Predsjednik Evropske komisije (EK) Žoze Manuel Baroso čestitao je u ponedjeljak Filipu Vujanoviću reizbor na dužnost predsjednika Crne Gore uz ocjenu da će Vujanović i dalje imati "ključnu ulogu u jačanju širokog konsenzusa" o euro-integraciji Crne Gore.
"Želim vam uspjeh u odgovoru na predstojeće izazove ka evropskoj budućnosti", zaključio je Barozo u čestitki Vujanoviću dodavši da napredak Crne Gore u pregovorima o prijemu u EU zavisi od njenih dostignuća i ponovio da su "od ključne važnosti" jačanje pravne države, suzbijanje kriminala i korupcije.
Predsjednik Evropske komisije je među prirotete uvrstio i ustavne promjene koje bi obezbijedile nezavisnost sudstva.
Barosova čestitka je prva od kada je u ponedjeljak Državna izborna komisija (DIK) proglasila konačne rezultate predsjedničkih izbora 7. aprila i pobjedu kandidata vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
A odgovor na pitanje tone li Crna Gora u sve dublju političku krizu, nakon subotnjih protesta pristalica Miodraga Lekića sa kojih je opozicija jedinstveno zatražila poništavanje predsjedničkih izbora, biće jasniji nakon što opozicione zahtjeve razmotri Kolegijum predsjednika parlamenta.
Pošto su žalbe izbornog štaba Miodraga Lekića na regularnost predsjedničkih izbora prošle institucionalnu proceduru i nakon što je prigovore odbacila i najviša pravna instanca Ustavni sud, Državna izborna komisija je zvanično saopštila konačne rezultate izbora po kojima je novi-stari predsjednik Crne Gore kandidat vladajuće Demokratske partije Socijalista Filip Vujanović.
Kandidat Filip Vujanović dobio je 161.940 glasova, što je više od polovine važećih glasova birača koji su glasali pa se saglasno članu 16. Zakona o izboru predsjednika Crne Gore utvrđuje da je Filip Vujanović izabran za predsjednika Crne Gore. I dok su predstavnici DIK-a saopštavali konačne rezulate izbora, takođe u zgradi parlamenta pripremao se kolegijum predsjednika Skupštine kako bi razmotrio zahtjeve koja je opozicija uputila sa subotnjeg protesta.
No oni, prema riječima Aleksandra Damjanovića još nijesu stigli u parlament.
"Vjerovatno iz odbora te zahtjeve još nijesu poslali, a to je nama bitno jer smo računali da ćemo imati i te zahtjeve da bi već danas o tome mogli da se odredimo. Zbog toga a i zbog odsustva predstavnika Demokratskog fronta nije se o tome razgovaralo", naveo je Damjanović.
Podsjetimo, zbog brojnih neregularnosti,opozicija je sa subotnjeg protesta zatražila da se u roku 10 dana posebnim Zakonom tzv. Lex specialisom, predsjednički izbori ponište i da potom šef parlamenta Ranko Krivokapić raspiše nove.
U prvim reakcijama parlamentarne većine međutim može se zaključiti kako mogućnost poništavanja izbora i raspisivanja novih smatraju nerealnom i neutemeljenom.
Džavid Šabović, šef zakonodavnog skupštinskog odbora i funkcioner SDP-a koja Vujanovićevu kandidaturu za treći predsjednički mandat smatra neustavnom, izjavio je kako se zakoni ne donose “kad to nekom padne na pamet“. Umjesto toga, Šabović je predložio ponavljanje glasanja na pojedinim većim biračkim mjestima na kojima je, kako je konstatovao, bilo mnogo nepravilnosti.
Evo šta je o zahtjevima opozicije za Televiziju Crne Gore u nedjelju uveče rekao advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć.
"Ne vidim nikakvih ustavnih prepreka da Skupština Crne Gore može donijeti posebni zakon koji bi praktično poništio ovaj rezultat izbora i otvorila prostor da se raspišu novi predsjednički izbori. Ali isto tako ne vidim političke uslove za tako nešto jer očigledno je da ne postoji ni unutrašnji ni spoljašnji pritisak vezan za rezultate izbora. Naprotiv, svi spoljni faktori su priznali rezultate izbora, a i unutrašnji, barem oni koji bi eventualno mogli da donesu prevagu nijesu na strani opozicije", kaže Šoć.
Da li će politička kriza preći u parlamentarnu, odnosno da li će se opozicija eventualno odlučiti na bojkot rada Zakonodavnog doma tema je koja do sada nije ozbiljno razmatrana.
Poslanici, najprije Lekićevog Demokratskog fronta a potom i ostalih opozicionih partija privremeno su napustili Skupštinske odbore, ali o pitanju trajnog izlaska iz parlamenta i njegovih radnih tijela za sada stižu oprečna mišljenja.
Milutin Simović iz vladajućeg DPS-a nada se da do opozicionog bojkota Skupštine pred kojom se vruće teme neće doći.
"No, ja ipak vjerujem da kolege iz opozicionih partija, iz SNP i Pozitivne, da će ih ozbiljnost tema koje su na čekanju vratiti u redovno zasjedanje i da nećemo čak čekati ni utorak naredne sedmice nego ćemo početi u srijedu", kazao je Simović.
Kako god se kockice postizbornog mozaika u Crnoj Gori slagale, biće zanimljivo ko će, odnosno ko sve neće, prisustvovati Vujanovićevoj inauguraciji na svečenoj sjednici Skupštine 20. maja na Cetinju. Osim iz tabora opozicije, na bojkot tog događaja čuju se pozivi i iz redova manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije,što znači da bi novi – stari šef države, svoju treću predsjedničku zakletvu, mogao da položi pred manje od polovine narodnih predstavnika.
"Želim vam uspjeh u odgovoru na predstojeće izazove ka evropskoj budućnosti", zaključio je Barozo u čestitki Vujanoviću dodavši da napredak Crne Gore u pregovorima o prijemu u EU zavisi od njenih dostignuća i ponovio da su "od ključne važnosti" jačanje pravne države, suzbijanje kriminala i korupcije.
Predsjednik Evropske komisije je među prirotete uvrstio i ustavne promjene koje bi obezbijedile nezavisnost sudstva.
Barosova čestitka je prva od kada je u ponedjeljak Državna izborna komisija (DIK) proglasila konačne rezultate predsjedničkih izbora 7. aprila i pobjedu kandidata vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
A odgovor na pitanje tone li Crna Gora u sve dublju političku krizu, nakon subotnjih protesta pristalica Miodraga Lekića sa kojih je opozicija jedinstveno zatražila poništavanje predsjedničkih izbora, biće jasniji nakon što opozicione zahtjeve razmotri Kolegijum predsjednika parlamenta.
Žoze Manuel Barozo
Pošto su žalbe izbornog štaba Miodraga Lekića na regularnost predsjedničkih izbora prošle institucionalnu proceduru i nakon što je prigovore odbacila i najviša pravna instanca Ustavni sud, Državna izborna komisija je zvanično saopštila konačne rezultate izbora po kojima je novi-stari predsjednik Crne Gore kandidat vladajuće Demokratske partije Socijalista Filip Vujanović.
Kandidat Filip Vujanović dobio je 161.940 glasova, što je više od polovine važećih glasova birača koji su glasali pa se saglasno članu 16. Zakona o izboru predsjednika Crne Gore utvrđuje da je Filip Vujanović izabran za predsjednika Crne Gore. I dok su predstavnici DIK-a saopštavali konačne rezulate izbora, takođe u zgradi parlamenta pripremao se kolegijum predsjednika Skupštine kako bi razmotrio zahtjeve koja je opozicija uputila sa subotnjeg protesta.
No oni, prema riječima Aleksandra Damjanovića još nijesu stigli u parlament.
"Vjerovatno iz odbora te zahtjeve još nijesu poslali, a to je nama bitno jer smo računali da ćemo imati i te zahtjeve da bi već danas o tome mogli da se odredimo. Zbog toga a i zbog odsustva predstavnika Demokratskog fronta nije se o tome razgovaralo", naveo je Damjanović.
Podsjetimo, zbog brojnih neregularnosti,opozicija je sa subotnjeg protesta zatražila da se u roku 10 dana posebnim Zakonom tzv. Lex specialisom, predsjednički izbori ponište i da potom šef parlamenta Ranko Krivokapić raspiše nove.
U prvim reakcijama parlamentarne većine međutim može se zaključiti kako mogućnost poništavanja izbora i raspisivanja novih smatraju nerealnom i neutemeljenom.
Džavid Šabović, šef zakonodavnog skupštinskog odbora i funkcioner SDP-a koja Vujanovićevu kandidaturu za treći predsjednički mandat smatra neustavnom, izjavio je kako se zakoni ne donose “kad to nekom padne na pamet“. Umjesto toga, Šabović je predložio ponavljanje glasanja na pojedinim većim biračkim mjestima na kojima je, kako je konstatovao, bilo mnogo nepravilnosti.
Evo šta je o zahtjevima opozicije za Televiziju Crne Gore u nedjelju uveče rekao advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć.
"Ne vidim nikakvih ustavnih prepreka da Skupština Crne Gore može donijeti posebni zakon koji bi praktično poništio ovaj rezultat izbora i otvorila prostor da se raspišu novi predsjednički izbori. Ali isto tako ne vidim političke uslove za tako nešto jer očigledno je da ne postoji ni unutrašnji ni spoljašnji pritisak vezan za rezultate izbora. Naprotiv, svi spoljni faktori su priznali rezultate izbora, a i unutrašnji, barem oni koji bi eventualno mogli da donesu prevagu nijesu na strani opozicije", kaže Šoć.
Da li će politička kriza preći u parlamentarnu, odnosno da li će se opozicija eventualno odlučiti na bojkot rada Zakonodavnog doma tema je koja do sada nije ozbiljno razmatrana.
Poslanici, najprije Lekićevog Demokratskog fronta a potom i ostalih opozicionih partija privremeno su napustili Skupštinske odbore, ali o pitanju trajnog izlaska iz parlamenta i njegovih radnih tijela za sada stižu oprečna mišljenja.
Milutin Simović iz vladajućeg DPS-a nada se da do opozicionog bojkota Skupštine pred kojom se vruće teme neće doći.
"No, ja ipak vjerujem da kolege iz opozicionih partija, iz SNP i Pozitivne, da će ih ozbiljnost tema koje su na čekanju vratiti u redovno zasjedanje i da nećemo čak čekati ni utorak naredne sedmice nego ćemo početi u srijedu", kazao je Simović.
Kako god se kockice postizbornog mozaika u Crnoj Gori slagale, biće zanimljivo ko će, odnosno ko sve neće, prisustvovati Vujanovićevoj inauguraciji na svečenoj sjednici Skupštine 20. maja na Cetinju. Osim iz tabora opozicije, na bojkot tog događaja čuju se pozivi i iz redova manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije,što znači da bi novi – stari šef države, svoju treću predsjedničku zakletvu, mogao da položi pred manje od polovine narodnih predstavnika.