Predizborna predsjednička kampanja je prema ocjenama stručnjaka drugačija od svih dosadašnjih viđenih u Crnoj Gori. Prvo, što nikada nije bila kraća ali i po predizbornim aktivnostima na društvenim mrežama. Objavljivanje video klipova koji prate aktivnosti predsjedničkih kandidata, snimci sa pres konferencija i konvencija samo su dio aktivnosti predsjedničkih kandidata kojima su prethodnih dana zatrpane društvene mreže.
Koliko je ranjiva demokratija i šta je sve dozvoljeno u predizbornom političkom rječniku u eri društvenih mreža i lažnih naloga koji su u Crnoj Gori van zakonskih okvira.
Vaš browser nepodržava HTML5
Predsjednički kandidati na Fejsbuku
U odnosu na ono što je prosječan crnogorski birač navikao da gleda i sluša u prethodnim izbornim ciklusima kampanju za predsjedničke izbore 15. aprila, opšti je utisak, karakteriše zanemarljiv broj predizbornih skupova i konvencija, plakata, TV i radio spotova i drugih oblika političkog marketinga.
Pored ove vidljiva je još jedna razlika - svi predsjednički kandidati veoma su aktivni na društvenim mrežama, koje su prepoznali kao medijski prostor za političko oglašavanje.
Teoretičar društvenih medija sa Univerziteta Crne Gore (UCG) Vuk Vuković, stručnjak za uticaj novih tehnologija na upravljanje komunikacijama za RSE kaže da su i crnogorski političari prepoznali značaj društvenih mreža ali, Vuković nije siguran, da li domaći političari društvene mreže koriste za komunikaciju sa biračima ili samo kao sredstvo za plasiranje svojih političkih poruka.
„Ali je činjenica da oni pokušavaju da koriste društvene mreže i da se sve više okreću tome. Mediji su objavili da je i Milo Đukanović predsjednički kandidat DPS-a od skoro preuzeo nalog na Facebook 'Podrška Milu Đukanoviću' ali je veliko pitanje na koji način će on taj profil, odnosno njegov tim medijskih stručnjaka, da koristi i da li će to zaista služiti komunikaciji. S druge strane, 'Demokrate Aleksa Bečić' i drugi predstavnici opozicionih partija na neki način su dosta prisutni na društvenim medijima“, objasnio je Vuković.
Rad medija tokom predizborne kampanje, kao i u prethodnim izbornim procesima, nadgledaće nevladin sektor. Ali će prostor društvenih mreža ostati van fokusa jer Centar za građansko obrazovanje (CGO), jedina nevladina organizacija koja radi monitoring medija u predizbornoj kampanji, neće pratiti predizborne aktivnosti na društvenim mrežama, kazala je Željka Ćetković.
„U okviru monitoring projekta medija “SPINoFACT 2 – Političko oglašavanje između spina i činjenica” ćemo se držati izvještavanja televizija, dnevnih listova i portala. Razlog je u tome što još uvijek nije uspostavljena metodologija monitoringa i adekvatan način praćenja medijske kampanje na društvenim mrežama. Kada to kažem imam u vidu i da ne znamo, niti možemo znati, ko sve stoji iza određenih stranica i osoba na društvenim nalozima, njihovih objava“, pojasnila je Ćetković.
Pored zvaničnih fejsbuk naloga sa imenom i fotografijom predsjedničkog kandidata, ili partije, poseban problem predstavljaju tzv. lažni nalozi, profili i platforme anonimnih autora ali sa jasnom političkom profilacijom sa kojih se vodi najprljaviji dio izborne kampanje, smatra Sunčica Bakić pomoćnica direktora u Agenciji za elektronske medije (AEK).
„To je jedan potpuno otvoren prostor za komunikaciju koja apsolutno ne priliči trenutku u kojem živimo. Tu nema nikakve dileme. Ali ja bih naglasila i da to nije samo problem Crne Gore već nešto sa čim se bore i druge zemlje regiona, Evrope i SAD“, kaže ona.
Na tzv. lažnim fejsbuk profilima i nalozima dominiraju vulgarne fotomontaže koje prati vulgaran rječnik usmjeren ka jednom ili više političkih protivnika i sa ciljem diskreditacije protivnika. Sunčica Bakić za RSE objašnjava da društvene mreže: Facebook stranice, Twitter nalozi i blogovi u Crnoj Gori nijesu zakonski regulisane. Odnosno, shodno Zakonu o elektronskim medijima iz 2010. godine ove društvene mreže nijesu ušle u zakonski okvir, pod pojmom elektronske publikacije, pa Agencija ne može vršiti njihov monitoring, objasnila je Bakić.
„Agencija neće i nikada nije ni radila monitoring političkog oglašavanja online. Monitoring je ograničen na elektronske medije odnosno, na radijske i televizijske stanice u Crnoj Gori. Političko online oglašavanje nije u potpunosti regulisano u Crnoj Gori“, kazala je Bakić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Predsjednička kampanja u Crnoj Gori: Sloboda ili ropstvo
Iako ne postoje precizni načini na osnovu kojih stručnjaci mogu da zaključe koliki je uticaj predizborne kampanje sa društvenih mreža na birače u Crnoj Gori, jasno je, objašnjava prof. Vuk Vuković, da je uticaj sa društvenih mreža mjerljiviji od drugih medija jer preko njih kandidati i partije mogu jasno odrediti svoju ciljnu grupu.
„S druge strane, kada govorimo o povratnim informacijama i u kojoj mjeri te aktivnosti utiču na opredeljenje birača, tzv. feedback, tu samo možemo da se pozovemo na neka generalna istraživanja o tome koliko su društveni mediji uticajni kao faktor u odlučivanju. I tu se uvijek kao primjer navodi slučaj Baraka Obame za kojeg se smatra da 2008. godine nikada ne bi dobio izbore u SAD-a da nije bio vrlo aktivan na tviteru gdje je komunicirao o vrlo važnim društvenim i političkim temama“, zaključio je Vuković.