Objavljeni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini pokazali su da nacionalnih manjina, kvalifikovanih u rubriku ostali, ima ispod tri odsto. Pojedini predstavnici nacionalnih manjina smatraju da to nije prikaz realnog stanja, te da su kod popisa "ostalih" primijenjeni dupli aršini u odnosu na pripadnike konstitutivnih naroda. Strahuje se i od gubljenja stečenih prava.
Nezadovoljstvo su iskazali u Savezu nacionalnih manjina Republike Srpske tvrdeći da su objavljeni podaci u kategoriji "ostali" daleko od stvarnosti.
Predsjednik Saveza, Franjo Rover, zamjera što nisu upisani i nerezidentni građani Bosne i Hercegovine, koji su pripadnici nacionalnih manjina.
"U popis ulazi oko 190.000 nerezidentnih građana i vodi se politizacija, dok to nije važilo za nacionalne manjine. Mogu da kažem za svoju nacionalnu manjinu, italijansku, čijih pripadnika ima oko 1.000 u Prnjavoru. Po zadnjem popisu to je znatno manji broj zato što nisu mogli ući u popis nerezidentni građani iako posjeduju svoju imovinu ovdje, koji žive maltene ovdje pola godine. Naravno da rade u inostranstvu, ali posjeduju ovdje svu imovinu i ne mogu da budu popisani", navodi Rover.
Nije stvar u prebrojavanju krvnih zrnaca, ističe Franjo Rover, već u tome da bi pripadnici nacionalnih manjina mogli izgubiti i neka od stečenih prava u svojim sredinama.
"Već Izborni zakon je, da kažem, diskvalifikovao nacionalne manjine. Tamo gdje nas je manje od tri odsto ne možemo imati predstavnike ni u lokalnim parlamentima a kamoli šta dalje. Znači, u ovoj državi mi smo građani 17. reda. Do tri odsto ako nas nema, mi ne možemo imati nikakva prava. Ovo je namjerno urađeno da nacionalne manjine nemaju nikakvih prava", ocjenjuje Rover.
Popisivač, oktobar 2013.
Međutim, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine, Tihomir Knežiček, misli da su rezultati popisa očekivani i da se ništa neće promijeniti u statusu "ostalih".
"U udruženju, koje ja predstavljam, ima 300 članova. I od tih 300 članova, na primjer, znam da se njih kao Italijani izjasnilo najviše 20-30 odsto. To znači da one brojke, sa kojima raspolažemo u smislu pripadnika nacionalnih manjina, su znatno umanjene zbog tradicionalne prislonjenosti hrvatskom, srpskom i bošnjačkom narodu. To, za mene konkretno, nije stvarno iznenađenje. Jedino gdje je iznenađenje je da se manji broj Roma prijavilo kao Romi, bez obzira što je bilo raznih inicijativa i podsticaja da se Romi izjašnjavaju kao Romi na popisu", ističe Knežiček.
Tihomir Knežiček vjeruje da ovi postupci neće promijeniti položaj nacionalnih manjina u budućem periodu.
"I dalje će se zadržati podržavanje romske nacionalne manjine u smislu rješavanja njihovog stambenog, zdravstvenog pitanja, i tako dalje. Budžeti su za te namjene već rezervisani, a predviđena su čak i neka proširenja u programima koje finansiraju EU i Fond 'Soroš'. Što se tiče ostalih nacionalnih manjina, one će i dalje da kubure sa klasičnim problemom nedostatka sredstava", riječi su Knežičeka.
I u slučaju manjina pokazalo se koliko je popis stanovništva u BiH ispolitizovana priča – smatra Ljiljana Mijović, profesorka Pravnog fakulteta iz Banjaluke.
"Da li je i u kojoj mjeri bitan zapravo tačan procenat konstitutivnih, a onda i onih naroda koje pogrdno nazivaju 'ostali'. To je postalo političko pitanje, ne zbog toga da bi se unaprijedila prava manjina, nego da bi se, možda, a i u odnosu na te iste manjine izborni prag pokazao nedostižnim", navodi Mijović.
Popis neće donijeti dobro BiH
Da je Bosna i Hercegovina demokratska zemlja u kojoj su svi njeni građani jednaki, a ne neki jednakiji, bilo bi nebitno koliko je pripadnika nacionalnih manjina – kaže Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.
Vehid Šehić
"Ovdje se ne želi utvrditi stvarni broj građana, njihova etnička pripadnost, nego se pod kategorijom 'ostali' pokušava, narodski rečeno, 'udrobiti' sve ono što ne pripada konstitutivnim, odnosno ravnopravnim narodima u Bosni i Hercegovini. I oni su apsolutno u pravu, jer je nemoguće da ih ima samo 2,7 odsto, a tu ulaze i oni građani koji se etnički ne opredjeljuju. To su bivši Jugosloveni ili danas Bosanci. Tako da sam popis stanovništva koji se sveo samo na prebrojavanje etničkih krvnih zrnaca, neće donijeti dobro ovoj državi", konstatuje Šehić.
Oko deset odsto je manje stanovnika u rubrici "ostali" u odnosu na popis stanovništva koji je izvršen 1991. godine a tada tu nisu bili uvršteni i oni koji se nisu izjašnjavali kao Srbi, Hrvati ili tada Muslimani, danas Bošnjaci. Ta brojka je i mnogostruko manja u odnosu na popis stanovništva s početka 20. vijeka, u vremenu kada je Bosna i Hercegovina bila simbol multikulturalnosti.
U BiH danas živi 17 nacionalnih manjina. Možda je bojazan o umanjenju stečenih prava opravdana ako se zna da nacionalne manjine nemaju ista ni neka od osnovnih prava kao konstitutivni narodi.
Najbolji primjer za to je nikada provedena presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Dervo Sejdić i Jakob Finci u kojoj je utvrđena jasna diskriminacija jer pripadnici "ostalih" ne mogu da se kandiduju za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.