Mjesec i po do održavanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, polako se nazire spektar političke ponude glasačima. Opozicione stranke sklapaju koalicione saveze koji izlaze iz okvira nacionalnog ključa. Model nastupa partija na vlasti i dalje je neizvjestan, iako su sve stranke proklamovale da su za samostalan nastup na izborima. Gdje će biti glavno težište političke borbe u predstojećoj kampanji?
Milo Đukanović na kongresu DPS-a
Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja više od 25 godina čini okosnicu vlasti u Crnoj Gori najavila je samostalan izlazak na izbore, ali konačna odluka će biti donijeta do sredine septembra. Manje partije vladajuće koalicije takođe su za samostalan nastup, ali to nije definitivna odluka. Kada je riječ o opozicijonim strankama formirane su ili je u toku formiranje najmanje dvije koalicije.
Izborna lista Demokratskog fronta (DF) je praktično formirana, radi se o savezu nekoliko stranaka među kojima dominiraju one nacionalno obojene. U toku je formiranje druge jake opozicione koalicije koju će činiti Demos-SNP-URA, koje pripadaju političkom centru.
Ranko Krivokapić na sastanku Glavnog odbora SDP
Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića, koja je početkom godine izašla iz vlasti, Demokratska Crna Gora i jedan broj novoformiranih stranaka za sada proklamuju da će nastupiti samostalno. Ovo predstavlja trenutnu sliku političke ponude građanima za predstojeće parlamentarne izbore. Ovo nije kraj stvaranja saveza, jer gotovo sve političke partije i koalicije tragaju za novim partnerima kako bi se smanjo broj potencijalnih rasutih glasova.
Od predstojećih parlamentarnih izbora građani Crne Gore uglavnom ne očekuju ništa novo jer kažu, političari na Balkanu rade za sebe, a malo toga za građane. Većina građana smatra da će izborna kampanja biti oštra i prljava i produbiti netrpeljivost na političkoj sceni.
Vaš browser nepodržava HTML5
Očekivanja od izbora
Na osnovu trenutne ponude, politički analitičar Zlatko Vujović ocjenjuje da barem opoziciona ponuda, nikada nije bila raznovrsnija. Dvije koalicije i više mogućih samostalnih nastupa daju građanima širi izbor u odnosu na prethodne izbore:
„Kada govorimo o dijelu političke scene na kojoj se nalaze opozicione partije, čini mi se da je ona prilično raznovrsna, kao možda nikad do sad. I ono što je interesantno, ovim koaliranjem scena je prekomponovana na način da gotovo, ako je suditi prema ovim listama i ako ne bude nekih iznenađenja, ne očekuje se značajno rasipanje glasova. Imate jednu omnibus koaliciju koju predvodi Demos, dakle jednu jaku procrnogorsku, prozapadnu i proevropsku partiju GP URA, imate jedan proruski, prosrpski SNP i imate Demos koji pokušava da se pozicionira negdje u centru. Dakle nešto slično kao DPS sa Narodnom strankom i SDP-om 1998 godine. S druge strane imate jednu krajnje nacionalističku, veoma radikalnu grupaciju Demokratski front. I na trećoj strani imate procrnogorsku, prozapadnu, proevropski SDP koji može biti interesantan izbor razočaranim glasačima DPS-a“, kaže Vujović.
Nedoumica ostaje, kako će nastupiti manje takozvane provladine partije kaže Vujović, ocjenjujući da bi moglo po prvi put doći do rasipanja glasova i na strani vlasti:
Raznovrsna opoziciona scena: Zlatko Vujović
„Najveća nedoumica ostaje, a možda to može i odlučiti izbore, da li će one partije za koje se očekuje da su provladine, kao što su SDP, Pozitivna, Liberalna... da li će one obezbjediti parlamentarni status. Ili će po prvi put doći do značajnijeg, neće biti to veliko ali jeste značajno u aktuelnoj situaciji, rasipanja glasova na strani vladajuće koalicije. Čini mi se da u ovoj situaciji DPS, ukoliko želi da pobjedi na ovim izborima, teško može priuštiti da rasipanja nema na opozicionoj sceni a ima ga na strani vladajućih partija.“
Kada je riječ o predstojećoj političkoj borbi, Vujović vidi dva ključna sukoba u kampanji.
„Kada govorimo o nekakvim targetima političkih partija tokom kampanje, mislim da će Demokratskom frontu biti osnovni target koalicija koju predvodi Demos. Sa druge strane DPS-u će biti glavni target SDP. Ukoliko bi SDP ostao bez cenzusa to bi uticalo da dođe do značajnijeg rasipanja glasova opozicije, a sa druge strane moguće da DPS dobije jedan mandat viška“, smatra Vujović.
Parlamentarni izbori će biti održani 16. oktobra, očekuje se najmanje petnaest izbornih lista. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj birača u biračkom spisku iznosi preko 530.000 građana.