naš potencijal razviti. Mi uistinu imamo dovoljno policijskih snaga da reagiramo na sve potrebe, ali bitno je da i taj potencijal bude spreman ako bude potrebno", kaže Orepić.
Tihomir Oreškovoć
Da se razmišlja o omogućavanju da vojska iziđe na granicu potvrdio je i premijer Tihomir Orešković u utorak nakon susreta sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali isključivo, kazao je, iz humanitarnih razloga i radi ubrzanja procedura.
Aktivisti za ljudska prava protiv su ove inicijative.
"Naš odgovor na to je, kao i uvijek, zaustavite ratove, a ne ljude koji bježe od ratova! Sa druge strane, činjenica je da je Hrvatska sada jedina koja ne koristi vojsku u svrhe izbjegličke krize, i mi mislimo da Hrvatska mora izdržati u toj poziciji i naći saveznike u Europskoj uniji koji bi provodili drugačiju politiku, koja ne bi militarizirala čitavu regiju", ističe za RSE Gordan Bosanac iz zagrebačkog centra za mirovne studije.
On kaže kako bi fokus trebalo staviti na druge dvije stvari – zaustavljanje rata u Siriji i integraciju izbjeglica.
"Vidimo da ima jako puno inicijativa za davanje jačih ovlasti vojsci, ali ne vidimo da se išta radi na zaustavljanju rata u Siriji i integracije izbjeglica. Ako se donese odluka o slanju vojske na granicu, kako mi sada čitamo hrvatski Ustav, ta odluka bi bila protuustavna", navodi Bosanac, te dodaje:
"Naime, oni bi trebali objasniti na koji to način izbjeglice ugrožavaju suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske, jer, kako u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakvih incidenata koji bi išli u tom smjeru ne znam zašto bi sada odjednom to bio opravdan razlog da se vojsku stavi na granice, jer, ponovimo, može se staviti samo onda ako dokažemo da izbjeglice ugrožavaju suverenitet Republike Hrvatske."
Suradnja država na migrantskoj ruti je u najboljem redu, kako sa susjedima Slovencima tako i sa Srbima navodi za RSE Helena Biočić iz Ravnateljstva policije hrvatskog MUP-a.
"Tijekom jučerašnjeg dana (ponedjeljak) nije bilo ulazaka migranata u Republiku Hrvatsku, danas do podneva također nije bilo ulazaka, međutim puni se vlak u Šidu u Srbiji i, prema najavama, u Hrvatsku bi kasnije tijekom dana trebalo ući oko 450 migranata", ističe Biočić.
Da se u izmjenu zakona ne ide u roku od 24 sata pokazuje izjava predsjednika Hrvatskog sabora, Željka Reineara, da treba pričekati da se vidi hoće li izmjene Zakona o obrani biti poslane u Sabor.
"Teško mi je u ovom trenutku reći je li potrebno slati vojsku na granicu. Neke zemlje su to uvele, a hoće li to u Hrvatskoj biti potrebno ili ne ovisit će o sigurnosnoj procjeni", kazao je Reiner upitan treba li Hrvatska slati vojsku na granice.
Donedavni socijaldemokratski ministar obrane, Ante Kotromanović, kaže da zakon treba donijeti, da Hrvatska vojska u slučaju potrebe može izići na granicu za dva sata, ali da s time ne treba žuriti.
Ante Kotromanović
"Treba pratiti razvoj situacije i prisiliti Grčku da kao prva granica Schengena i EU napravi što je potrebno. Tada će biti lakše Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji", poručio je Kotromanović.
On je rekao i kako se "duboko nada" da Hrvatska neće završiti sa žicom na granici.
Vojni analitičar Igor Tabak s portala Obris.org – Obrana i sigurnost na svom je Facebook profilu upozorio da se s jedne strane želi dati dodatne poslove vojsci, a da im se druge strane iznova smanjuju sredstva.
"Posao čuvanja državne granice nije do sada slučajno završio u resoru MUP-a, niti je to za Oružane snage sadržajno bliska zadaća, a ni Hrvatske vojske nema toliko koliko si zamišljaju ljudi koji paralelno s ovakvim maštarijama ruše vojni proračun ispod granica sistemske stabilnosti", ocjenjuje Tabak.
Hrvatska je jedina od zemalja na "balkanskoj ruti" koja još nije angažirala ili stavila u pripravnost vojne snage za nadzor granice.
Austrija je angažirala 1500 vojnika za nadzor svoje "zelene granice". Slovenija je prije nekoliko mjeseci na nekoliko dana angažirala vojsku s borbenim vozilima na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj, a krajem prošlog mjeseca je slovenski Parlament izmijenio Zakon o obrani i vojsci dao policijske ovlasti u nadzoru granice.
Srbijanski predsjednik Srbije je prošlog tjedna dao ovlasti vojsci da u slučaju potrebe izađe na granice, no to dosad nije učinjeno, dok vojske Grčke i Makedonije već mjesecima sudjeluju u nadzoru migranata na granicama i gradnji ograda na granici dviju zemalja.