Prepucavanja na relaciji Zagreb – Beograd nastavljena su ovih dana i oko nadležnosti Srbije za ratne zločine na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, i nastavljaju se na teške riječi koje su upućene uz obilježavanje obljetnice „Oluje“ i dizanja spomenika ubojici jugoslavenskog ambasadora Vladimira Rolovića. Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač ublažio je svoju formulaciju da Srbija nikada neće ući u Europsku uniju.
Iako se ministar Kovač hvalio da Srbija nikada više neće hrvatske građane hapsiti po svojim optužnicama na ratne zločine, Srbija je uhapsila pa potom pustila Zdravka Hlobika, kada je ustanovila da se ne radi o osobi optuženoj za ratne zločine u Vukovaru, već o njegovom imenjaku. Ministar Kovač krenuo je najtežom artiljerijom.
„Ovakvo ponašanje, ovakvo zastrašivanje, ovakve provokacije mi više nećemo trpjeti, i na ovakav način Srbija nikada, ponavljam nikada neće ući u Europsku uniju. Hrvatska je spremna na protumjere.“
Miro Kovač
Kovač je odmah reterirao i kazao kako Srbija „sa ovakvom politikom“ neće ući u Europsku uniju. Kakve protumjere može uvesti tehnički ministar vlade na odlasku dvadeset dana pred izbore, za kojeg je prilično jasno da neće ostati na toj funkciji ni ako HDZ pobijedi, ne treba ni špekulirati. Ekspert za međunarodne odnose Višeslav Raos za RSE kaže da je eskalacija tenzija između dvije države bila i ostala štetna, i da probleme treba preseliti u područje tihe diplomacije.
„Ona prvenstveno znači da se rješavanje bilateralnih problema stavlja u sferu niže rangiranih službenika prvenstveno u Ministarstvu vanjskih poslova, pa pravosuđa i unutarnjih poslova. Radi se na način da se probleme uzima jedan po jedan i da se ništa ne prezentira javnosti dok se ne postignu neki konkretni rezultati. Nakon toga može slijediti neka simbolička politika.“
U Srbiji su posebno negativno odjeknule provokacije veterana HOS-a u Kninu na obljetnicu „Oluje“ i dizanje spomenika ubojici jugoslavenskog ambasadora Rolovića na čijem otkrivanju su bila dva ministra tehničke vlade.
Obilježavanje "Oluje" u Kninu, ilustrativna fotografija
„Mi smo već navikli da u obje zemlje pred izbore krene jedno pokazivanje mišića, međutim postoji jedna temeljna razlika. U Hrvatskoj mi još imamo neke unutarhrvatske sukobe, razmimoilaženja u tumačenju povijesti. Dakle i događanja devedesetih i događanja četrdesetih i samo vrijeme socijalističke Jugoslavije. I problem je što se stalno te dimenzije nadovezuju na odnose sa Srbijom. Mislim da političari u Hrvatskoj trebaju početi ignorirati određene izjave koje dolaze iz Srbije, pogotovo u ovo predizborno doba“, smatra Višeslav Raos.
Šef zagrebačkog dopisništva Novog lista Jasmin Klarić kaže za Radio Slobodna Europa kako je komunikacija između dviju metropola posljednjih desetak dana zagušena jurisdikcijom za ratne zločine, iako zatvaranje poglavlja 23 u srpskim pregovorima nije ni na horizontu, Drugim svjetskim ratom, očima i ušima, i smješta to gotovo isključivo u hrvatski predizborni kontekst.
„Postane prilično sumnjivo kako sad odjednom u kampanji za izbore u Hrvatskoj srpska nacionalistička desnica tako uporno diže tenzije između dvije države – hrvatska joj naravno ne ostaje dužna. Dalo bi se posumnjati da netko tu za nekoga igra neku igru. Evo, ja ću se usuditi javno posumnjati da se radi o tome da dizanje tenzija između Srbije u Hrvatske u ovom trenutku odgovara isključivo HDZ-u u Hrvatskoj. Je li to slučajan rasplet događaja, ili je rezultata nekog prešutnog ili manje prešutnog dogovora – to ne znam. Ali činjenica je da ne postoji neki drugi racionalni razlog radi koga bi u ovom trenutku ta tema mogla biti toliko dominirajuća.“