Evropski savjet za opšte poslove na ministarskom nivou donio je odluku o otvaranju pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom koji bi, s obzirom da se od Evropskog savjeta očekuje da samo potvrdi odluku šefova diplomatija, trebalo da počnu 29. juna.
Sada se nameću pitanja: šta Crnu Goru u tom procesu konkretno očekuje, da li sada EU stiče veći uticaj na društvene tokove i da li prva faza predstavlja samo kontrolu domaćeg zakonodavstva ili će se i dalje ispunjavati određeni uslovi?
Crna Gora zvanično ulazi u pristupne pregovore, kao posljednju fazu priključenja EU koja će, istina, trajati više godina. Međutim, iako najveći dio građana vjeruje da se zaista radi o pregovaranju sa EU, činjenica je da se više u pitanju proces tokom kog se događa najintenzivnije prilagođavanje buduće članice uz, eventualno, dogovaranje rokova u kojima će se nešto, zbog određenih specifičnosti, odnosno okolnosti, prolongirati.
Nakon preliminarne faze, pregovori će početi poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi ali nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, za RSE kaže da tome prethodi pregled domaćih propisa, institucija i stanja u pojedinim oblastima.
"Evropska komisija treba da do kraja septembra sačini izvještaj u koji će biti uključen i izvještaj Europola o stanju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori", rekla je Đurović.
"I Evropska komisija i Europol moraju da se slože sa onim što ćemo mi dati kao odgovor na njihove nove preporuke u septembru i ako uspostavimo dobru komunikaciju i dalje trasiramo naš evropski put u tom smislu da ćemo imati benchmarking u oblastima 23. i 24. poglavlja, procjenjuje se da bismo ova prva dva poglavlja mogli da otvorimo već tokom decembra ove godine. I, to bi ustvari bio suštinski početak pregovora - kad imate međuvladinu konferenciju na kojoj otvarate konkretna poglavlja i pregovarate o detaljima."
Komentarišući najavu uključivanja Europolovog izvještaja o stanju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori u skrining izvještaj, rukovodilac Interpolovog biroa u Podgorici Dejan Đurović kaže da je Crna Gora i do sada bila sastavni dio izvještaja ove policijske organizacije, te da tu nema ničeg novog.
"Mi smo i do sada u potpunosti sarađivali sa Europolom u smislu dostavljanja podataka za pravljenje godišnjih analiza o stanju u oblasti organizovanog na nivou Evrope. Ovo što je sad navedeno neće ništa promijeniti u dosadašnjem radu. Samo će se ono što se i do sada radilo, iz tog sveobuhvatnog izvještaja izvući dio koji se tiče Crne Gore. U suštini, neće biti nikakvih dodatnih aktivnosti", rekao je on.
Prilika da zemlja promijeni imidž
Za razliku od pojedinih ocjena izvan domaćih vladajućih struktura, da će uključivanje Europolovog izvještaja biti otežavajuća okolnost, šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak je, za podgorički radio Antena M rekao da je upravo to dobra prilika da se razbiju predrasude da je Crna Gora leglo kriminala.
"Taj izvještaj Europola je ustvari dobra prilika da se razbije "neka" percepcija i da se pokaže koliko se toga uradilo i koliko se toga promijenilo, kao i da Vlada pokaže činjenice i sopstvene napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To za Vladu nije problem, već upravo suprotno - mogućnost da se razbiju predrasude i pokaže istinsko stanje", ocjenjuje Lajčak.
Tokom prve godine odvijaće se tzv. skrining proces koji se, uglavnom, tumači kao ustanovljavanje stepena usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa propisima EU. To, međutim, ne znači da će za to vrijeme, Crna Gora biti oslobođena od ispunjavanja raznih uslova, mjerila, kriterijuma...
"Prije nego što se neko poglavlje otvori, ako je osjetljivo ili posebno važno, svaka država članica može preporučiti Evropskoj komisiji da se kroz njihovu platformu za pregovore od zemlje zatraži poseban set mjerila koji se moraju ispuniti da bi se otvorili pregovori o tom poglavlju. Za sva poglavlja osim 23. i 24. mogu postojati posebni kriterijumi za njihovo otvaranje. To ustvari znači da ćemo se morati boriti, ne samo za zatvaranje, nego i za otvaranje poglavlja", navela je Gordana Đurović.
Reakcije građana na početak pregovora Crne Gore i EU, u Budvi zabilježila Jasna Vukićević.
Sada se nameću pitanja: šta Crnu Goru u tom procesu konkretno očekuje, da li sada EU stiče veći uticaj na društvene tokove i da li prva faza predstavlja samo kontrolu domaćeg zakonodavstva ili će se i dalje ispunjavati određeni uslovi?
Crna Gora zvanično ulazi u pristupne pregovore, kao posljednju fazu priključenja EU koja će, istina, trajati više godina. Međutim, iako najveći dio građana vjeruje da se zaista radi o pregovaranju sa EU, činjenica je da se više u pitanju proces tokom kog se događa najintenzivnije prilagođavanje buduće članice uz, eventualno, dogovaranje rokova u kojima će se nešto, zbog određenih specifičnosti, odnosno okolnosti, prolongirati.
Nakon preliminarne faze, pregovori će početi poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi ali nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, za RSE kaže da tome prethodi pregled domaćih propisa, institucija i stanja u pojedinim oblastima.
"Evropska komisija treba da do kraja septembra sačini izvještaj u koji će biti uključen i izvještaj Europola o stanju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori", rekla je Đurović.
"I Evropska komisija i Europol moraju da se slože sa onim što ćemo mi dati kao odgovor na njihove nove preporuke u septembru i ako uspostavimo dobru komunikaciju i dalje trasiramo naš evropski put u tom smislu da ćemo imati benchmarking u oblastima 23. i 24. poglavlja, procjenjuje se da bismo ova prva dva poglavlja mogli da otvorimo već tokom decembra ove godine. I, to bi ustvari bio suštinski početak pregovora - kad imate međuvladinu konferenciju na kojoj otvarate konkretna poglavlja i pregovarate o detaljima."
Komentarišući najavu uključivanja Europolovog izvještaja o stanju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori u skrining izvještaj, rukovodilac Interpolovog biroa u Podgorici Dejan Đurović kaže da je Crna Gora i do sada bila sastavni dio izvještaja ove policijske organizacije, te da tu nema ničeg novog.
"Mi smo i do sada u potpunosti sarađivali sa Europolom u smislu dostavljanja podataka za pravljenje godišnjih analiza o stanju u oblasti organizovanog na nivou Evrope. Ovo što je sad navedeno neće ništa promijeniti u dosadašnjem radu. Samo će se ono što se i do sada radilo, iz tog sveobuhvatnog izvještaja izvući dio koji se tiče Crne Gore. U suštini, neće biti nikakvih dodatnih aktivnosti", rekao je on.
Prilika da zemlja promijeni imidž
Za razliku od pojedinih ocjena izvan domaćih vladajućih struktura, da će uključivanje Europolovog izvještaja biti otežavajuća okolnost, šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak je, za podgorički radio Antena M rekao da je upravo to dobra prilika da se razbiju predrasude da je Crna Gora leglo kriminala.
Miroslav Lajčak
"Taj izvještaj Europola je ustvari dobra prilika da se razbije "neka" percepcija i da se pokaže koliko se toga uradilo i koliko se toga promijenilo, kao i da Vlada pokaže činjenice i sopstvene napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To za Vladu nije problem, već upravo suprotno - mogućnost da se razbiju predrasude i pokaže istinsko stanje", ocjenjuje Lajčak.
Tokom prve godine odvijaće se tzv. skrining proces koji se, uglavnom, tumači kao ustanovljavanje stepena usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa propisima EU. To, međutim, ne znači da će za to vrijeme, Crna Gora biti oslobođena od ispunjavanja raznih uslova, mjerila, kriterijuma...
"Prije nego što se neko poglavlje otvori, ako je osjetljivo ili posebno važno, svaka država članica može preporučiti Evropskoj komisiji da se kroz njihovu platformu za pregovore od zemlje zatraži poseban set mjerila koji se moraju ispuniti da bi se otvorili pregovori o tom poglavlju. Za sva poglavlja osim 23. i 24. mogu postojati posebni kriterijumi za njihovo otvaranje. To ustvari znači da ćemo se morati boriti, ne samo za zatvaranje, nego i za otvaranje poglavlja", navela je Gordana Đurović.
Reakcije građana na početak pregovora Crne Gore i EU, u Budvi zabilježila Jasna Vukićević.