Iz Brisela je stigla eksplicitna poruka da jedan od pritoriteta Crne Gore mora biti iznalaženje rješenja za Prevlaku. Kakvi su izgledi da se taj problem sa Hrvatskom riješi u dogledno vrijeme?
Na nedavno održanom sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije bilo je riječi i o Prevlaci. Tom prilikom je ambasador Evropske komisije u Podgorici Leopold Maurer kazao da bi Crna Gora trebalo da nastavi dalji dijalog u cilju regionalne stabilnosti i riješi pitanje Prevlake. Hrvoje Kačić, penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske i stručnjak za pomorsko pravo. za Radio Slobodna Evropa kaže da se rješenje tog pitanja bespotrebno prolongira i podsjeća da su se Crna Gora i Hrvatska do sada dogovorile samo da će se to pritanje rješavati pred nadležnim međunarodnim instancama.
“Da se bude učinkovit i da se postižu rezultati, stranke moraju međusobno utvrditi što je među njima sporno, a to do sada nije utvrđeno, pa prema tome ovo samo otežava pronalaženje rješenja i sigurno nameće strankama i velike dodatne troškove koje zaista nije potrebno da imaju. Oni koji se poznaju sa činjenicama i sa dokazima koji su na raspolaganju i koji su doneseni na visokoj razini tadašnjih stranaka ukazuju što se kopna tiče da tu nema apsolutno nikakve razlike. Radi se samo o utvrđivanju granične crte na moru, a budući da i tu postoje u međunarodnom javnom pravu rješenja kojima se to regulira onda ne bi trebalo da bude teškoća ni da se napravi adekvatna identifikacija te crte“, smatra Kačić.
Predrag Bulatović, član skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije iz Socijalističke narodne partije kaže da nije zadovljan odnosom prema pitanju Prevlake
Za raliku od Bulatovića, Raško Konjević, član odbora iz vladajuće Socijaldemorkatske partije smatra da je samo pitanje vremena kada će spor oko Prevlake biti riješen
“Ne bih to nazvao problemom zato što postoji dobra komunikacija između dvije države i to treba da se riješi kroz komunikaciju dvije države. Vidjeli ste da su formirane komisije koje rade na tome. Možda bi ta dinamika mogla da bude brža ali imajući u vidu kontekst odnosa u Hrvatskoj nakon izbora očekujem da će se to intenzivirati“, smatra Konjević.
U Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore nam je nezvanično rečeno da će rješenje pitanja Prevlake biti uskoro intezivirano. Iz ministarstva podsjećaju da je već formirana mješovita komisija, na čelu sa ministrima vanjskih poslova dvije zemlje i koja će ubrzo nastaviti rad.
I jedna i druga strana su ranije više puta uvjeravale javnost da se oko Prevlake vodi konstruktivan dijalog i da je postignuta saglasnost da mješovita komisija iznađe dogovor o tome šta je predmet razgraničenja, nakon čega bi taj dogovor prvo verifikovali parlamenti dvije države poslije čega bi taj spor bio povjeren na odlučivanje nekoj od međunarodnih pravnih institucija. Do tada će na snazi biti privremeni sporazum koji je potpisan 1992. i koji, kako tvrde i Zagreb i Podgorica, funkcioniše bez problema.
Na nedavno održanom sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije bilo je riječi i o Prevlaci. Tom prilikom je ambasador Evropske komisije u Podgorici Leopold Maurer kazao da bi Crna Gora trebalo da nastavi dalji dijalog u cilju regionalne stabilnosti i riješi pitanje Prevlake. Hrvoje Kačić, penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske i stručnjak za pomorsko pravo. za Radio Slobodna Evropa kaže da se rješenje tog pitanja bespotrebno prolongira i podsjeća da su se Crna Gora i Hrvatska do sada dogovorile samo da će se to pritanje rješavati pred nadležnim međunarodnim instancama.
“Da se bude učinkovit i da se postižu rezultati, stranke moraju međusobno utvrditi što je među njima sporno, a to do sada nije utvrđeno, pa prema tome ovo samo otežava pronalaženje rješenja i sigurno nameće strankama i velike dodatne troškove koje zaista nije potrebno da imaju. Oni koji se poznaju sa činjenicama i sa dokazima koji su na raspolaganju i koji su doneseni na visokoj razini tadašnjih stranaka ukazuju što se kopna tiče da tu nema apsolutno nikakve razlike. Radi se samo o utvrđivanju granične crte na moru, a budući da i tu postoje u međunarodnom javnom pravu rješenja kojima se to regulira onda ne bi trebalo da bude teškoća ni da se napravi adekvatna identifikacija te crte“, smatra Kačić.
Predrag Bulatović, član skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije iz Socijalističke narodne partije kaže da nije zadovljan odnosom prema pitanju Prevlake
Predrag Bulatović
“Mi smatramo da aktuelna crnogorska vlast do sada nije na kvalitetan način vodila taj cijeli slučaj, odnosno da je napravila kompromise sa hrvatskom stranom na štetu same Crne Gore Ja vidim u budućnosti potencijalno problem Prevlake kao jedan od problema koji će postavljati i naši susjedi i Evropska komisija jer zemlja koja pretenduje da bude članica EU ne smije i ne može da ima probleme takve vrste“, napominje Bulatović.Za raliku od Bulatovića, Raško Konjević, član odbora iz vladajuće Socijaldemorkatske partije smatra da je samo pitanje vremena kada će spor oko Prevlake biti riješen
“Ne bih to nazvao problemom zato što postoji dobra komunikacija između dvije države i to treba da se riješi kroz komunikaciju dvije države. Vidjeli ste da su formirane komisije koje rade na tome. Možda bi ta dinamika mogla da bude brža ali imajući u vidu kontekst odnosa u Hrvatskoj nakon izbora očekujem da će se to intenzivirati“, smatra Konjević.
U Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore nam je nezvanično rečeno da će rješenje pitanja Prevlake biti uskoro intezivirano. Iz ministarstva podsjećaju da je već formirana mješovita komisija, na čelu sa ministrima vanjskih poslova dvije zemlje i koja će ubrzo nastaviti rad.
I jedna i druga strana su ranije više puta uvjeravale javnost da se oko Prevlake vodi konstruktivan dijalog i da je postignuta saglasnost da mješovita komisija iznađe dogovor o tome šta je predmet razgraničenja, nakon čega bi taj dogovor prvo verifikovali parlamenti dvije države poslije čega bi taj spor bio povjeren na odlučivanje nekoj od međunarodnih pravnih institucija. Do tada će na snazi biti privremeni sporazum koji je potpisan 1992. i koji, kako tvrde i Zagreb i Podgorica, funkcioniše bez problema.