Prijemom Crne Gore u Savjet za ljudska prava UN crnogorska diplomatija ostvarila je veliki uspjeh, ali je članstvo u tom tijelu svjetske organizacije i dodatna obaveza za državu da unaprijedi poštovanje i zaštitu ljudska prava u Crnoj Gori. Prostora za to itekako ima jer su određene društvene grupe i manjine i pored zakona koji ih na papiru štite, u stvarnom životu i dalje izložene diskriminaciji i drugim oblicima kršenja ljudskih prava.
To su nam saopštili bivše diplomate, predstavnici kancelarije crnogorskog Ombudsmana i NVO koje djeluju u oblasti ljudskih prava.
Crna Gora je primljena u Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, nakon što su za njenu kandidaturu glasale 182, od ukupno 193 članice Generalne skupštine svjetske organizacije.
Crna Gora će biti članica Savjeta UN za ljudska prava od naredne do 2015. godine. Inače, zvanična Podgorica je kandidaturu za članstvo podnijela 2008. godine, čime je iskazala spremnost da poštuje najviše standarde u promociji i zaštiti ljudskih prava.
"Crna Gora je od početka pružila snažnu podršku aktivnostima UN na ovom planu. Zalagali smo se i za samo uspostavljanje savjeta i za njegovu institucionalnu izgradnju i potpisnica smo svih međunarodnih instrumenata iz oblasti ljudskih prava koji se provode kroz nacionalno zakonodavstvo te redovno izvještavamo o njihovoj primjeni", kaže ministar vanjskih poslova Nebojša Kaluđerović.
Čime je Crna Gora zaslužila prijem u Savjet UN za ljudska prava i na koji način UN procjenjuju da je neka zemlja spremna za prijem u to tijelo, pitali smo bivšeg šefa crnogorske diplomatije i ambasadora Branka Lukovca koji nam je rekao da je jedan od bitnih principa UN da u svim tijelima budu ravnomjerno zastupljeni svi svjetski regioni.
No, osim tog postoje i drugi, takođe važni principi po kojima UN odlučuju hoće li primiti neku zemlju u članstvo Savjeta za ljudska prava.
"U slučaju Crne Gore to može biti, na ovom našem prostoru, zavađenom poslije dugog perioda ratovanja, očuvan multietnički karakter, tolerancija i u nekom smislu harmoničan odnos između nacionalnih, etničkih grupa kao vjerovatno najjači adut sa kojim je Crna Gora išla u tu kandidaturu", ističe Branko Lukovac.
Borba protiv diskriminacije
Države članice dužne su da aktivno učestvuju u donošenju odluka i djelovanju Savjeta u smjeru davanja preporuka Generalnoj skupštini UN za dalji razvoj međunarodnog prava ljudskih prava i rješavanje slučajeva njihovog kršenja. Članice savjeta dužne su i da ispunjavaju obaveze dobrovoljno preuzete prije prijema.
U Kancelariji ombudsmana vjeruju da će prijem u Savjet za ljudska prava UN podstaći vlast da unaprijedi poštovanje i zaštitu ljudskih prava u samoj Crnoj Gori.
"Ovo članstvo je veliko priznanje Crnoj Gori za doprinos koji je dala za unaprjeđenje ljudskih prava svojih građana. Međutim, to će zahtijevati povećan obim obaveza Crne Gore, ali smatram da imamo dovoljne i kvalitetne ljudske resurse da odgovorimo tim obavezama. Inače, imamo ambiciozne planove na unapređenju do sada nedovoljno afirmisanog položaja ljudskih prava, u prvom redu osoba sa invaliditetom, Roma, Aškalija i Egipćana, LGBT osoba i drugih", poručuje zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Marijana Laković.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava ističe:
"Mislim da bi članstvo svakako trebalo da podstakne vladu da poradi još više na promociji i zaštiti ljudskih prava kao i na usvajanju svih međunarodnih standarda i protokola koje Crna Gora još uvijek nije ratifikovala. Da li će se to i desiti? Mi se nadamo da hoće i to je jedan odličan argument za sve kojima je stalo do ljudskih prava. Čestitke i crnogorskoj diplomatiji i svim kolegama kojima je stalo do ljudskih prava jer smo dobili dodatni argument za vršenje pritiska na izvršnu i zakonodavnu vlast".
Sličnog stava je i Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje koja, međutim upozorava da se jako dobri zakoni iz oblasti ljudskih parava u Crnoj Gori zapravo često ne primjenjuju.
"Ja mislim da neke od naših najvažnijih pitanja koja se vrlo intezivno otvaraju posljednjih godina i na kojima se premalo radi iz oblasti borbe protiv diskriminacije po najraznovrsnijim osnovama, ali isto tako možemo govoriti o tome koliko se poštuju prava lica u zatvorenim institucijama, koja vrlo često zaboravljamo, a koja proživljavaju tretman koji ne priliči našim građanima ili proživaljavaju različite oblike torture", kazala je Uljarević.
Do sada su, od bivših jugoslovenskih republika, podršku Generalne skupštine za članstvo u Savjetu za ljudska prava dobile samo Slovenija i Bosna i Hercegovina. Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi, osnovan je Rezolucijom Generalne skupštine UN 2006. godine, sa ciljem rješavanja problema kršenja ljudskih prava u svijetu, zamijenivši Komisiju UN za ljudska prava. Savjet čini 47 država članica, od kojih se trećina bira svake godine na trogodišnji period.
To su nam saopštili bivše diplomate, predstavnici kancelarije crnogorskog Ombudsmana i NVO koje djeluju u oblasti ljudskih prava.
Crna Gora je primljena u Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, nakon što su za njenu kandidaturu glasale 182, od ukupno 193 članice Generalne skupštine svjetske organizacije.
Crna Gora će biti članica Savjeta UN za ljudska prava od naredne do 2015. godine. Inače, zvanična Podgorica je kandidaturu za članstvo podnijela 2008. godine, čime je iskazala spremnost da poštuje najviše standarde u promociji i zaštiti ljudskih prava.
"Crna Gora je od početka pružila snažnu podršku aktivnostima UN na ovom planu. Zalagali smo se i za samo uspostavljanje savjeta i za njegovu institucionalnu izgradnju i potpisnica smo svih međunarodnih instrumenata iz oblasti ljudskih prava koji se provode kroz nacionalno zakonodavstvo te redovno izvještavamo o njihovoj primjeni", kaže ministar vanjskih poslova Nebojša Kaluđerović.
Čime je Crna Gora zaslužila prijem u Savjet UN za ljudska prava i na koji način UN procjenjuju da je neka zemlja spremna za prijem u to tijelo, pitali smo bivšeg šefa crnogorske diplomatije i ambasadora Branka Lukovca koji nam je rekao da je jedan od bitnih principa UN da u svim tijelima budu ravnomjerno zastupljeni svi svjetski regioni.
No, osim tog postoje i drugi, takođe važni principi po kojima UN odlučuju hoće li primiti neku zemlju u članstvo Savjeta za ljudska prava.
"U slučaju Crne Gore to može biti, na ovom našem prostoru, zavađenom poslije dugog perioda ratovanja, očuvan multietnički karakter, tolerancija i u nekom smislu harmoničan odnos između nacionalnih, etničkih grupa kao vjerovatno najjači adut sa kojim je Crna Gora išla u tu kandidaturu", ističe Branko Lukovac.
Borba protiv diskriminacije
Države članice dužne su da aktivno učestvuju u donošenju odluka i djelovanju Savjeta u smjeru davanja preporuka Generalnoj skupštini UN za dalji razvoj međunarodnog prava ljudskih prava i rješavanje slučajeva njihovog kršenja. Članice savjeta dužne su i da ispunjavaju obaveze dobrovoljno preuzete prije prijema.
U Kancelariji ombudsmana vjeruju da će prijem u Savjet za ljudska prava UN podstaći vlast da unaprijedi poštovanje i zaštitu ljudskih prava u samoj Crnoj Gori.
"Ovo članstvo je veliko priznanje Crnoj Gori za doprinos koji je dala za unaprjeđenje ljudskih prava svojih građana. Međutim, to će zahtijevati povećan obim obaveza Crne Gore, ali smatram da imamo dovoljne i kvalitetne ljudske resurse da odgovorimo tim obavezama. Inače, imamo ambiciozne planove na unapređenju do sada nedovoljno afirmisanog položaja ljudskih prava, u prvom redu osoba sa invaliditetom, Roma, Aškalija i Egipćana, LGBT osoba i drugih", poručuje zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Marijana Laković.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava ističe:
Tea Gorjanc Prelević
"Mislim da bi članstvo svakako trebalo da podstakne vladu da poradi još više na promociji i zaštiti ljudskih prava kao i na usvajanju svih međunarodnih standarda i protokola koje Crna Gora još uvijek nije ratifikovala. Da li će se to i desiti? Mi se nadamo da hoće i to je jedan odličan argument za sve kojima je stalo do ljudskih prava. Čestitke i crnogorskoj diplomatiji i svim kolegama kojima je stalo do ljudskih prava jer smo dobili dodatni argument za vršenje pritiska na izvršnu i zakonodavnu vlast".
Sličnog stava je i Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje koja, međutim upozorava da se jako dobri zakoni iz oblasti ljudskih parava u Crnoj Gori zapravo često ne primjenjuju.
"Ja mislim da neke od naših najvažnijih pitanja koja se vrlo intezivno otvaraju posljednjih godina i na kojima se premalo radi iz oblasti borbe protiv diskriminacije po najraznovrsnijim osnovama, ali isto tako možemo govoriti o tome koliko se poštuju prava lica u zatvorenim institucijama, koja vrlo često zaboravljamo, a koja proživljavaju tretman koji ne priliči našim građanima ili proživaljavaju različite oblike torture", kazala je Uljarević.
Do sada su, od bivših jugoslovenskih republika, podršku Generalne skupštine za članstvo u Savjetu za ljudska prava dobile samo Slovenija i Bosna i Hercegovina. Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi, osnovan je Rezolucijom Generalne skupštine UN 2006. godine, sa ciljem rješavanja problema kršenja ljudskih prava u svijetu, zamijenivši Komisiju UN za ljudska prava. Savjet čini 47 država članica, od kojih se trećina bira svake godine na trogodišnji period.