Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda, ocijenio je 18. decembra predsjednik države Jakov Milatović.
Ustavni odbor je naime dan ranije konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od trenutnih šest sudija Ustavnog sudija i donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih.
Procedura za penzionisanje sudija
Ustavni sud od predviđenih sedam sudija trenutno ima šest, jer je jedan u avgustu otišao u penziju.
Penzionisanjem još troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi praktično značilo njegovu blokadu u smislu odlučivanja do izbora novih.
Od tih četvoro nedostajućih sudija, dvoje novih predlaže Skupština a dvoje predsjednik države.
Sudije Ustavnog suda bira parlament dvotrećinskom većinom, odnosno glasovima 54 od 81 poslanika.
Što se tiče razrješenja, Skupština konstatuje prestanak funkcije sudija na osnovu obavještenja sa sjednice Ustavnog suda na kojoj se utvrđuje ispunjenost uslova za odlazak u penziju.
Na osnovu te odluke, Skupština je istog dana konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik je ukazao da je odluka donijeta mimo procedure.
Naime, član 154 Ustava propisuje "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".
"Kao predsjednik Crne Gore, nijesam nadležan za utvrđivanje ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije, već je to isključiva nadležnost Ustavnog suda, kao što nijesam nadležan ni za razrješenje sudija jer je to ustavna nadležnost Skupštine."
Odbor je bez stava Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice Snežane Armenko, donio odluku o "penzionisanju"sudija.
"Nepromišljene i na pravu neutemeljene odluke aktuelne vlasti, donesene uz ignorisanje svake utemeljene i opravdane kritike, posebno su opasne ako se tiču djelovanja najvažnijih institucija", napisao je predsjednik na mreži Iks.
Vlast čini široka koalicija na čelu sa Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim i proruskim partijama bivšeg Demokratskog fronta predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Premijer Spajić pozivao je Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sudije a opoziciju na razgovor 19. decembra.
Reagovanje Zapada
Odluke o mandatu sudija Ustavnog suda treba da donesu crnogorske institucije u potpunosti u skladu s Ustavom i zakonima, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.
"Konstruktivan dijalog među svim političkim akterima suštinski je važan za transparentan proces donošenja odluka. Svi treba da uzmu u obzir da je potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak zemlje na njenom euroatlantskom putu."
Da politički akteri treba da izbjegavaju poteze koji bi izazvali sumnju u poštovanje crnogorskog Ustava i zakona poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
"Svi treba da izbjegavaju poteze koji bi pogoršali situaciju, premda je odgovornost vladajuće većine veća nego opozicije. To je svugdje i uvijek tako bilo, i biće u buduće", kazao je on za novinsku agenciju Mina.
Opozicija tvrdi da je izvršen ustavni puč
Zbog odluke Odbora opozicija nije dopustila održavanje sjednice Skupštine 18. decembra, što je obrazložio poslanik opzicione Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
"Srušen je ustavni poredak zbog političkog preuzimanja Ustavnog suda, što je ravno državnom udaru."
NVO o odgovornosti Armenko
Da bi odgovornost trebalo da snosi predsjednica Ustavnog suda jer je - bez sjednice suda - dostavila Odboru podatke o godinama troje sudija, smatraju u nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje.
"Armenko je dozvolila da bude instrumentalizovana zarad političkih interesa vladajuće većine i tom prilikom prekšila niz imperativnih propisa, pa i Ustav."
Ocijenili su i da bi zbog toga trebalo da podnese ostavku ili da bude razriješena funkcije.
Nikolić je pozvao većinu da povuče "neustavnu odluku koju je donijela u sinhronizaciji sa predsjednicom Ustavnog suda (Snežanom Armenko) nažalost".
Iste ocjene je dan ranije saopštio i predsjednik te partije Danijel Živković, koji je pozvao specijalnog i vrhovnog državnog tužioca da, kako je rekao, "direktno ispitaju aktivnosti pučista iz parlamentarne većine".
I bivši premijer i lider Pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da je "na današnji dan izvršen državni udar na crnogorske institucije".
Protiv ove odluke odbora bili su predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca i Socijaldemokrata.
Premijer zove na dijalog
Premijer Milojko Spajić, koji se nalazi u višednevnoj posjeti sjedištu Evropske unije i NATO u Briselu, pozvao je putem društvenih mreža opoziciju na dijalog.
Dio opozicije je već poručio da neće voditi dijalog sa premijerom, ističući da su poslanici njegovog Pokreta glasali na Odboru za penziosanje sudije.
"Poslanici tvoje partije juče su bili najbučniji i najvatreniji u sprovođenju ustavnog puča, zbog kojeg će kad tad odgovarati", naveo je poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
U sličnom tonu je i zajednički odgovor opozicije premijeru Spajiću.
"Opozicija nema šta da razrješava sa Vama, jer ste znali šta će se desiti na Ustavnom odboru. Vaša je obaveza da povučete juče izglasanu neustavnu odluku, a o svemu drugom možete da diskutujete sa 'mentorom' Mandićem."
Opozicija je više puta ocijenila da ogroman politički uticaj na premijera Spajića ima predsjednik parlamenta Andrija Mandić iz proruskog DF-a, koji je, kako su naveli, "od 'evropskog premijera' napravio 'ustavnog pučistu'".
Spajićeva partija je ocijenila da je DPS pričom o ustavnom puču pokušao da skrene pažnju sa procesuiranja bivših funkcionera i uspjeha Crne Gore na evropskom putu.
Oni su opoziciju i predsjednika Milatovića pozvali da umjesto destrukcije pruži puni doprinos u procesu evropskih integracija.
Crna Gora je 16. decembra, na Međuvladinoj konferenciji koja je održana u Briselu, zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom.
Pročitajte i ovo: Sukob predsjednika i premijera prepreka na putu evropskih integracija Crne Gore?